Projekat “Artemis”

31.август 2022. Dr Saša Marković

Put na Mesec, ponovo

Kakvog uopšte smisla ima ponavljati nešto što je već uspešno obavljeno pre više od pola veka? Na Mesecu je boravilo šest ljudskih posada, poslednja se odatle vratila 1972. godine. Reči koje je pritom izgovorio Judžin Sernan još uvek odzvanjaju u glavama nas, malo starijih: “Danas napuštamo Mesec [...] odlazimo kao što smo i došli i, uz Božiju pomoć, vratićemo se opet, u miru i sa nadom za čitavo čovečanstvo”

Intervju: Vlatko Ilić, teatrolog

31.август 2022. Nataša Gvozdenović

Potreba za temeljnim promišljanjem pozorišta

“Komercijalizacija počiva na standardizaciji, zato kada kažemo da danas umetnost poprima karakteristike robe, to ide na štetu autentičnosti, a samim tim, mogli bismo reći, i autorstva, ukoliko ga shvatimo kao osoben izraz pojedinca ili kolektiva koji stvara jedno umetničko delo”

Razglednica

31.август 2022. Robert Čoban

Da li je Kazanova probao bucolaj

Mali multikulturalni grad Bale u čijoj župnoj crkvi se drži misa na dva jezika, u kome se čuveni ljubavnik voleo sa vlasnicom palače, i gde prave zanosno pecivo

Vesti

31.август 2022. S.Ć.

Sutra počinje škola: Himna, štrajk, i još neke promene

Nastava će sutra početi himnom u svim školama Srbije. U školama članicama Unije sindikata prosvetnih radnika sutra će biti skraćeni časovi zbog štrajka. Plata prosvetara je ispod proseka. Nemoguće je održati predavanje od 11 minuta, koliko predviđa nastava u kombinovanim odeljenjima

U novom broju

25.август 2022. Uroš Đurić

Miomir Grujić Fleka: O sebi sve najgore ili srećni dani u Kenjigradu

O Flekinoj umetnosti će se tek pisati. Njegova zaostavština je ogromna, slojevita i kompleksna, raštrkana u različitim sferama. “Propast u totalu i totalitetu. Totalitarna propast. Na sceni su Glupost, Primitivizam, Pohlepa i Laž. To su imena jahača ovdašnje apokalipse. Tradicionalni pristup: niko ništa neće da vidi, čuje i zna. Neznanje je ovde oduvek važilo kao izgovor. Kratka dijagnoza: anarhističko-komunističko-pravoslavni kameleonizam. Dobitna kombinacija – simbioza hajdučkog i podaničkog mentaliteta“, govorio je Fleka u svom audio-performansu “Radio šišmiš”

Sećanje: Miomir Grujić Fleka

24.август 2022. Uroš Đurić

O sebi sve najgore ili srećni dani u Kenjigradu

O Flekinoj umetnosti će se tek pisati. Njegova zaostavština je ogromna, slojevita i kompleksna, raštrkana u različitim sferama. Nužno je obraditi je iz više uglova – idejno, etički, estetski, fenomenološki. Ostavio je značajan trag, pre svega u načinu mišljenja

Prolaznost

24.август 2022. Dragan Živković

Lir nije dugme

U situaciji kad nema materijalnog traga, a nema ga, šta je to što ostane iza nečeg velikog i važnog kao što je, na primer, Lir Ljube Tadića? Veza sa trenutkom, takozvani hronir? Naravno, i sećanje, koje može da zaliči na obmanu, a najčešće to i jeste

Iz arhive

24.август 2022. Sonja Ćirić

Popis stanovništva: Cincari, statistička greška

Cincari, jedan od naroda koji je osnovao modernu Srbiju, nije nacionalna manjina zato što se na prošlom popisu stanovništva samo njih 263 izjasnilo da je cincarskog porekla, iako ih ima neuporedivo više. Zato su u rezultatu popisa svrstani u statističku grešku. U nadi da se to neće ponoviti ovog oktobra, kada će u Srbiji biti održan popis stanovništva, podsećamo na tekst "Kameleoni Balkana" koji je objavljen 2015. godine u broju 1300

