TV manijak
Skupštinski kadrovi
Televizijski prenos skupštinskog zasedanja je važna televizijska tema. Ukoliko želimo da Skupštinu približimo ljudima, RTS bi morao da promeni oblik prenosa
Televizijski prenos skupštinskog zasedanja je važna televizijska tema. Ukoliko želimo da Skupštinu približimo ljudima, RTS bi morao da promeni oblik prenosa
U narednih desetak godina Srbija bi morala da dostigne prosečne stope rasta društvenog proizvoda od najmanje pet, šest odsto na godišnjem nivou, ako ne i više, da bi igrala u briselskoj Ligi šampiona
Građanima Srbije pravo na besplatnu pravnu pomoć garantovano je Ustavom iz 2006. godine. Odredbom koja se nalazi u okviru dela koji se odnosi na ljudska prava kaže se da će ona biti propisana posebnim zakonom. Zakona i dalje nema, pa je građanima već devet godina uskraćeno ostvarivanje ovog prava, čije je ostvarivanje predviđeno kao šesnaesti cilj Agende za održivi razvoj Ujedinjenih nacija (UN) do 2030. godine, koju je Srbija potpisala
Kako jedna od najuspešnijih firmi u većinskom vlasništvu države ponovo nije prodata
Nogu pred nogu i mic po mic, Srbija je otvaranjem prvih poglavlja došla na prag EU, ali kada će se vrata otvoriti
Dosta osnovano bi se moglo zaključiti da SNS zaista polako (o)pada, ali da na drugoj strani i dalje niko ozbiljno ne raste. Naprednjaci se trenutno kreću negde na samoj ivici od 40 odsto opredeljenog biračkog tela (22–24 od ukupnog), što svakako jeste astronomski rezultat, pogotovo kada se uporedi sa rejtinzima ostalih političkih subjekata. Ali ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da je i Milošević u trenutku pada imao podršku od 35 odsto glasača
Šta je najveći doseg Dejtonskog sporazuma, a šta su njegov najveći nedostaci, kako su tokom dve decenije tumačeni duh i slovo ovog akta potpisanog u Parizu 14. decembra 1995, da li je moguće da se izmeni, da li su bez njega održivi jedinstvo i stabilnost Bosne i Hercegovine, neka su od pitanja na koje su na tribini "20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma" pokušali da daju odgovore profesor Nenad Kecmanović, urednik BIRN-a za BiH Srećko Latal, pisac i novinar Muharem Bazdulj i moderator Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
Između filmskih žurnala o sigurnoj budućnosti i šarenih reklama o našoj turobnoj svakodnevici, nalazimo se na početku nove etape na putu ka Evropi
"Cela ta priča da smo mi korumpirani, nesposobni, nestručni, da ne umemo, apsolutno nije tačna. Mislim da su mnogi ljudi koji pričaju takve priče lobisti multinacionalnih kompanija, zastupaju ovde nečije interese, za to su verovatno plaćeni. Mi smo bili najrazvijenija zemlja jugoistočne, možda i centralne Evrope u nekim segmentima moderne tehnologije, digitalne elektronike. A nije to tako davno bilo. Ako smo mogli tada, zašto ne bismo mogli i sada? I danas su deca pametna, samo što od njihovog školovanja nemamo ništa"
Cela je Srbija pretvorena u danonoćni trandebal u stilu "Vesela braća, žalosna im majka"
Ko upravlja Srbijom – zna se dobro. Međutim, o poslovima onih s kojima se savetuje i druguje, šapuće se samo po kuloarima, a svako javno iznošenje podataka iz te oblasti uvek dodatno ražesti predsednika Vlade. Ko su ljudi od njegovog najvećeg poverenja i kakve su njihove uloge u aktuelnoj vlasti
"Bojim se ljudi koji za sebe tvrde da su jaki i da nikada ne upadaju u krize, jer je to ili zabluda ili neistina. Šifra F10 govori da je neko imao neki problem sa alkoholom. One tačke iza (u slučaju Aleksandra Kornica F10.2 i F10.4, prim. nov.) služe da nama, stručnjacima, detaljnije približe vrstu problema. Iznošenje podataka o tome u javnost ugrožava lečenje"
Dok se bizarne priče umnožavaju na dnevnom nivou, a medijska scena postaje nešto što je normalnom čoveku teško i da posmatra, na javni interes i na pravo građana i građanki da budu blagovremeno, istinito i potpuno informisani teško da iko više i pomišlja. Prostački, seksistički i bahati istup Bratislava Gašića (na slici) u Trsteniku ovde je samo vrh ledenog brega
Glavni utisak je da će država nastaviti da "štedi" tako što će trošiti više, a zahvatati od privrede i građanstva još više
Posle svega čemu je javnost svedočila u poslednjim danima novembra, ostaje nejasno kako ovoj vlasti ide u korist da Srbiju predstavi kao nestabilnu državu. Vladajuća struktura ili ne zna da radi svoj posao ili smo svi i svedoci i akteri trajne talačke krize, u kojoj su taoci svi građani Srbije, a otmičari – njihovi legitimno izabrani predstavnici
Tužilaštvo je zamenila medijska hajka Pinka i tabloida, sudstvo – poligraf, a konačnu presudu obraćanje naciji na RTS-u. Vratite nam nedeljni, pospani TV program, dosadne reprize, rijaliti programe – sve je bolje od državnih udara i urušavanja vlade
Kad se neko samoubedi da je veliki reformator i u svemu najprvi u novijoj istoriji, onda ta mistifikacija proizvodi sve nove fenomene, samo smo brzo, prebrzo, stigli do ideje o državnom udaru. Koja je svrha toga?
