Izbeglička kultura
Nešto između
Šta je izbeglička kultura, kako se formiraju i čuvaju kulturni identiteti u izbegličkoj populaciji i kuda nas vode stereotipi stvoreni u popularnoj kulturi
Šta je izbeglička kultura, kako se formiraju i čuvaju kulturni identiteti u izbegličkoj populaciji i kuda nas vode stereotipi stvoreni u popularnoj kulturi
Sudbina izbeglica zbog ratnih vihora devedesetih koji su protutnjali prostorima bivše Jugoslavije je pre lajtmotiv, sporedna tema, karakteristična situacija no glavna tema filmskih narativa
Po podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, 1996. godine u Srbiji je status izbeglice imalo 617.728 osoba, od čega je 330.123 izbeglica bilo iz Hrvatske, 266.279 iz Bosne i Hercegovine i 21.326 iz ostalih delova bivše Jugoslavije. Izbeglištvo je velika društvena i ljudska tema, i kultura kao odraz dešavanja u društvu i čoveku – nije je mimoišla. Kako se u knjigama, na filmu, u pozorištu priča o izbeglicama
Najnovija otkrića vode nas revolucionarnoj spoznaji: dr Jovanović Mića je pionir postjugoslovenske kulturne saradnje
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) uvrstila je i region Vojvodine u svoju nacionalnu kampanju za promociju investicija na Aerodromu "Nikola Tesla". Razlog – najveći broj lokalnih samouprava sa sertifikatom o povoljnom poslovnom okruženju nalazi se upravo u Vojvodini
Nastala je konfuzija kojom je već poprilično ugrožena bezbednost grada u vrlo delikatnom trenutku: iz Štaba su odstranjeni ljudi koji po Zakonu u njemu moraju da budu – čelnici javnih preduzeća i institucija koji po svojoj funkciji, znanju i poznavanju posla i terena najbolje znaju sa kojim resursima raspolažemo, a ubačeno je društvance iz SNS-a. S druge strane, general Diković sve vreme održava kontakt sa mnom i preko njega smo uspeli da vratimo glavne operativce u Štab, da nas ovi iz SNS-a ne bi podavili
Prvi svetski rat u stripu predstavlja jedan poseban tematski volumen u istoriji "devete umetnosti", kako kod nas tako i u svetu. Evo pregleda dela i umetnika koji su se temom Velikog rata bavili u prethodnih sto godina
Na Balkanu pominjanje pristupanja NATO-u izaziva povišenu temperaturu, bar u državama koje u savezu nisu, poput Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Svaka zemlja ima svoje razloge zašto nije u Alijansi: u Makedoniji to žele i vlast i veći deo stanovništva, ali problem je protivljenje Grčke; u Crnoj Gori je vlast voljna da pristupi, ali građani većinom nisu; u BiH, podrška stanovnika se razlikuje u zavisnosti od toga da li žive u Republici Srpskoj ili BH entitetima. U Srbiji je problem najsloženiji, po običaju
"Gotovo je nemoguće reći da je Tito bio uspešan državnik zato što je njegova Jugoslavija propala, ali ipak, neke ideje koje je on zastupao su još žive. Pre svega to je volja i moć za otpor protiv okupatora. Zatim ideja da treba napraviti novi red u svetu sa pravičnijim odnosima među ljudima i manjim razlikama među njima. I na kraju, ideja da se ostvari socijalizam po meri čoveka. Zbog tih ideja će se o Titu i o njegovoj Jugoslaviji govoriti još dugo-dugo"
Možda je to zbog i dalje pojačanog adrenalina, ali opšti je utisak, sem kod onih na koje se odnosi, da nadležni nisu bili na visini zadatka, da su, recimo, ozbiljno shvatili upozorenje meteorologa i reagovali onako kako Zakon o vanrednim situacijama nalaže, da bi događaji imali bolji tok. Manje-više na svim punktovima dobrovoljci su bili prinuđeni da se sami organizuju, jer je retko gde – čast izuzecima, bilo nekog koji bi znao da kaže šta konkretno treba da se radi
Tačno na dan izlaska ovog broja "Vremena", 15. maja 2014. godine, dakle, navršava se puno stoleće od smrti Jovana Skerlića. Na sahrani se od Skerlića oprostila i delegacija "bosanske revolucionarne omladine" u sastavu Gavrilo Princip, Vladeta Bilbija i Đulaga Bukovac. Njih trojica su nosili venac u počast čoveku koji im je bio inspiracija kao jedan od ključnih tvoraca i protagonista jugoslovenske ideje