Vesti

23.август 2022. Filip Mirilović

Vlast i litijum: Med i maline ili cijanid i sumporna kiselina

U poslednje vreme primetni su komentari vlasti o propuštenoj prilici da se eksploatiše litijuma, što liči na vraćanje ugovora sa Rio Tintom. Očigledno da postoje obaveze vlasti prema ovoj kompaniji, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta. Naglašava da Srbiji umesto meda i malina, nude cijanid i koncentrovanu sumpornu kiselinu

Lični stav

22.август 2022. Robert Čoban

Međudržavni odnosi: I to je Amerika

Programi „Dana Amerike“ u Narodnoj skupštini i Muzeju savremene umetnosti su prilika da obnovimo svoja znanja o vezama u američkoj i srpskoj istoriji i kulturi, ali i prilika za pitanja o pravcima razvijanja naših budućih odnosa

Na današnji dan

20.август 2022. Milan Milošević

Bogdan Bogdanović (1922-2010): Graditelj užasnut nad delima gradorušitelja

Arhitekta Bogdan Bogdanović rođen je 20. avgusta 1922. godine u Beogradu. „Moje poslednje sećanje na njega je sećanje na graditelja gradova užasnutog nad delima gradorušitelja“, napisao je Milan Milošević povodom njegove smrti. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja objavljujemo delove intervjua iz „Vremena“ broj 96 iz 1992. godine

dokumenta 15 – Kasel, 2022.

17.август 2022. Lidija Marinkov Pavlović

Humor, darežljivost i pirinač s kandžama

U skladu sa svojom tradicijom koja naglašava angažovanost, političnost i problematizaciju savremenih društvenih kretanja, dokumenta su danas postala simptom, ili čak ogledalo globalnih odnosa moći, (ne)mogućnosti dijaloga i zamagljenih odnosa između različitog istorijskog nasleđa i savremenog političkog trenutka

Susreti

17.август 2022. Andrijana Ružić

Prvi put na Kosovu

Žiriranje filmova na Međunarodnom festivalu animiranog filma Anibar u Peći (13–18. jul) bilo je povod i razlog jednog prvog susreta sa Kosovom. Krcate projekcije, momak koga na Srbiju asociraju Dragana, Čeda i “plazma” keks, moleban Stefanu Dečanskom svakog četvrtka, jeleni koji između rogova nose kristalne kugle, predivna meka brda pokrivena vinogradima i voćnjacima, Rugovska klisura, i ostalo što treba sačekati za neka bolja vremena i neke bolje ljude

Strip

17.август 2022. Nikola Dragomirović

Akbar, svet bez kraja

U potrazi za Pticom Vremena Serža le Tandra i Režisa Loazela jedan je od najcenjenijih strip serijala epske fantastike. Ovaj autorski tandem godinama je pripremao prednastavak (prikvel) Potrage, koji se konačno našao i pred srpskom publikom

Intervju

14.август 2022. Ivana Milanović Hrašovec

Ana Martinoli, teoretičarka medija: Politička frekvencija REM-a

“Konkurs za petu frekvenciju nije morao da bude raspisan, nijedan rok na to nije obavezivao. Ali mišljenja sam da on nije raspisan u prvom krugu zato što je dobar mamac i mogućnost za razne vrste eventualnih pogodbi. Moguće je i da se čekaju određene televizije koje se tek osnivaju. Takođe, kupio se izvestan period za pacifikaciju tržišta i javnosti da oni koji su zainteresovani ne budu previše glasni u svom negodovanju jer postoji mogućnost te pete frekvencije koja će možda nekome od njih pripasti“

Svet

13.август 2022. S.Ć.

