Intervju - Raša Livada, urednik i pisac

01.јун 2005. Slobodan Kostić

Nova Atlantida

"Dvadeset godina postojanja ‘Pisma’ slavimo na ulici, tamo gde je časopis i osnovan"

Portret savremenika - Kosta Čavoški

Antihaški trudbenik

Iako sam nije bio uspešan političar, pre nego što je, na talasu borbe protiv Haškog tribunala, dospeo u radikalsko društvo, Čavoški je iz blizine upoznao i gotovo sve druge političare koji su bitno uticali na pravac kojim se Srbija kreće poslednjih deceniju i po. Sa Miloševićem se družio kao student, a sa Đinđićem i Koštunicom osnivao prvu opozicionu stranku u postkomunističkoj Srbiji

Specijalno sudstvo u Srbiji

01.јун 2005. Tatjana Tagirov

Ruže na kućnom pragu

Ponovo se ustalasala polemika oko toga trebaju li Srbiji posebni sudovi ili je ubistvo jednako i uloga pravosuđa ista bilo da strada običan građanin ili premijer

Skandali

01.јун 2005. Miloš Vasić

Lupus in fabula

Sada je odjednom otkriveno da je novembra 2001. godine zapravo bilo došlo do "oružane pobune JSO-a", a tom dubokom prosvetlenju Vladu Srbije priveo je Srpski pokret obnove sasvim jasnom grubom političkom ucenom

Španija

25.мај 2005. Vladimir Stanković

ETA – ostav oružja

Uz podršku svih parlamentarnih stranaka, osim Narodne partije, premijer Hoze Luis Sapatero i PSOE predložili su razgovor sa baskijskom separatističkom organizacijom uz uslov da obustavi sve terorističke aktivnosti

Nemirni Uzbekistan

25.мај 2005. Boris Varga

„Zeleni“ strah

Krvave demonstracije u Uzbekistanu zaustavile su delimično domino-efekat šarenih revolucija na postsovjetskim prostorima

Amerika i islamski svet

25.мај 2005. Duška Anastasijević

Buka i bes

Prašina koja se podigla oko kratke vesti iz "Njusvika" otkrila je duboke traume i podele u američkom društvu koje se neprekidno šire od 11. septembra 2001. godine, a koje je rat u Iraku samo produbio. Za nevolju, u današnjem globalnom svetu još više važi drevna kineska poslovica da treptaj krila leptira na jednom kontinentu može izazvati uragan na drugom

50. Sterijino pozorje - reč selektora

25.мај 2005. Ivan Medenica

Potraga za izgubljenom modernošću

U Novom Sadu od 26. maja do 4. juna održaće se jubilarno, pedeseto Sterijino pozorje, naš najznačajniji nacionalni pozorišni festival. O dosadašnjim dometima i programskom konceptu ovogodišnjeg festivala piše pozorišni kritičar "Vremena", koji je već treću godinu selektor i umetnički direktor Sterijinog pozorja

Tribina na Pravnom fakultetu

25.мај 2005. Slobodan Kostić

Cena uvreda i pljuvanja

Sami govornici, imenom i prezimenom, najmanje su zaslužni za ekstazu koju je doživela većina konzumenata razgovora o "oslobođenju Srebrenice". Njihova izlaganja bila su samo tribute, posveta glavnim organizatorima srebreničkog pokolja, koji više nisu u prilici da javno izvode svoja dela. Oni koji još ne shvataju šta se događalo u tom gradu 1995, moći će vrlo brzo da se uvere u pravu prirodu zločina

Veče sa Legijom

25.мај 2005. Miloš Vasić

Ministarska zavera

Danas je jasno da su se – protivno zakonu – jedan ministar i jedan direktor tajne službe sreli sa jednim optuženikom za ubistvo premijera i da su izvesno vreme – opet protivzakonito – s njim razgovarali. Ni posle nedelju dana od objavljivanja te informacije i potvrde da je istinita, ministar i direktor nisu imali šta da kažu javnosti Srbije o tome. Toliko o "legalizmu" koalicije na vlasti. Izgleda da je došlo vreme za izvesne kadrovske promene

Intervju - Božidar Đelić

25.мај 2005. Miša Brkić

Vratiću se u politiku čim zaradim pare

"Moja uloga biće da nekoliko milijardi evra alociram na optimalan način za celu Grupu u zoni od Beča do Vladivostoka. Za mene je profesionalni izazov odgovor na pitanje da li ćemo među sadašnjih 600 i dodatnih hiljadu zaposlenih u Meridijan banci naći bar nekoliko stručnjaka koji će sutra biti šampioni svetskih finansija"

