Nobelova nagrada za književnost - Harold Pinter

19.oktobar 2005. Periša Perišić

U odnosu na raj

Harold Pinter je bez sumnje najveći živi dramatičar engleskog govornog područja i jedan od najigranijih svetski priznatih dramskih pisaca, predmet akademskog izučavanja, jednom rečju: literarni fenomen druge polovine minulog veka

Portreti savremenika - Ramuš Haradinaj

19.oktobar 2005. Dragoslav Grujić

Gospodar Metohije

Pretresno veće odobrilo je odluku da se Ramušu Haradinaju dozvoli ograničeno i kontrolisano političko angažovanje dok na privremenoj slobodi čeka početak suđenja. Na zahtev Tužilaštva koje je najavilo žalbu i zatražilo da se njena primena zaustavi, odluka je suspendovana

Brisel, Kosovo i ostali

19.oktobar 2005. Milan Milošević

Opasna karta na zelenoj čoji

Savet bezbednosti UN-a će 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova. Beograd na te pregovore nevoljno pristaje, a i šta bi drugo

Tema broja - Podgorica protiv Brisela

19.oktobar 2005. Vera Didanović

Referendumski niski start

Pokret za nezavisnu Crnu Goru, okupljen oko premijera Mila Đukanovića, u subotu je javno odbio preporuke EU-a da izjašnjavanje o nezavisnosti, najavljeno za april, odloži do jeseni. Da li se Crna Gora osamostaljuje

Intervju - dr Vojislav Vasić, ornitolog

12.oktobar 2005. Jasmina Lazić

Virus iz migracije

U Vojvodini svako selo ima svoju baru na koju puštaju domaće patke i guske, a mnoge od tih bara su i poribljene, one su idealno mesto za okupljanje vodenih ptica selica i ptica koje se hrane ribom. Virus se širi preko izlučevina, pa su upravo te bare rizična mesta gde ptice mogu da razmene virus

Intervju – Euđenio Sidoli, generalni direktor "Filip Moris" DIN

12.oktobar 2005. Miša Brkić

Promena vizije menja i ljude

"Otpor promenama u Nišu bio je znatno veći od onog s kojim smo se suočili u drugim zemljama u tranziciji. Imali smo mnogo nepotrebnih izazova za koje smo uludo utrošili vreme. Ljudi nisu bili srećni zato što su smatrali da su prodati. Naša kompanija veruje u pojedinca i mnogo ulaže u njega"

Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)

Od Vardara pa do Triglava, i šire

Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države

Godišnjica ujedinjenja Nemačke

06.oktobar 2005. Lidija Klasić

Dobitnici i gubitnici

Postoje i mnoge druge, tokom četrdeset godina razdvojenosti, učvršćene razlike o kojima danas s najmanje opterećenja govore mladi

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (3) - Trgovina ljudima (3)

05.oktobar 2005. Slobodan Georgijev

Promena stanja

U poslednjih pet godina trgovina ljudima je pomerena na marginu, odnosno ono što je nekada bila društvena norma sada se izgleda i tretira kao ozbiljno krivično delo. Razgovori koje su istraživači "Vremena" obavili u regionu sa onima koji su zaduženi da se bore protiv trgovine ljudima i pruže zaštitu žrtvama pokazuju da problem i dalje postoji i dobro je što to niko ne poriče. Policija je u najvećem broju slučajeva uspela da svoje pripadnike odvoji od ovog posla u kom su oni ranije bili vrsta zaštite trafikerima koji su im to plaćali ili u novcu ili su im podvodili devojke koje su tretirane kao roba. Aktivnost nije obustavljena, kao ni druge grane organizovanog kriminala, ali je bar nazvana pravim imenom i postavljena u ispravan kontekst

Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Austrija

05.oktobar 2005. Andrej Ivanji

Crveni preokret

Pravi hit u Štajerskoj je gotovo zaboravljena, marginalizovana, decenijama pomalo smešna Komunistička partija Austrije

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje

Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa

29.septembar 2005. Dejan Anastasijević

Tanana umetnost provokacije

"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"

Srbija pet godina posle Miloševića

29.septembar 2005. Dimitrije Boarov

Učinak demokratske petoljetke

Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"

Skupštinski život

29.septembar 2005. Milan Milošević

Koštuničin kod

Skupština Srbije krivičnim zakonom ubrzano popunjava paket za početak pregovora o asocijaciji, usvajajući i nove odredbe o ratnim zločinima, računarskom kriminalu, o zaštiti autorskih prava...

Knjige - Čaj u Sahari Pola Boulsa

29.septembar 2005. Zoran Paunović

Odavde niko ne izlazi živ

Izdavač: Rende, Beograd, 2005.
Prevod sa engleskog: Vladimir Arsenijević Stožernim umetničkim ostvarenjima ovog pokoljenja pisaca, koje će nešto kasnije biti nazvano bit-generacijom, s pravom se smatraju romani Goli ručak Vilijama Berouza i Na putu Džeka Keruaka. Najčešće se, međutim, previđa pionirska uloga Pola Boulsa: on je bio taj koji je romanom Čaj u Sahari (1949) budućim bitnicima poručio da izlaz ne postoji, ali da ga svakako treba tražiti do poslednje kapi ne samo krvi već i svih ostalih telesnih tečnosti

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (1) - trgovina ljudima

21.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Novo ime starog posla

U relevantnim svetskim izveštajima koji tretiraju problem trgovine ljudima (trafficking in people), kao što su godišnji izveštaji američkog Stejt departmenta ili agencija UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala, područje Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope ne zauzima centralno mesto, ali je daleko od toga da se ovaj problem sveo na meru koja bi mogla da bude društveno podnošljiva. Prostor od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Moldavije i Rumunije, kroz Srbiju i Crnu Goru, ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dalje na zapad poslednjih je petnaestak godina bio meka za granu organizovanog kriminala koja je trgovala ženama, uglavnom u cilju seksualne eksploatacije, i decom, u cilju radne eksploatacije – prosjačenja ili prodaje porodicama na Zapadu koje nemaju decu. Serija tekstova koju će objaviti "Vreme" ima za cilj da predstavi stanje u ovoj oblasti posmatrajući problem u kontekstu regiona kroz analizu postojećih istraživanja, razgovorima sa relevantnim učesnicima u borbi protiv ovog dela organizovanog kriminala i predstavljanjem učinaka tih aktivnosti u poslednjih nekoliko godina