Tribina - Vreme izazova
Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu
U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Južna Amerika - tihe revolucije
Nafta, tango i Gringosi
Antiamerikanizam je deo latinoameričkog folklora isto kao i karneval
Šta spaja, razdvaja i sukobljava građane i vlast u Srbiji pre i posle 2000. godine
Karika koja nedostaje
Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?
Vreme izazova - tribina
Ima li Evropljana u srpskoj administraciji
Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Ratna odšteta
Parnicom do para
Zašto i kako prema tvrdnjama Zajednice udruženja žrtava Drugog svetskog rata, Nemačka duguje Srbiji i Crnoj Gori 360 milijardi dolara
Iz stručnog ugla
Bauk potrošnje
Visoka javna potrošnja posledica je uverenja vlade da ekonomska (pogotovo fiskalna) politika na privredni rast ima veći uticaj nego restrukturisana privreda
Javna istupanja
Slikanje poklona
Kako je Olivera Kovačević pobrkala Borisa Stajkovca i Borisa Tadića i kako je ovaj prvi Mobtelovu kesu poslao na Kosovo
Filmski portret Zorana Đinđića
Prepreka zaboravu
Zahvaljujući pojedinim nemačkim institucijama upravo se privodi kraju rad na zapisu koji govori o nekim momentima uzbudljive životne priče bivšeg premijera, čoveka za koga autori kažu da je iz dana u dan pokazivao kako je bolji, brži i hrabriji od većine drugih. To je ujedno priča o mentalitetu ljudi i društvu u kome je čovek poput Zorana Đinđića mogao biti ubijen
Novi ministar spoljnih poslova SAD
Bušovo tajno oružje
Najveći jastreb u jatu Bušovih jastrebova, Kondoliza Rajs, sada je na čelu Stejt departmenta
Gejovi, lezbejke i domaća štampa
Konzervativni senzacionalizam
"Namera nam je bila da skrenemo pažnju javnosti na nekorektno izveštavanje i na krajnje senzacionalistički pristup GL temama, koje pojedini mediji izuzetno forsiraju poslednjih godina"
Beograd - gradonačelnička trka
Prvi ljudi velike varoši
Beograd ima para, medije, ljude, perspektivu... Funkcija gradonačelnika možda je po operativnoj važnosti i druga po značaju za Srbiju
Srbija i NATO
Cepanje tužbe
Političke reakcije na Draškovićev predlog o povlačenju tužbe protiv NATO-a uglavnom su bile lišene jakih reči, ali se između redova jasno moglo pročitati, pogotovo među ministrovim koalicionim partnerima, kako smatraju da sa povlačenjem tužbe ne bi trebalo žuriti, niti u tom poslu previše solirati
Mediji i izbori
Igra bez pravila
Čak i pre nego što je Tomislav Nikolić konstatovao kako su mu za poraz krivi sunce, birači Bogoljuba Karića i pristrasni mediji, ponašanje medija u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji bila je omiljena tema kako novinarsko-političkih krugova tako i javnosti u celini. Polaznici škole istraživačkog novinarstva nedeljnika "Vreme" pokušali su da odgovore na pitanje kako su se mediji zapravo ponašali u predizbornoj trci, kako su se u čitavoj priči snašli novinari i da li ponovo imamo podelu medija na one koji su ZA (nešto i nekoga) i na one koji su a priori PROTIV
Predsednički izbori
Posao predsednika Tadića
Boris Tadić pobedio je Tomislava Nikolića sakupivši najveći deo glasova koji su mu potencijalno optirali. I Nikolić je sakupio ono što radikali optimalno mogu sakupiti. Pobednici treba pažljivije da prouče podatke o rezultatima poraženog nego vlastite. Da li je vlada preživela "žutu groznicu"
Sudbina Vlade Srbije
Debakl i posledice
Ukoliko, makar tokom leta, opstane u postojećem sastavu, vlada bi iz plasmana svog kandidata na nedeljnim izborima mogla da izvuče neke pouke – uprkos činjenici da predstavnici vladajuće koalicije u javnim izjavama uglavnom tvrde da Maršićaninov katastrofalni poraz nema nikakve veze sa radom Koštuničinog kabineta
Podlistak - samouprava
Strogo kontrolisana vlast
Intervju - Lučo Karačolo
Balkan još bez konačnog rešenja
Najveći problem je sigurnosna pretnja – ima mnogo kriminalnih organizacija, i to je jedan od glavnih razloga što još nisu uspostavljene stabilne države i institucije
Predsednički izbori u Austriji
Velika pobeda za velikog državnika
Od Fišera njegove pristalice očekuju da povrati sjaj i ugled predsednika države, štaviše, da preskoči preko svoje senke i šturo reprezentativnu funkcije Hofburg pretvori u ozbiljan centar za podsticanje nekonvencionalnih političkih ideja i diskusija o budućnosti Austrije
Kosovo posle etničkog čišćenja
Prelazak na opštu priču
Knjiga o kosovskoj multietničnosti je zaklopljena i teško da bi bilo ko sa osećajem za realnost pokušao da je uskoro otvara i čita na isti način kao što je to činjeno do sada. Osim možda predstavnika međunarodne zajednice koji su suviše mnogo investirali u jednu propalu politiku da bi sada tako lako mogli da od nje odustanu
Irak
Godina razočaranja
Zbog decenijama duge obespravljenosti, šiiti u Iraku imaju velika očekivanja. Svrgavanje Sadama donelo im je nadu da će imati veću zastupljenost i uticaj u političkom životu zemlje. Produžena okupacija ih je, međutim, razočarala i ponovo oživela nepravde iz prošlosti. Sada se bore za vlast, za koju veruju da im je na dohvatu ruke
Lisica i ždral
Ojadinu s ljubavlju ili Memoari jednog doušnika
Sa čijom tajnom policijom je trebalo da sarađujemo ako ne sa našom
Madrid
Еvropska prestonica bola
Cela Evropa je solidarna sa ucveljenom Španijom, ali i više nego zabrinuta: terorizam nije pred vratima, već ih je uveliko otvorio
Koalicioni pregovori
Uzmi ili ostavi
Koštunica predlaže manjinsku vladu DSS, G17 plus, SPO–NS i poseban koalicioni ugovor sa DS-om koji uključuje i nivo državne zajednice. Demokrate se ljute. Dok se uže zateže, reč izbori raduje najviše one koji na njima nemaju šansi
Izjava nedelje
„Tamo su na smrt i nož u vezi sa basketom, a ja nisam militantan basketaš, pa ni ličnost. Ako se igra bez uživanja to više nije igra.“
Redži Frimen, košarkaš, objašnjavajući svoj prelazak iz Zvezde u Refleks iz Železnika ("Blic nedelje")