Vreme izazova - tribina

18.мај 2005. Redakcija Vremena

Ima li Evropljana u srpskoj administraciji

Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Život i misao Ksenije Atanasijević (3)

18.мај 2005. Slobodanka Ast

Od progona do priznanja

Monografija Ljiljane Vuletić o "genijalnoj Kseniji Atanasijević i njenom katastrofalnom dobu" priča je o našoj prvoj univerzitetskoj nastavnici, ali i o nama i našim elitama

Uzburkani Uzbekistan

18.мај 2005. Boris Varga

Ustanak ili ekstremizam

Posle promene vlasti "šareno-plišanim revolucijama" u Gruziji, Ukrajini i Kirgiziji već nekoliko nedelja traju demonstracije u centralnoazijskoj Republici Uzbekistanu. Za razliku od evropskog dela bivšeg SSSR, "mirni protesti" u Uzbekistanu završili su se masakrom nad demonstrantima

Alternativne institucije kulture u Beogradu

18.мај 2005. Vladimir Tupanjac

Gradski kulturni skvotovi

Za razliku od zemalja u okruženju, kod nas nije česta praksa tzv. skvotiranja, odnosno u dogovoru sa lokalnim vlastima privremenog zauzimanja praznih a korisnih prostora za potrebe kulturnih aktivnosti. Ipak, neke inicijative postoje

Beograd, grad domaćin

Veliko spremanje

Od devetog Samita nesvrstanih zemalja 1989. godine do danas, Beograd nije bio domaćin toliko velikog i važnog skupa kao što je godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića

18.мај 2005. Miloš Vasić

„Glup pakt sa glupim ljudima“

Do sada najdramatičniji deo suđenja zaverenicima za ubistvo Zorana Đinđića odigrao se ovog utorka: konačno su se – i to rešenjem suda po službenoj dužnosti – suočili Vladimir Beba Popović i Milorad Ulemek Legija. Okolnost na koju su suočeni ubrzo je pala u drugi plan

Ministar, deca i ostali

18.мај 2005. Zoran Majdin

Ima neka tajna veza

Zahtev ordinacije Ecim za priznavanje alternativnog dijagnostičkog i terapijskog metoda stigao je u Ministarstvo zdravlja, gle čuda, otprilike u isto vreme kad i zahtev Ministarstvu prosvete za odobrenje primene tog metoda na školskoj deci. Ministar prosvete je zahtevu udovoljio u obliku podrške, i "presolio" preporukom da se objave rezultati

60 godina od sloma fašizma - jedno sećanje na Oslobođenje

12.мај 2005. Izbor - M. Milošević

Za pobedu, ili „Ljes rubjat, šćepki letjat“

Za svedoka tog vremena biramo neobičnu ličnost: Đorđe Lobačev, Rus, rođen u Skadru 1909, gde mu je otac bio ruski carski vicekonzul; krstio ga vojvoda grahovski i zetski knez Dimitrije Petrović Njegoš; detinjstvo i ranu mladost proveo je u Novom Sadu; diplomirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu; bio ilustrator "Politike", nacrtao je prvog srpskog strip junaka. Od oktobra 1944. do maja 1945. bio je prevodilac u štabu general-lajtanta Vladimira Ivanoviča Ždanova i s Crvenom armijom išao do Beča. Po zakonu iz 1946, izabrao je sovjetsko državljanstvo, a ostao da živi u Beogradu. (Jedan član PK Srbije, možda Pribićević, tada je rekao: "Mislim da onaj koji danas ne bi hteo da postane sovjetski građanin, ne bi mogao da bude ni jugoslovenski građanin.") U vreme Informbiroa prognan u Rumuniju, gde je crtao političku karikaturu u nedeljnom listu Kominforma "Za trajni mir i međunarodnu saradnju". Tek posle Staljinove smrti odlazi u Rusiju, jer ranije nije smeo, živeo je u Sankt Peterburgu, gde je nacrtao prvi sovjetski strip. Povremeno dolazi u Beograd posle 1964, gde je 1997. štampana knjiga njegovih sećanja Kad se Volga ulivala u Savu. Iz te knjige biramo nekoliko detalja – zato što opisuju kako je oslobađan deo grada u kome se nalazi naša redakcija i zato što lapidarno, a plastično i upečatljivo osvetljavaju mešavinu straha i egzaltacije, kovitlac Oslobođenja, kad "seku šumu, a iverje leti"