Intervju – Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti

09.септембар 2020. Sonja Ćirić

Generacija koja ćuti i trpi

"Imamo kulturu starenja, nažalost obeleženu predrasudama i stereotipima o starijima i starenju. Ljudi uglavnom ne žive svoju starost već uverenja o starosti i često ispunjavaju tuđa očekivanja, što posebno važi za žene"

TV manijak

02.септембар 2020. Dragan Ilić

Milo ili Sveti Vasilije

Mediji u Srbiji su prvo zanemarivali izbore u Crnoj Gori, da bi se posle euforično uključili u istorijski poraz Mila Đukanovića

Dnevnik oporavka

22.април 2020. Ivan Milenković

Korona i posledice

Kuća u Ćupriji ima pristojno dvorište i prvo što će S.M. uraditi po buđenju jeste da se sjuri u njega. "‘De ćeš bre?", pita je otac. "Da plućima pričinim radost", kaže. Dvadesetak stepenika naniže prelazi bez problema. Dok miruje, sve je u redu. Povratak je, međutim, kudikamo teži: posle desetog stepenika pravi kraću pauzu

Nuspojave

21.април 2020. Teofil Pančić

O »želji da virus pobedi«

Nekako smo uspeli da aktiviramo gotovo sve one mehanizme kolektivističkog pritiska koji su hegemoni faktor u društvu bar poslednjih tridesetak godina, a mnogi od njih valjda i vekovima

Dejvid Belami (1933–2019)

25.децембар 2019. Slobodan Bubnjević

Brodolom jednog prirodnjaka

Kako uspon i pad nekada slavnog botaničara osvetljava ključna pitanja našeg doba, zapletena u složene odnose politike, TV produkcija i nauke? Zaostavština Dejvida Belamija od preko 400 televizijskih emisija i 45 knjiga o prirodi ostaće u novom veku nasukana na greben nepromišljenih poteza, jednako kao supertanker na podmukle podvodne hridi

Intervju – Sergej Trifunović, predsednik Pokreta slobodnih građana

13.новембар 2019. Jovana Gligorijević

Nemam problem sa nacionalistima, nego sa kriminalcima

"Najveći izdajnik u Srbiji je onaj koji targetira druge kao izdajnike. Tu priču o patriotama i izdajnicima slušamo 30 godina i više mi je muka od te reči, jer se svodi na zamenu teza, gle čuda. Kome neko može Srbiju da izda? Za šta? Sve su rasprodali. Sve su pokrali. Zakonski, to verovatno i može da se tretira kao izdaja, ali to je čist kriminal. Lažu, kradu, ubijaju ljude, pa to onda zataškavaju tako što ponovo lažu, kradu i ponekog ubiju. Srbija je ojađena kuća zato što je ‘glava kuće’ neotesani megaloman koji bije celu porodicu, pa babi krade penziju da bi platio kurve"

Invazija Turske na sever Sirije

23.октобар 2019. Peđa Anđelković

Velika strateška greška

Sporna odluka Donalda Trampa da povuče američke trupe i tako otvori put za tursku invaziju na sever Sirije poremetila je odnos snaga u regionu. I to na štetu SAD

Stogodišnjica španske groznice

18.септембар 2019. Ivan Ivanji

Smrtonosnije od rata

Pred kraj Prvog svetskog rata 1918. godine, među vojnicima koji su taman srećno preživeli sve opasnosti bojišta, počela je da se širi infekcija koju su u prvo vreme smatrali gripom. Ubrzo je širom sveta umrlo između pedeset i sedamdeset miliona ljudi. Više nego od sveg mogućeg oružja za vreme rata

Knjiga

03.јул 2019. Jelena Jorgačević

Triler o našoj prošlosti

Prošlosti ne možemo da uteknemo. Patimo i tuđu patnju. Zamišljamo i nezamislivo kako bismo pronašli sebe. Upakovan kao uzbudljiv krimi-triler, roman Ivana Ivanjija Vila na Dedinju je zapravo priča o ljudskim odnosima, o suočavanjima i bežanju, tajnama i razotkrivanju, o generacijama dedova, sinova, ćerki i unuka uhvaćenih u vrtlozima vremena

VREME vanredni brojevi od 27. mart – 26. jun 1999

PRILOG KULTURI SEĆANJA: Ratno Vreme

Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.

Davos

24.јануар 2018. Milan Milošević

Nesigurno primirje globalista i protekcionista

U alpskom svratištu 0,001 odsto dobitnika globalizacije vlada dobro raspoloženje: zarade milijardera od 2010. rasle su po stopi od 13 odsto godišnje, a plate radnika po godišnjoj stopi od dva odsto, a i svetska ekonomija se nakon krize 2008. vraća u kolosek. MMF je 2017. izmerio rast globalnog BDP-a od 3,6 odsto – što mi u Srbiji nismo osetili

Lisica i ždral

25.октобар 2017. Ljubomir Živkov

Večernja škola

Reči jesu sve ravnopravne, i jednako dobrodošle, sve su svima na istovetnom i trajnom raspolaganju, ali pravo, dužnost i čast onoga koji piše, pa bilo to za novine, jeste da se nekih reči trajno kloni

Grčka – Invazija Kineza

06.септембар 2017. Georgios Stamkos, Milica Kosanović

Glava azijskog zmaja

Dok je Zapad otpisivao privredno posrnulu Grčku, Kina je u nju ušla na mala vrata sa velikim investicijama i još većim planovima. Sada EU i SAD sviraju uzbunu, a Kina od "svog najvećeg evropskog prijatelja" traži i poneku političku uslugu

VREME BR 634. 27. FEBRUAR 2003.

