Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (3) - Trgovina ljudima (3)

05.октобар 2005. Slobodan Georgijev

Promena stanja

U poslednjih pet godina trgovina ljudima je pomerena na marginu, odnosno ono što je nekada bila društvena norma sada se izgleda i tretira kao ozbiljno krivično delo. Razgovori koje su istraživači "Vremena" obavili u regionu sa onima koji su zaduženi da se bore protiv trgovine ljudima i pruže zaštitu žrtvama pokazuju da problem i dalje postoji i dobro je što to niko ne poriče. Policija je u najvećem broju slučajeva uspela da svoje pripadnike odvoji od ovog posla u kom su oni ranije bili vrsta zaštite trafikerima koji su im to plaćali ili u novcu ili su im podvodili devojke koje su tretirane kao roba. Aktivnost nije obustavljena, kao ni druge grane organizovanog kriminala, ali je bar nazvana pravim imenom i postavljena u ispravan kontekst

Tribina - Vreme izazova

05.октобар 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Austrija

05.октобар 2005. Andrej Ivanji

Crveni preokret

Pravi hit u Štajerskoj je gotovo zaboravljena, marginalizovana, decenijama pomalo smešna Komunistička partija Austrije

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje

Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa

29.септембар 2005. Dejan Anastasijević

Tanana umetnost provokacije

"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"

Srbija pet godina posle Miloševića

29.септембар 2005. Dimitrije Boarov

Učinak demokratske petoljetke

Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"

Skupštinski život

29.септембар 2005. Milan Milošević

Koštuničin kod

Skupština Srbije krivičnim zakonom ubrzano popunjava paket za početak pregovora o asocijaciji, usvajajući i nove odredbe o ratnim zločinima, računarskom kriminalu, o zaštiti autorskih prava...

Knjige - Čaj u Sahari Pola Boulsa

29.септембар 2005. Zoran Paunović

Odavde niko ne izlazi živ

Izdavač: Rende, Beograd, 2005.
Prevod sa engleskog: Vladimir Arsenijević Stožernim umetničkim ostvarenjima ovog pokoljenja pisaca, koje će nešto kasnije biti nazvano bit-generacijom, s pravom se smatraju romani Goli ručak Vilijama Berouza i Na putu Džeka Keruaka. Najčešće se, međutim, previđa pionirska uloga Pola Boulsa: on je bio taj koji je romanom Čaj u Sahari (1949) budućim bitnicima poručio da izlaz ne postoji, ali da ga svakako treba tražiti do poslednje kapi ne samo krvi već i svih ostalih telesnih tečnosti

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (1) - trgovina ljudima

21.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Novo ime starog posla

U relevantnim svetskim izveštajima koji tretiraju problem trgovine ljudima (trafficking in people), kao što su godišnji izveštaji američkog Stejt departmenta ili agencija UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala, područje Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope ne zauzima centralno mesto, ali je daleko od toga da se ovaj problem sveo na meru koja bi mogla da bude društveno podnošljiva. Prostor od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Moldavije i Rumunije, kroz Srbiju i Crnu Goru, ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dalje na zapad poslednjih je petnaestak godina bio meka za granu organizovanog kriminala koja je trgovala ženama, uglavnom u cilju seksualne eksploatacije, i decom, u cilju radne eksploatacije – prosjačenja ili prodaje porodicama na Zapadu koje nemaju decu. Serija tekstova koju će objaviti "Vreme" ima za cilj da predstavi stanje u ovoj oblasti posmatrajući problem u kontekstu regiona kroz analizu postojećih istraživanja, razgovorima sa relevantnim učesnicima u borbi protiv ovog dela organizovanog kriminala i predstavljanjem učinaka tih aktivnosti u poslednjih nekoliko godina

Lisica i ždral

21.септембар 2005. Ljuba Živkov

Lelek dragog slušaoca

Skidam kapu Bergmanu i blagosiljam ga za filmove u kojima se čuje samo ljudski govor (mada njegovi junaci dosta i ćute)

Intervju - Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge Telekom Srbija A.D

