Komunikacije

16.septembar 2015. Biljana Vasić

Žongleri u svetu brendova

Strateški planeri su perači prozora koji omogućavaju da se brend i potrošači međusobno bolje vide. "Moja dugogodišnja saradnica iz kreativnog tima mi je tokom jedne brifing sesije u kojoj sam do detalja iscrtavala profil ciljne grupe, rekla samo: ‘Je l’ poznajemo nekog takvog?’", objašnjava Katarina Pribićević, direktorka strateškog planiranja McCann Beograd

Prilog kulturi sećanja – Pukovnik Apis po treći put među Srbima

16.septembar 2015. Priredio Milan Milošević

Crna ruka i tapija na glavu

Ponovo je u žiži javnosti ime Dragutina Dimitrijevića Apisa koji se vezuje za Majski prevrat i ubistvo kralja Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin 29. maja/11. juna 1903, a koji je četrnaest godina kasnije streljan na jednom zabačenom polju kod Soluna u zoru 13. jula 1917, nakon Solunskog procesa, u kome je na vojnom sudu osuđen zbog navodnog organizovanja atentata na Kralja Aleksandra Karađorđevića 11. septembra 1916. i formiranja i vođenja tajne organizacije "Ujedinjenje i smrt" za koje su svi znali, pa rehabilitovan 16. juna 1953. Povodom vesti da bi iz Soluna možda mogli da budu preneti u otadžbinu Apisovi posmrtni ostaci ponovo se rasplamsava polemika u generaciji nedostojnih naslednika koja je razrušila Jugoslaviju o manama i smrtnim greškama onih koji su je gradili u "vreme smrti". O tim događajima i ljudima je ipak dostojnije podsetiti na reči savremenika, što pokušavamo na narednim stranicama

Tribina – "Ima li Srbije van Beograda"

16.septembar 2015. Katarina Stevanović

Krupan korak u devedesete

Izložbom odabranih naslovnih strana od početka "Vremena" do danas, tribinom "Ima li Srbije van Beograda" i koncertom tamburaške bande Ljubomira Živkova, kolumniste nedeljnika "Vreme", u Valjevu je u petak, 11. septembra, počelo obeležavanje dvadeset pet godina izlaženja "Vremena"

Intervju – Vedrana Rudan, književnica

09.septembar 2015. Sonja Ćirić

Koga i zašto psuje Vedrana Rudan

"Kada su fotke mrtve djece mijenjale svijet? Da li je i jedno mrtvo jugoslavensko dijete skrenulo sa putanje divljake koji su Jugoslaviju pretvorili u prah i pepeo? Mrtva djeca zanimljiva su samo licemjernim medijima koji se zgražaju nad ljudskom bešćutnošću. Koja pizdarija. Amerika je u proteklih nekoliko desetljeća ubila milijune djece, što svoje, što naše, što sirijske, afganistanske, pakistanske… Koga briga. Ubijanje djece načelno je neprihvatljivo, ali stvarno je potpuno normalno. Mrtva djeca su uvijek dokaz da se neki ljudi bore za slobodu i demokraciju. U ovom slučaju su to Ameri"

Digitalizacija srpskih službenih novina 1813–2013.

09.septembar 2015. Sonja Ćirić

Ogledalo vremena

Digitalni arhiv srpskih i jugoslovenskih službenih novina objavljivanih tokom poslednja dva veka, koji je "Službeni glasnik" načinio i koji je odnedavno dostupan svima, jedan je od najboljih izvora srpske državno-pravne tradicije, istorije i kulturnog nasleđa

15 godina od Milenijumske dekleracije UN-a

02.septembar 2015. Sanja Šojić

Osam ciljeva za jedan svet

Milenijumski ciljevi Ujedinjenih nacija, doneti septembra 2000. godine, nisu ostvareni u potpunosti. Teroristički napad u Njujorku, ratovi u Iraku, Avganistanu, Libiji, Siriji te niz građanskih ratova i terorističkih napada koji potresaju svet, uz svetsku ekonomsku krizu samo su neki od razloga zašto set od 8 ciljeva, 18 zadataka, i 48 vremenskih ograničenja nije u potpunosti zadovoljio očekivanja. Zbog novih okolnosti, ohrabrujućeg napretka u ostvarivanju pojedinih ciljeva te isteka roka, države članice Ujedinjenih nacija će usvojiti set novih ciljeva poslednje sedmice septembra na samitu u Njujorku