30.октобар 2016. Jovan Dulović, Dejan Anastasijević

Bagzi uči da vozi

Iz krugova bliskih premijeru čuje se priča da se nije radilo o atentatu, već o upozorenju Đinđiću da nije nedodirljiv. Ali, tajming incidenta kod novobeogradskog Limesa (dva dana uoči Šešeljevog mitinga) daje dovoljno povoda za duboku zabrinutost

Intervju – Veselin Simonović, »Blic«

14.септембар 2016. Radoslav Ćebić

Pritiske sam rešavao sa dve reči

Kad su naprednjaci došli na vlast, mislim da su pokušali da mi se osvete za Tomu diplomu i da sam zato prošao medijsku torturu Pinka, "Informera", "Kurira" u dva navrata po više meseci. Puštali su to na Pinku Crne Gore, znajući da to moja familija tamo gleda. Zove me majka otuda i kaže: "Sine, kuku, šta je ovo? Više si na televiziju no Milo." A ja i sad mislim da nisam pogrešio što sam bio protiv toga da predsednik države bude neko ko je kupio diplomu. I to bih radio i sad, ponovo

Kultura sećanja – Kiklop, 1965–1976–2016.

18.мај 2016. Teofil Pančić

Najbolji Krležin nenapisani roman

Kako sam zbog višečasovne predstave Kiklopa zakasnio kući i zabrinuo roditelje, i zašto je to veče kada je završeno moje detinjstvo

VREME BR.793 | 16. MART 2006.

11.март 2016. Milan Milošević

Oproštajni udarac

Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga

VREME BR.1054 | 17. MART 2011

10.март 2016. Slobodan Bubnjević

Uvod u kraj sveta

Nekoliko velikih gradova na severu zemlje pretrpelo je strašna razaranja, a u celom Japanu dramatično je oštećena infrastruktura, putevi i pruge. Sa zemlje su gotovo zbrisani priobalski gradovi Minamisanriku, Rikuzentakata, Ofunato i Ocuči. Oko 4,4 miliona domaćinstava je ostalo bez struje, a oko 1,4 miliona bez pijaće vode. Saobraćaj je u kolapsu. Zapaljene su rafinerije u Sendaiju i Ičiharu kod Tokija, a popustila je i brana Fudžinuma, plaveći dodatno nova područja. I posle svega, nakon zemlje i vode, iz vazduha je stigao i treći "jahač apokalipse" – smrtonosni radioaktivni materijal iz reaktora elektrane Fukušima

Kultura sećanja

28.октобар 2015. Momir Turudić

Izgubljena deca komunizma

Međudržavnim dogovorom između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije 1945. godine stotine dece upućeno je iz naše zemlje u SSSR u suvorovske vojne škole. Imali su između osam i petnaest godina, većina je izgubila oba ili jednog roditelja u ratu. Od Rezolucije Informbiroa 1948. godine do pomirenja dve države, ozvaničenog dolaskom Nikite Hruščova 1955. u Beograd, između te dece i Jugoslavije stajala je gvozdena zavesa kroz koju pisma i reči nisu proticali. Kada im je 1956. ponuđeno da se vrate u Jugoslaviju ili ostanu u SSSR-u, poverovali su da je počelo mirno doba. No, između onih koji su se vratili i onih koji su ostali ponovo su se zatvorila vrata i još decenijama za njih ostala neprolazna

Ukrajina – Varljivo primirje i globalna pomeranja

10.септембар 2014. Milan Milošević

Rat i mir Petra Porošenka

Krhko primirje u Ukrajini nakon neuspelog gušenja pobune na istoku. Pregovori o statusu Luganske i Donjecke oblasti i ukrajinski izbori tek predstoje. Na globalnom planu konflikt vodi u eskalaciju napetosti: NATO pojačava prisustvo u istočnim članicama pakta, Rusija razmatra vojnu doktrinu koja bi SAD i NATO označila kao neprijatelja, dok je novi paket sankcija EU prema Rusiji i kontrasankcija Moskve u vezi sa varljivim primirjem u Ukrajini

Na licu mesta – Kolektivni centar u Krnjači

27.август 2014. Mirko Rudić

Svi na jednom mestu

O zatvaranju kolektivnog centra PIM Krnjača se odavno priča. Poslednji rok koji se pojavljuje u medijima je kraj 2016. godine, kada će se preostala izbegla, prognana i interno raseljena lica smestiti u nove socijalne stanove. Dok se to ne desi, Krajišnici, Bosanci, Kosovci i potopljeni iz Obrenovca dobili su novih pedesetak komšija iz Sirije, Avganistana, Iraka