Nakon napada na Ruždija: Vesti nisu dobre

Salman Ruždi će verovatno izgubiti jedno oko, nervi u ruci su mu prekinuti, a jetra mu je izbodena i oštećena – vesti su nakon što je čuveni pisac u petak napadnut u Njujorku. Iranski ultrakonzervativci čestitaju napadaču. Motiv nije poznat, ali znajući za Homeinijevu fatvu i odnos muslimanskog stanovništva prema Ruždiju zbog romana „Satanski stihovi“, nije ga teško pretpostaviti

In memoriam: Jovan Joca Jovanović (1940–2022)

10.август 2022. Zoran Janković

O jednom neispraćenom daru

Jovanović je na kraj životnog puta stigao sa svega dva celovečernja igrana filma i desetak dokumentarnih i/ili ostvarenja kratkog metra, od kojih su bezmalo svi veoma značajni, podatni za pomnije analize

Sećanje: Radovan Kragulj (1936–2022)

10.август 2022. Ljiljana Ćinkul

Vlasnik sopstvene utopije

Zajednički imenitelj Kraguljeve umetnosti je društvena analiza u kojoj fokusira narušen ekološki sistem. Bio je uveren da umetnost dolazi iz života i da je poljoprivreda bez kulture pogubna

Kultura sećanja

10.август 2022. Zoran Majdin

PKB kiosci sa viršlama: Nostalgija, sa senfom

Malo kome ukus što viršli, što kobasica u zemički, naročito senfa, nije urezan u sećanju kao omiljen. Ipak, da li su te viršle i kobasice, taj senf bili baš toliko lepi kako ih se lepo sećamo? Da li ukus "za nezaborav" može da bude ponovljen

U novom broju

06.август 2022. Ivana Milanović Hrašovec

Ana Martinoli: Politička frekvencija REM-a

“Na konkurs je bilo prijavljeno 14 televizija, a REM je odlučio da nagradi one četiri za koje je sam konstatovao da nemaju kvalitetan program, da ne unapređuju tržište, izricao im mere opomene, čak privremene zabrane programa i, na kraju, opet rekao da će te četiri televizije zadržati nacionalnu frekvenciju – to je neverovatno”

Intervju: Ana Martinoli, teoretičarka medija

03.август 2022. Ivana Milanović Hrašovec

Politička frekvencija REM-a

“Na konkurs je bilo prijavljeno 14 televizija, a REM je odlučio da nagradi one četiri za koje je sam konstatovao da nemaju kvalitetan program, da ne unapređuju tržište, izricao im mere opomene, čak privremene zabrane programa i, na kraju, opet rekao da će te četiri televizije zadržati nacionalnu frekvenciju – to je neverovatno”

Intervju: Radoš Kosović, književni prevodilac

03.август 2022. Ivan Milenković

Krčenje norveške (i danske) šume

“Prevod je ‘sekundaran’ tekst, u smislu da se odnosi na drugi, ‘primarni’ tekst koji mora da ga p renese. Ali, da bi ga istinski preneo, upravo ne sme da bude ‘sekundaran’. U tome je alhemija prevođenja: nešto što je izvedeno iz nečeg drugog mora ujedno biti i nešto za sebe. Tu stižemo do famoznog pitanja odanosti i izdaje. Često se kaže da je prevod lep ili veran – ali, čini mi se, kad prevodite umetničko delo, lepota jeste vernost”

Na današnji dan

01.август 2022. Dragan Ambrozić

Televizija i olimpijada u Berlinu 1936: Pod znakom svastike

Adolf Hitler je na današnji dan, 1. avgusta 1936. godine, u Berlinu otvorio jedanaeste Olimpijske igre. Kako je nacistički Rajh koristio Igre za svoju propagandu, ali i kako su Igre uticale na razvoj televizije, Dragan Ambrozić je pisao u „Vremenu“ 2012. godine