Lični stav – Spasimo nauku

Budućnost ili toalet-papir

Pod sloganom "Spasimo nauku" u centru Beograda protestovalo je 2. jula između dve do tri hiljade naučnika – to je do sada najveći takav skup u Srbiji i regionu. O čemu je reč

Liban – Na raskršću ratova

26.jun 2013. Daniel Šunter

Ko se još seća mira

Od "Švajcarske Bliskog istoka" Liban se posle građanskog rata koji je počeo sredinom sedamdesetih godina prošlog veka pretvorio u još jedno bure baruta u regionu. Preko hrišćanskih, šiitskih i sunitskih verskih zajednica u zemlji se prepliću interesi Irana, Izraela, zaraćenih strana u Siriji, SAD-a… U poslednjem sukobu, koji se dogodio u ponedeljak, naoružani salafisti, pristalice šeika Ahmada al Asira, napali su libansku vojsku i ubili 15 vojnika. Ljudi žive život između rata i mira, koji obezbeđuju međunarodne mirovne snage među kojima je i srpski kontingent. Rešenje se ni ne nazire, a libanska dijaspora je u međuvremenu tri puta brojnija od stanovništva u samom Libanu

Intervju – Tvrtko Jakovina

26.jun 2013. Tamara Nikčević

Zaostavštine zajedničke prošlosti

Mislim da bi od Tita i Jugoslavije valjalo uzeti ono što je najbolje, a odbaciti ono što ne valja. Interesantan je način na koji je taj sistem u to vreme razmišljao o svetu, o velikom svetu: postojala je empatija za druge, male, udaljene

Iran – Predsednički izbori

19.jun 2013. Momir Turudić

Ekonomski džihad i cena paradajza

Iran je još jednom iznenadio svet: na predsedničkim izborima ubedljivo je pobedio umereni reformista Hasan Rohani, koji je još u prvom krugu osvojio 50,68 odsto glasova. Rohanijevo ime je zaokružilo čak 18,6 miliona Iranaca. Ali, da li će njegova pobeda nešto da promeni

Grčka – Gašenje državne televizije

Kap na prepunu čašu

Odlukom da preko noći ugasi državnu radio-televiziju ERT premijer Antonis Samaras navukao je na sebe nove proteste u zemlji i salvu kritika iz inostranstva. Grčka opozicija najavljuje borbu do kraja

Esej – Evropska unija i ratovi u svetu

19.jun 2013. Aleksa Đilas

Između rata i mira

Upadljivo je kako se retko Evropska unija spominje u američkim medijima. Prošle godine, na američkim predsedničkim izborima, gotovo da nije bilo reči o njoj, a kada jeste, to je bilo uglavnom zbog ekonomske krize. Nikada se nije spominjala kao činilac u svetskoj politici. Kada bi Evropljani – podsetimo se da ih je oko pola milijarde i da su bogatiji od većine čovečanstva – vodili svetsku politiku, Sjedinjene Države bi je sigurno primetile. Možda ovo neprisustvo Evrope u američkim medijima ukazuje na veću krizu u Evropskoj uniji nego medijski izveštaji o protestima građana nezadovoljnih zbog nemanja zaposlenja i smanjenih plata

Kultura sećanja: Ustanak nemačkih radnika, jun 1953.

19.jun 2013. Ivan Ivanji

Srećan rođendan, druže Ulbriht

Direktiva partijskog vrha Istočne Nemačke je glasila: povećati normu kao rođendanski poklon predsedniku Valteru Ulbrihtu. U Berlinu su se 17. juna 1953. radnici pobunili, protest se proširio na čitavu zemlju, stotine hiljada ljudi zahtevalo je promene političkog sistema. Bio je to prvi ustanak u jednoj zemlji realnog socijalizma. Pregazili su ga tenkovi

Džeparenje u Beogradu

19.jun 2013. Dušan Stojiljković

Dečja posla i magareće uši

Džeparoši nisu isto što i razbojnici, uglavnom nisu nasilni i mahom se drže sive zone sitnih krađa i prevara. Uzimajući u obzir rizike "posla" i stres koji se tu javlja, teško je poverovati da zaista vole da kradu. Pre će biti da im je izbor drastično sužen

Balkanski lider

19.jun 2013. Priredio D. Žarković

Ivica Todorić, državni prijatelj broj jedan

Dok su ovi naši trtljali o lideru u regionu, on je, Ivica Todorić, definitivno lider u regionu: kupujemo manje više sve njegovo i kad nismo svesni toga, a ubuduće će toga biti sve više. Todorićev bauk kruži Srbijom, ali njemu ovdašnje ekonomske patriote mogu da pljunu pod prozor. To je sad evropska firma. Evo kako je, pre godinu dana, opisan uspon porodice Todorić i kakva je uloga hrvatske države bila u tome

Samoizlečenje – Jasnovidci iz Rusije

12.jun 2013. Biljana Vasić

Brojčani kôd našte srca

Za one koji veruju u podsticanje mehanizama samoizlečenja na energetskom nivou ova informatička priča je prava poslastica

Muke sa državnim deficitom

12.jun 2013. Dimitrije Boarov

Letnji šlager srpske vlade

Srbija, čini se, odustaje od institucionalnih rešenja koja traže međunarodne finansijske organizacije, pa i od onih koja Evropska unija traži od zemalja sa kojima započinje pregovore o prijemu u članstvo i ponovo kreće nekim svojim "kreativnim putem" političkog i ekonomskog voluntarizma

