Intervju: Ana Đurić Konstrakta

18.maj 2022. Dragan Ambrozić

Naš integritet i ideja stekli su poštovanje

In coprore sano nije toliko vezan uz kovid. Kovid je samo zakucao brigu o telu kao dužnost. Ono što je mene pre svega tu interesovalo jeste naša dezorijentisanost i nezaštićenost kada je zdravlje u pitanju, i to u atmosferi u kojoj je zdravlje postavljeno kao vrhunska vrednost i cilj. Dezorijentisani smo jer je u infopolju prisutan milion predloga o tome kako dostići taj cilj, gomila trendova, ponuda, obećanja – oprečnih, netačnih, tačnih, apsurdnih… I tako se nađemo u situaciji da beskonačno i nepromišljeno trošimo radi ostvarenja tog cilja. Dakle, osnovni kapitalistički princip koji te nikad ne ostavlja zadovoljenim, primenjen u domenu zdravlja

Na licu mesta: Ukrajinske izbeglice u Poljskoj

18.maj 2022. Momir Turudić

Solidarnost, ponos i neizvesnost

Na svakom koraku sreće se “izbeglički pogled”, mešavina izgubljenosti, straha, očaja, uvek i svuda isti, i kod izbeglica iz jugoslovenskih ratova, i onih iz Afrike i Azije i kod onih koji su izbegli iz Ukrajine. To je pogled na koji se čovek nikada ne može navići, koliko god ga puta sreo u životu

Nuspojave

18.maj 2022. Teofil Pančić

Savršena oluja, iz dobrog pravca

U Torinu je Konstrakta, bar na jedno veče, preuzela na sebe ono što je prethodno za bivše Jugose bio, pre svih, Đorđe Balašević. S jednom ne tako nebitnom razlikom: Đole je bio čovek iz Jugoslavije, Ana Đurić to već nije

Vesti

12.maj 2022. S.P

Evrovizija 2022: Originalnost našla put do finala

Srbija je prošla u finale. Konstrakta je nešto što se kažu do sada na Evroviziji nikada nije videlo, u najjačoj konkurenciji od 2011. godine. Ukrajina je favorit, a kao i do sada Evrovizija je muzičko ogledalo trenutnih političkih odnosa na kontinentu, ali i mesto odakle se šalju poruke mira, solidarnosti i uvažavanja različitosti

Intervju s povodom: Roberto Čuli, 40 godina Teatra na Ruru

11.maj 2022. Milica Kosanović

Moramo se sećati sutra

“Što je situacija u svetu gora, to više ima smisla igrati pozorište. Prvo pozorište, prva dramska poezija je nastala u Grčkoj, prema zapadnom shvatanju pozorišta. U ono vreme je Eshil napisao Persijance i opisao poraz Persijanaca protiv Grka. Ali njegov motiv nije bio da slavi pobedu, nego da Grcima pokaže kakvu štetu su učinili persijskom narodu. Šta to znači? Cilj teatra je bio upozoriti Grke na ovu patnju, da je ne čine drugim narodima, jer bi ih jednog dana mogla stići ista od strane drugih naroda po kosmičkom zakonu hibrisa i nemesisa. U tom smislu, osnovno značenje pozorišta od početka njegovog nastanka je da neprestano pokušava da ubedi ljude kako rat treba jednom zasvagda zabraniti”

Festivali: Beldocs

11.maj 2022. Zoran Janković

Operacija “Oko i duh”

O četiri uglavnom biografski ustrojena ostvarenja sa obilate i raznovrsne ponude 15. po redu izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma

Povodom knjige

11.maj 2022. Sonja Ćirić

Nepredvidivi profesor Petrić

Radijski intervju koji je nastajao gotovo desetak godina, a koji je već na samom početku spontano pretvoren u eksperiment, postao je knjiga Do sledećeg ultimatuma

Sociologija pandemije

04.maj 2022. Milan Milošević

Da li je kovid promenio svet

Predviđanja da će pandemija potpuno i nepovratno promeniti naše navike, naše načine rada, kupovine, putovanja i druženja i da ćemo se iz pandemijskog košmara probuditi u Hakslijevom novom vrlom svetu – sada izgledaju preuranjena i preterana. Pandemijsku depresiju zamenjuje ratna psihoza

Srećna stara 1985.

04.maj 2022. Teofil Pančić

Poslednja deca socijalizma

Jedan roman i jedna serija vraćaju nas u godinu koju neki od nas odlično pamte, mada njihovi tvorci tada još nisu bili ni rođeni

Razglednica

04.maj 2022. Robert Čoban

Staljin, zvonar jermenskog manastira

Od kraja aprila Venecija je puna više ili manje ekscentričnih umetnika iz celog sveta koji obilaze paviljone 59. Bijenala umetnosti. Među ovim potonjim je i čovek koji je danima hodao po gradu sa daskom od WC-šolje nabačenom na rame, uz poruku “Now, every shit is art”

Vesti

27.april 2022. S.Ć.

