Lisica i ždral
Zaboravljeni stalež
Policija očekuje da joj kafedžije i domaćini-amateri priznaju kako su upravo ispratili pijanog vozača, mi kafanski umetnici ostadosmo neobuhvaćeni, nedostojni kao da smo sudije
Policija očekuje da joj kafedžije i domaćini-amateri priznaju kako su upravo ispratili pijanog vozača, mi kafanski umetnici ostadosmo neobuhvaćeni, nedostojni kao da smo sudije
Neće se dopasti svima sve moje izjave, neko me zove Džekom Drvosekom, neko smatra da progonim pripadnike seksualne manjine, neko smatra da ne volim Rome. Uvek kažem – dajte malo vremena. Danas imamo 120 romske dece koja idu u školu, a do juče nisu išla. Imaju zdravstvene knjižice, knjige, neki laptope. Radimo na tome, sada će neki od njih dobiti i stanove, koji su najugroženiji. Šta je bila opcija za njih, šta je neko uradio za njih? Nije kontejner rešenje za život, slažem se, ali da li je rešenje slično naselje koje danas ponovo imate kod Belvila? Neka uđe neko tamo, neka živi sa njima sedam dana, pa neka javi kako je
Stanovništvu od iskona nevičnom peru zar ne treba pomoći da čuvstva prema Otadžbini i Teofilu Pančiću što lakše, što tačnije i što slikovitije iskaže
Sedamdesetih je bio jedan od simbola Beograda, osamdesetih prodavac novina u novobeogradskom bloku 70, devedesetih "parking majstor" kod savskih splavova… Na scenu – raskrsnicu "Kod Londona", stupio je u vreme kad je "Kosa" imala beogradsku premijeru, umro je onog dana kad se u Ateljeu 212 opet pevalo "Daj nam sunca". Ostaće upamćen po tome što je od prozaično rutinskog posla – regulisanja saobraćaja na raskrsnici napravio umetnost
Sve se složilo: ideja, ljudi koji su je prepoznali i podržali i, iznad svega, okolnost da su Radomir Antić i njegovi "orlovi" poleteli put Južne Afrike
"Hvala Bogu kad jednom stigosmo u Caribrod da se kurtališem ove napasti, laknu mi kad ga predadoh Bugarima" (General Milivoj J. Nikolajević, maršal Dvora, pridodat od srpskog kralja na službu persijskom šahu, prilikom njegovog prolaska kroz Srbiju 15/16. septembra 1900)