21.септембар 2005. Zoran Stanojević, BBC

Srbija ima jeftin internet

"Ako danas anketirate građane i pitate ih kako dolaze do potrebne informacije, videćete da većina ode na lice mesta. Čak ne telefonira, a kamoli da koristi internet. Telekom će u narednom periodu nastojati da ponudi i kvalitetan pristup i kvalitetne informacije, to su dve bitne stvari na kojima ćemo raditi"

Jedna stogodišnjica - Vladan Desnica (1905–2005)

21.септембар 2005. Mihajlo Pantić

O usporavanju sveta

Desničina famozna dvojna pripadnost, neupitnost njegovog značaja, podjednako u srpskoj i u hrvatskoj književnosti, podsećaju nas na jednu činjenicu bez koje nije moguće razumeti književnost jugoslovenskog veka, a bojim se, u velikoj meri to nije moguće ni danas. Kada se prisetimo kako se nekada, u vremenu kada je pisao i Vladan Desnica, postajalo veliki pisac, ne možemo ni zaobići ni zaboraviti činjenicu da je značaj nekog pisca određivao ne samo nacionalni, nego, upravo, i u presudnoj meri, nadnacionalni, južnoslovenski kulturni prostor

Portret savremenika - Milan Beko

21.септембар 2005. Vera Didanović

Čovek iz senke

Nakon više od tri godine potpunog odsustva iz javnog života Srbije, nekadašnji Miloševićev ministar za privatizaciju i ključni čovek u prodaji Telekoma, kum Zorana Đinđića, šef, a potom i poslovni partner Vladimira Popovića Bebe, prijatelj Jovice Stanišića, Milorada Vučelića, Danka Đunića, Slobodana Radulovića i drugih, ponovo se "ukazao" – kao učesnik u privatizaciji nekoliko firmi

Nemački izborni galimatijas

21.септембар 2005. Lidija Klasić

O(p)stati ili (po)stati

Po onome što su stranački prvaci izjavljivali pre izbora, nijedna od računski ostvarivih koalicija nije moguća, a nijedna od mogućih – računski ostvariva. Tako barem stvari izgledaju javno; iza kulisa u Berlinu akcija teče u dva pravca – u traženju programskih kompromisa koji bi različite kombinacije boja učinili politički mogućim i paralelno u kadrovskoj kombinatorici

Kina 2005

15.септембар 2005. Slobodanka Ast

Alibaba i 40 milionera

Kinezi izgleda veruju u "Dengov princip": ako se manjina obogati, od toga će na kraju koristi imati i većina

Susret sa eskimskim umetnikom Alutukom Ipeleom

15.септембар 2005. Saša Rakezić

Eskim u Pančevu

Srpska publika je imala priliku da se upozna sa eskimskom, odnosno, inuitskom umetnošću još početkom osamdesetih, na izložbama u Manakovoj kući a zatim i u Etnografskom muzeju u Beogradu, ali je poseta značajnog eskimskog umetnika Alutuka Ipelea festivalu autorskog stripa održanom prošle sedmice u Pančevu verovatno prvo gostovanje jednog inuitskog umetnika u ovoj sredini uopšte

Intervju - Rambo Amadeus

15.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Demokratija je turbo-folk

"Lojalan sam samo sebi i logici. Uopšte, činjenicu da suštinu demokratije krasi fenomen da se glas pametnog i glas budale jednako računaju demokratiju čini turbo-folkom. Malo komplikovaniji glasački listić bi mnogo ublažio taj problem"

Ukrajina

15.септембар 2005. Boris Varga

Narandžasti razvod

Predsednik Ukrajine Viktor Juščenko smenio vladu premijera - heroine "narandžaste revolucije", Julije Timošenko

Pandemija gripa

15.септембар 2005. Slobodan Bubnjević

Ptice dolaze

Ako dođe do mutacije virusa ptičjeg gripa posledice mogu biti katastrofalne a razmere epidemije nezapamćene u novijoj istoriji. Stručnjaci predviđaju da bi ova pandemija mogla usmrtiti između 20 i 50 miliona ljudi

Starosne i druge granice

15.септембар 2005. Milan Milošević

Mmmmmmmf…

Tender za privatizacionog savetnika raspisan, a odmah potom otvara se još teži penzioni paket. Taj duh Vol strita ponekad zaista izgleda zloćudno