Prilog kulturi sećanja

02.septembar 2015. Izbor: M. M

Sudbina sigurne okućnice

Dr Velimir Vasić (1914–1991), profesor Pravnog fakulteta, godine 1941. pred samo izbijanje rata, započeo je usmenu odbranu doktorske distertacije "Pečalbarstvo istočne Srbije". Mentor mu je bio Slobodan Jovanović. Međutim, rat je prekinuo završavanje doktorske teze, da bi Vasić doktorat dovršio i odbranio tek 1950, u potpuno novim okolnostima. Kao prilog kulturi sećanja, iz doktorske studije Velimira Vasića prenosimo delove koji se odnose na rešavanje pitanja zemljišnih poseda u Srbiji tokom XIX i početkom XX veka

TV manijak

26.avgust 2015. Dragan Ilić

Slike iz parka

Dirnuo me gest mog poznanika, burekdžije Fofe, izbeglice iz Bosne, koji je jednog jutra doneo vruć burek i delio ga deci u parku. Kad sam počeo da ga hvalim, napisao mi je rečenicu dostojnu Ćopićevog romana, "jebiga, i ja nekad bježo!"

Srbija i MMF

26.avgust 2015. Radmilo Marković

Zamajavanje za 500 dinara

Zašto je, uz sve druge, važnije teme, u prvi plan tokom nove MMF-ove revizije sporazuma sa Srbijom isplivalo moguće "nesimbolično" povećanje smanjenih plata i penzija, kad će ono ionako morati da sačeka sledeću reviziju

Intervju – Radivoj Radić, istoričar

19.avgust 2015. Zora Drčelić

Balkanci, narod od sebe stariji

Mit o "Srbima, narodu najstarijem" propagira jedna neozbiljna družina amatera-diletanata, podstaknuta jeftinim rodoljubljem, a nikako ne bih potcenio ni trivijalno koristoljublje kao motiv!). Taj mit uvek dobija na snazi u kritičnim trenucima opšteg beznađa i dezorijentacije

Intervju – Dr Milena Dragićević Šešić, kulturolog

12.avgust 2015. Ivana Milanović Hrašovec

Mi smo rep neoliberalnog modela

Trenutno vlada kultura beznađa. Dominik Mojsi govori o tri emocije – poniženju, nadi i strahu. U Srbiji imamo emociju poniženja, budući da je opšte mišljenje da smo iz devedesetih izašli kao najveći gubitnici, sa uništenom privredom, uništenim dobrim ugledom, stalno pritiskani velikim silama koje su bile naklonjene našim "suparnicima". A i emocija straha se sve više ispoljava, pogotovo prilivom azilanata

TV manijak

12.avgust 2015. Dragan Ilić

Preko plota pa na groblje

Nekropolitika je ovde toliko uticajna da su mrtvi, kosti, stratišta i zločini osnova za definisanje svih pojedinačnih identiteta balkanskih naroda

Održivi razvoj

12.avgust 2015. Slobodan Cvejić

Ciljevi za bolji svet

Nakon iskustava sa prethodnom globalnom razvojnom agendom poznatom po Milenijumskim razvojnim ciljevima, UN su želele da se o novim ciljevima razvoja ne pitaju samo stručnjaci i političari. Novi globalni ciljevi održivog razvoja su definisani kroz širok konsultativni proces. Širom sveta, građani i različiti društveni i ekonomski akteri mogu da iskažu svoje mišljenje i viziju sveta u kakvom žele da žive

Intervju – Narinder Čauhan, ambasadorka Indije u Beogradu

12.avgust 2015.  