Vladimir Nikolić: Hteo sam da odustanem od Venecije

Srpski paviljon na Bijenalu u Veneciji proglašen je za jedan od deset najboljih, pa ipak Vladimir Nikolić, autor izložbe Hod sa vodom koja nas predstavlja na ovoj svetski važnoj likovnoj manifestaciji, nije učestvovao na ceremoniji otvaranja. Smatra da je realizator nastupa, Muzej savremene umetnosti odnosno njegova direktorka nije kompetentna za ovakav projekat

Rusija

25.april 2022. S.Ć.

Prazni bioskopi: Bolivud (ni)je zamena za Holivud

Od kako su se krajem februara holivudske filmske kompanije povukle iz Rusije, bioskopi su izgubili 70 odsto publike. Ruska vlada nudi pomoć ruskim producentima u nadi da će domaća kinematografija biti dostojna zamena Holivudu. Računa se i na Bolivud, pa se zato traže prevodioci sa mandarinskog i hindu jezika

Vesti

21.april 2022. S.Ć.

Otvoreno Venecijansko bijenale: Realnost dovedena do apstrakcije

„Hod sa vodom“, izložba Vladimira Nikolića koja na Venecijanskom bijenalu ove godine predstavlja savremenu srpsku umetnost, priča o odnosu tehnologije i prirode. Hrvatska izložba je posvećena današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će zavisiti od aktuelnih vesti, a crnogorska gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima

Intervju: Branko Kukić, pisac i izdavač knjiga

20.april 2022. Sonja Ćirić

Šuma gori, a zeka pijucka vodu

“Mnogi naši poslovi, lični i državni, započeti su a nisu dovršeni, i naše kuće su započete i nedovršene – zvrje kao rugla pored izlokanih puteva, a ‘graditelji’ i ‘srpski domaćini’ tumaraju po njima kao posustale aveti. Mi smo slepi kod očiju, kod nas ‘kako koje gudi, sve više ludi’, da upotrebim tu srpsku izreku kao oblik samospoznaje”

Umetnici i korona

20.april 2022. Sonja Ćirić

Ovde je život nemoguć, šta preduzeti?

U Srbiji je u martu 2020. godine 43,3 odsto umetnika i radnika u kulturi zarađivalo manje od sto evra, a u aprilu ih je već bilo 50 odsto. Laički rečeno, pandemija je učinila boljom sliku o lošem položaju koji je, zbog pandemije, postao još gori

Novi Sad – EPK

20.april 2022. Sonja Ćirić

One su se suprotstavile

“Iz ženskog ugla”, izložba Jasne Jovanov o znamenitim ženama, u okviru programskog luka “Heroine” Evropske prestonice kulture, priča o trnovitom putu da se iskorači iz stereotipa

Intervju: Milivoje Mlađenović, selektor 67. Sterijinog pozorja

20.april 2022. Nataša Gvozdenović

Svi su originalni, ali neki su originalniji

“Urbanovu bitnu predstavu o ‘ludilu’ identiteta učešće stranog autora sprečava da uđe u selekciju domaće drame. A izbor za selekciju ‘Krugovi’, koja je isključivo zasnovana na stranim predstavama, osujećen je učešćem domaćeg pozorišta kao koproducenta. Takva su ‘pravila’ trenutno na snazi. A bolje je imati čvrste kriterijume i biti dosledan u njihovom poštovanju i istovremeno misliti o njihovom revidiranju, nego praviti haos i skandale”

Sećam se

14.april 2022. Ivan Ivanji

Ubijanje gradova u Ukrajini: Povratak aveti iz Drezdena

U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja

Razglednica

13.april 2022. Robert Čoban

Beba iz Martineza

Kan se ovih dana ubrzano priprema za Filmski festival čije prvo izdanje je otvoreno gala žurkom 31. avgusta 1939. godine. Mamurne holivudske glumce koje je na prekookeanskom kruzeru MGM doveo u Kan, sutradan ujutro dočekala je vest da je Nemačka napala Poljsku i da od festivala neće biti ništa

Serije: Područje bez signala i Šutnja

13.april 2022. Teofil Pančić

Područje bez nade

Ono što je u Nuštinu zapravo pokrenuto zove se nada. Ne nostalgija za prošlim i nepovratnim, nego nada da bi budućnost mogla da postoji, a od prošlosti neka uzme zdravi deo pelcera, ako takav postoji. A ako ne postoji – postoji li išta uopšte?

In Memoriam: Dejan Mijač (1934–2022)

Moćni, rodni hrast srpskog pozorišta

Godine predanog rediteljskog i pedagoškog rada, desetine značajnih predstava, učinile su da njegov autoritet bude takav da je mogao da u pozorištu uradi bukvalno ono što je želeo. A on je u vrlo zrelim umetničkim godinama odlučio da se bavi pozorišnim eksperimentom. I to je za nas sve bilo prosto neverovatno. U tim godinama i u tom trenutku on je bio jedan od najnaprednijih srpskih reditelja