Ne gledaj me šta radim, nego slušaj šta ti govorim! Drevnu mudroliju zaboravljenog trudbenika marketinga naši izabranici primenjuju bez milosti
Kineski premijer Li Kećang ugostio je lidere petnaest zemalja Centralne i Istočne Evrope nudeći im finansijsku podršku za izgradnju i renoviranje transportnih sistema i infrastrukture, uz uslov da projekti koriste kineske proizvode ili robu. Srbija, podjednako kao i sve ove države, traži svoje mesto pod ekonomskim kišobranom "zmaja Azije". Međutim, na osnovu izveštavanja srpskih medija, prosečan građanin mogao bi pomisliti kako je premijer Aleksandar Vučić, maltene, bio u bilateralnoj poseti Kine
U moru zanimljivih događaja na srpskoj političkoj sceni, skoro neopaženo prolazi protest korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima, koji od prošle subote organizuje Udruženje bankarskih klijenata Efektiva. Nije ni čudo, ako bismo ono što se danas u Srbiji dešava predstavili filmskom terminologijom, sudbina otprilike 21.000 korisnika koje je ekstremno jačanje švajcarskog franka spram svih vodećih svetskih valuta dovelo do ivice bankrota, deluje kao teška i dosadna socijalna drama. Naspram toga je napeti psiho(pato)loški triler sa elementima špijunaže i kontrašpijunaže, dvorskih spletki i psihijatrijskih dijagnoza. Jasno je šta privlači veću pažnju publike
U trenutku nastanka ovog teksta stiže vest da je Turska, inače članica NATO-a, 24. novembra oborila ruski vojni avion. Dok Ankara navodi da je suhoj 24 povredio turski vazdušni prostor, rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je njena kontrola leta u Homsu uočila da su zapravo turski lovci ušli u sirijski vazdušni prostor. Predsednik Rusije Vladimir Putin je izjavio da je to nož u leđa od saučesnika terorista i da će biti posledica po rusko-turske odnose... Može li Srbija biti neutralna ili se mora uhvatiti u ludo kolo
Oni koji sada hapse "rušioca ustavnog poretka" Andreja Fajgelja oni su isti koji su ga i stvorili
Rusi bi to nazvali "pokazuha": fiktivni rezultat nepostojećeg rada. U subotu su na nadvoje-natroje smandrljanoj vežbi naše slavne specijalne i policijske snage pokazale kako poraziti nepostojećeg i nimalo verovatnog protivnika koji je pritom i neopevano glup i nespretan
Zbunjuje to što niko ne postavlja pitanje da li je visoki verski poglavar odgovarajuća ličnost za ambasadora. Da li se, ukoliko se to usvoji kao valjani princip, time narušava granica između svetovnog i sekularnog? Da li jedan verski lider, koji živi po Zakonu što je iznad državnog zakona, može da bude skoro pa bespogovorni izvršilac spoljne politike svoje vlade? Šta ako dođe do sukoba lojalnosti
U ovom trenutku, ne zna se ni koliko je zaposlenih u Tanjugu ostalo bez posla, ni kakav je status te agencije, ni kakve mu investitore obećavaju Vučić i Vulin, a ni kako ta agencija uopšte radi ako je formalno-pravno prestala da postoji pre skoro mesec dana. Kad se u tu inače kompleksnu storiju ubaci Željko Mitrović, pitanja se samo množe, a odgovora – ni od korova