TV manijak

31.januar 2018. Dragan Ilić

Mržnja i bratija

Jasno je stavljeno do znanja, uz zvižduke i dobacivanja, da navijači još uvek imaju ekskluzivno pravo da određuju nacionalnu podobnost, da odrede da li Zvezda treba da igra ABA ligu i ko ima genetsku i rasnu čistotu da igra u crveno-belom dresu

Dr Ivan Vujačić, profesor ekonomije i bivši ambasador u SAD

26.jul 2017. Zora Drčelić

Daleko smo od geostrateškog pupka sveta

"Ako zaista idemo ka EU, onda je neozbiljna izjava Ivice Dačića, ministra spoljnih poslova, proglašenog za čoveka koji će se baviti politikom u vladi, da ćemo ako biramo između EU i Rusije izabrati Rusiju. I na to niko ne reaguje. Svi reaguju na intervju premijerke Brnabić u ‘Blumbergu’. To je interesantan fenomen, to je loš signal prema EU. Pritom je u najmanju ruku neobično da predsednik kaže da će podeliti resore premijera. Uz to, ako se formira specijalna kancelarija za odnose sa Kinom i Rusijom koju vodi prethodni predsednik, dakle on postrojava ministre u vladi, njemu ministri odgovaraju, sastanče, biće to vlada u vladi zadužena za odnose sa dve zemlje – Kinom i Rusijom. Sa ‘vladama’ koje vode Ana Brnabić i Ivica Dačić faktički imamo tri vlade u vladi ili vladu sa tri šefa. Neko treba da se zamisli nad tom kakofonijom poruka prema Zapadu"

Odnosi SAD i Rusije

05.oktobar 2016. Milan Milošević

Podgrevanje hladnog rata

Rusija ne može da se pomiri sa širenjem NATO-a na istok i američkom politikom "promene režima", a Sjedinjene Američke Države sa pobedom ruskog oružja u Siriji

Ukrajina – Dve godine kasnije

22.jun 2016. Dejan Anastasijević

Zamrznuti rat

Dve godine nakon Majdanske revolucije, otcepljenja Krima i oružanih sukoba na jugoistoku, Ukrajina se klacka između rata i mira, patriotizma i korupcije, daleko od očiju i interesovanja Brisela i Vašingtona

VREME BR.889 | 17. JANUAR 2008.

19.maj 2016. Momir Turudić

Krimski Tatari – egzodus i povratak

"Mržnja vekovnih neprijatelja" i višak nerešenih istorijskih računa kojima su mnogi skloni da objasne probleme koje danas imaju Tatari, Rusi i Ukrajinci na Krimu je mnogo više problem "narcizma malih razlika". Višedecenijski zajednički život učinio je svoje. Načinom života, ponašanjem, navikama, ponekad čak i izgledom, narodi koji su izašli iz sovjetskog lonca za topljenje nacija i religija više liče na svoje "osvajače" i "ugnjetače", nego na sunarodnike po imenu i istovernike po dalekim krajevima

Vreme nauke

13.april 2016. Slobodan Bubnjević

Koliko ratujemo?

Rekorder po broju ratova u poslednjem veku je, iznenađujuće, Kina

Mađarska

18.mart 2015. Gabor Bodiš

Sjaj i beda neliberalne demokratije

Premijer Viktor Orban prvi put se suočava sa građanskom neposlušnošću i razdorom u vrhu vlasti. Dok traje njegov sukob sa Zapadom oko Rusije, korupcija u Mađarskoj cveta

Kriza u Evropi – Konferencija u Vilton Parku

25.februar 2015. Zoran Čičak

Nova strategija za evropski Istok

Koje su slabe tačke "ruskog fronta" i na koji način mogu da se prevaziđu ukrajinska i grčka kriza

Trilateralna komisija u Beogradu

05.novembar 2014. Milan Milošević, Andrej Ivanji

Korporativna demokratija

Političari u biznis klasi. O uticaju krupnog kapitala na globalizaciju, ili o ograničavanju učešća narodnih masa u političkim odlukama i prenošenju odlučivanja u ruke korporativnih elita, to jest o tome da vlade i ekonomije svih nacija moraju da zadovoljavaju potrebe multinacionalnih banaka i korporacija, zašto i postoje Trilateralna komisija, Bilderberg grupa, Brojgel grupa, Pineli grupa ili Savet za međunarodne odnose

Lični stav – Srbija protiv Islamske države

01.oktobar 2014. Zoran Ćirjaković

Još jedan pogrešan rat

Srbija je ulaskom u novu "koaliciju voljnih" predvođenu Barakom Obamom Zapadu htela da potvrdi svoje prozapadno opredeljenje. Za zemlju koja sa sobom vuče istorijsko nasleđe zločina počinjenih nad muslimanima, bolje bi bilo da se u ovom novom globalnom ratu protiv „muslimanskog terora", "zla koji ujedinjuje ceo svet", drži po strani

Internet – Borba za prevlast i špijunaža

01.oktobar 2014. Dr Saša Marković

Rat u sajber prostoru

Mada se uveliko priča o sajber-ratovima Amerike i Kine, Irana i Izraela, Rusije protiv Estonije i Gruzije, nijedna dosadašnja aktivnost na mreži ne uklapa se u definiciju rata po Klauzevicu: ne postoji element sile, spremnost jedne strane da svoju volju silom nametne drugoj, niti su definisani jasni politički ciljevi. Uz to, nema dokaza da je na elektronskom bojnom polju izgubljen makar jedan ljudski život. Ipak, posledice bitaka u virtuelnom prostoru mogu biti i ovakve: "Svetla se gase, voda prestaje da teče, vozovi iskaču iz šina, banke ostaju bez podataka, avioni padaju sa neba, ulicom vlada rulja, ljudi ginu dok identitet napadača ostaje misterija"

Ukrajinska kriza

24.septembar 2014. Milan Milošević

Biznis i rat

Ženevska poslovna večera i novi memorandum u Minsku. Prekid vatre i tampon zona od trideset kilometara. Sporazum sa EU koji je ratifikovan, pa odložen. Ili, kako krupni kapital gleda na rat i mir i kako multinacionalne kompanije, baš kao države, nemaju stalne saveznike, već samo stalne interese