Jačanje veza između dve zemlje

Ambasadorka trenutno druge najmnogoljudnije zemlje na svetu o brzom rastu indijske privrede, indijskim poslovnim vezama sa Srbijom i mogućnostima za njihovo poboljšanje

FK Crvena zvezda

12.avgust 2015. Slobodan Georgijev

Tribine i braća Vučić

Ko su ljudi koji su na prvi mig "navijača" otišli iz kluba za koji tvrde da je bolji nego pre dve i po godine, zašto je to uopšte bitno i šta će se dogoditi narednih meseci

Sećanje – Posle "Oluje"

05.avgust 2015. Rüdiger Rossig

Miris praznine

Napuštene, porušene kuće. Rojevi muva. Slatkasto lepljiv miris, poput krvi. Tragovi koje za sobom ostavljaju ljudi koji panično beže. Gledam neke ljude u zelenoj odeći kako na prikolice tovare frižidere i mašine za pranje veša i pitam se da li su to vojnici, pljačkaši ili meštani koji s pravom iz svojih kuća iznose vredne stvari

Nemačka – Potražioci azila

05.avgust 2015. Nemanja Rujević

Zastrašivanje Balkanaca

Nemačku ove godine očekuje više zahteva za azil nego ikada ranije. Rekordan je i broj napada na izbegličke domove. U Bavarskoj su se dosetili da kola opet slome na Balkancima – onima koji nemaju šanse za azil, pa tobože nepotrebno opterećuju nemačku birokratiju i parazitiraju na socijalnom sistemu

Kultura sećanja

29.jul 2015. Petar Lađević

Čarobnjak kontrolisanog vremena

Pre deset godina političku i javnu scenu napustio je intelektualac Miodrag Milić, poznatiji kao Mića Doktor. Teško je pronaći osobu koja je imala toliko poznanika i prijatelja i levo i desno: Mića Danojlić, Dobrica Ćosić, Sveta Stojanović, Ljuba Tadić, Nebojša Popov, Filip David, Pavluško Imširović, Milovan Đilas, Danilo Kiš, Mirko Kovač, Dušan Makavejev, Živojin Pavlović, Kokan Rakonjac kome je napisao scenario za film Izdajnik, Lazar Stojanović...

Vreme dece

29.jul 2015. Sonja Ćirić

Konvencija u teoriji i praksi

Konvencija o pravima deteta Ujedinjenih nacija je dokument sa najviše ratifikacija na svetu – do sada ga je potpisalo 195 država. Svaka od njih je prihvatila obavezu da bude zakonski odgovorna za njegovu primenu. Takođe, svaka članica Konvencije je obavezna da redovno izveštava Komitet Ujedinjenih nacija o tome kako i u kojoj meri ispunjava ugovor koji je potpisala

Seča hrasta u Savincu

29.jul 2015. Dragan Todorović

Beše drvo, osta samo panj

Moglo se pretpostaviti, čim je ministar Velimir ost’o bez glasa, i bez ta presađivanje rešenja, da hrast neće biti dugog veka. Nije se znalo da će biti posečen pre bele zore, mučki i podmuklo, i bez opojenja. Ali, sve je to novi početak

Krajina, dvadeset godina posle

29.jul 2015. Filip Švarm

Politika kolektivnog saučesništva

"Oluja" nije nikakva "briljantna vojna operacija", već onaj mučki, završni udarac odavno oborenom protivniku. Ako se već i mora obeležavati reintegracija bivše Krajine u Hrvatsku iz godine u godinu, vojna parada na dvadesetogodišnjicu drugačije se ne može razumeti osim kao još jedna bahata i izazivačka legalizacija etničkog čišćenja. To ne može da promeni ni sav doprinos Vučića, Nikolića, Dačića i svih ostalih iz aktuelne vlasti u Beogradu tragediji srpskog naroda u Hrvatskoj

Intervju – Žarko Jokanović

U Srbiji više nema kome da se piše osim vođi

Građani u podsvesti ne mogu da zaborave da iza evro-osmeha sadašnjih naprednjaka stoje krvavi očnjaci nekadašnjih radikala. I to je ono što ih plaši, jer svi znaju kakvi su nekada radikali bili, šta su radili i kakve su užase pravili ovoj zemlji. Ne verujem u tu vrstu naprednjačke metamorfoze i mislim da, ako svi budu ćutali, sutra više neće imati ko ni da ćuti

Lični stav

29.jul 2015. Đorđe Vukadinović

»Faktor mira i stabilnosti«

Vučić želi da bude prepoznat i kao regionalni šampion regionalnog pomirenja, barem koliko je to bio Boris Tadić, a po mogućstvu i mnogo više. Dakle, poštovan kao Tito, opasan kao Milošević, regionalno omiljen kao Tadić, hrabar kao Cipras i tragičan kao Đinđić. Ali od svega toga, zapravo, ništa – pogotovo ne ovo poslednje – baš sasvim, do kraja i odistinski