Turska – Masovni protesti

Sulejman Veličanstveni i milion Turaka protiv Tajipa Erdogana

Direndiš na Taksim mejdanu: Brutalnost policije pri suzbijanju protesta protiv seče stabala u Istanbulu šokirala je Turke i pokrenula na demonstracije u 67 gradova u 30 od 81 provincije. Na scenu je stupio urbani mladi deo srednje klase koja je do sada bila apolitična. Sada se politizuje na ulicama, buni protiv vlade i stega kojima su bili podvrgnuti njihovi roditelji

Haška presuda protiv hercegbosanske šestorke

05.jun 2013. Tatjana Tagirov

Hulje zločina i ratnih napora

Oslobođeni Ante Gotovina i Mladen Markač, Momčilo Perišić, Jovica Stanišić i Frenki Simatović "pomagali su u ratnim naporima", dok je osuđena šestorka Hrvata iz Herceg-Bosne – sa Franjom Tuđmanom na čelu – bila deo "udruženog zločinačkog poduhvata". Za rešenje zagonetke drugačije ocene sličnih uloga treba čekati odluku žalbenog veća Haškog tribunala

Haški tribunal i Srbija

05.jun 2013. Miloš Vasić

Jovica i Frenki, preveliki zalogaj

Ovo je prvostepena presuda i toga su svi svesni u Srbiji. Aleksandar Vučić je – sa hvalevrednom uzdržanošću – promrsio da je to "dobro za Srbiju", ali niko iz vlasti nije se ukazao na Surčinu da ta dva veoma važna aktera naše novije istorije dočeka; pitanje je hoće li se ukazati i ako pravosnažna presuda bude oslobađajuća. Priča je malo složenija nego što bi se to iz haške perspektive moglo pomisliti: Jovica i Frenki kod njih su optuženi za jedno; kod nas su sumnjivi za nešto drugo, što se donekle i poklapa, ali je veće

Stogodišnjica od premijere Posvećenja proleća Igora Stravinskog

05.jun 2013. Đorđe Matić

Kroz zid vremena

Pre sto godina, 29. maja 1913, u Parizu je izvedena premijera Posvećenja proleća, ključnog muzičkog dela XX veka. Četiri bandita, Igor Stravinski, Vaclav Nižinski, Sergej Djagiljev i Nikolaj Rerih, kroz jednu baletsku predstavu artikulisali su i objavili gotovo sva nastojanja i silnice epohe koja je dolazila

Iskustvo jednog pacijenta – Dragan Jugović

Pobedio sam autostigmu

Govoreći o lečenju i stigmi koja ga prati dugi niz godina, Dragan Jugović je pre četiri godine prvi javno istupio u ime psihijatrijskih pacijenata. Takođe, osnivač je i prvi predsednik Udruženja korisnika psihijatrijskih usluga "Duša"

Srbija 2013.

30.maj 2013. Jovana Gligorijević

Mehanizam jedne vlasti

Pre nego što će formirati Vladu sa današnjim koalicionim partnerima, lideri Srpske napredne stranke tvrdili su da su izbori održani 6. maja prošle godine pokradeni od strane bivšeg režima. Iz današnje perspektive i sa stanovišta podrške koju uživaju i SNS i njegov predsednik, potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić, cinik može da zaključi da optužba za krađu mora biti istinita: uprkos pobedi, malo su glasova dobili, s obzirom na to ko sve danas tvrdi da je za njih glasao

Nemačka – 150 godina Socijaldemokratske partije

29.maj 2013. Andrej Ivanji

Socijaldemokratija – Šta to beše

Nemački drugovi i uvaženi gosti prisećali su se slavnih dana Socijaldemokratske partije kao kičme nemačke demokratije, istorijske borbe za ljudska i socijalna prava, za humanu radnu nedelju, za ženska prava. Oživljavali su duhove Ferdinanda Lasala, Augusta Bebela, Fridriha Eberta, Vilija Branta, Helmuta Šmita… Sećali su se i Vilhelma Libknehta i njegovog sina Karla, Roze Luksemburg… Ali na staroj slavi se ne dobijaju izbori. Četiri meseca pred parlamentarne izbore u Nemačkoj socijaldemokrate nisu dale odgovor na pitanja: zašto bledi socijaldemokratska ideja i koja je njena uloga danas

Zakon i posledice

29.maj 2013. Tatjana Tagirov

Samoodbrana u odsustvu vlasti

Ako neko sa 50 krivičnih prijava za provale i slična dela i dalje slobodno harači po tuđim kućama i stanovima, samo je pitanje vremena kada će se neko drugi s osećanjem nezaštićenosti, suočen sa strahom za svoj i živote svojih bliskih, u trenutku odlučiti da se zaštiti sam

Policija u Srbiji

29.maj 2013. Miloš Vasić

Uniforma čini policajca

Od 1992. do danas policija u Srbiji promenila je uniforme četiri puta, a sada, do 2015, trebalo da to učini i peti put. Od 1945. do 1991. uniforme su menjane svega tri puta. Promena uniforme stvar je želje države da se drugačije predstavi, da osavremeni sliku policije i da olakša policajcima život, što je, nažalost, najmanje važno. Policajci i njihovi sindikati dodaće pakosno i potrebu da se u javnim liferacijama neko obogati