Tribina - Vreme izazova
Evropska agenda – Organizovani kriminal na Balkanu (1)
Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević
Organizovani kriminal na Balkanu (7) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (3)
Poluostrvo s blagom
Umesto poljoprivredom, mnogi žitelji Bugarske, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Albanije i Slovenije, uspešno se bave iskopavanjem antičkih predmeta. Arheolozi godinama upozoravaju, policija godinama "uporno traga", a biznis već godinama cveta bez većih problema
Na licu mesta - Kosovo
Čekajući Ahtisarija
U Prištini malo ko sumnja da će konačan status Kosova biti nezavisnost, a još manje njih se pita kako će ta nova država izgledati
Lisica i ždral
Malo misto
Iako sam stanovao u Lozničkoj, Slobu nijednom nisam video, ni u Klubu 42, ni u Gorici, ni u hemijskoj čistioni, taj čovek, još onda, kao da je u zemlju propao
Lustracija na Balkanu
Balkanski špijuni i dalje među nama
Svuda postoji nespremnost aktualnih vlasti da se suoči s prošlošću, za što je lustracija nezaobilazan element
Predlog zakona o policiji
Između zatečenog i poželjnog
Šta će regulisati novi zakon o policiji, a šta podzakonski akti
Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)
Beskrajna pljačka
U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije
Nemirno Zakavkazje
Novi čečenski frontovi
Da bi se sprečilo širenje terorizma i nasilnih akcija za postizanje političkih ciljeva, potrebno je i delovanje nevojnim sredstvima, čime se ruske vlasti do sada nisu mnogo bavile. Vojno rešenje, koje je Kremlj do sada praktikovao, osigurava samo nastavak nesigurnosti i nasilja u Kabardino-Balkariji
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima
Svetska baština na crno
Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.
Lisica i ždral
Zamišljena osa
Jao, evo ga Živkov, sad će protiv RTS-a, umorio se od Crkve i Koštunice, ostatak života posvetio je borbi protiv pretplate
Monografija o Jeleni Šantić
Do poslednjeg daha
To nije samo priča o jednoj izuzetnoj umetnici, o njenoj velikoj pobuni, o pravoj junakinji našeg doba, već je to priča i o nama u sumornim vremenima
Portret savremenika - Vukašin Maraš
Čovek iz senke
Jedan od glavnih oslonaca režima Mila Đukanovića nije postao ministar odbrane državne zajednice, što je prema Ustavnoj povelji trebalo da se desi još u martu, ali bi, prema nekim mišljenjima, možda mogao da računa na funkciju ministra vojnog sa sedištem u – Podgorici
Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)
Od Vardara pa do Triglava, i šire
Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države
Naši slučajevi
Dnevnik odsutnog Ili: šta sve može u odsutnosti da se desi čoveku dok gleda svoja posla i nikoga ne dira
Da li je država Srbija, predstavljena sadašnjom tužnom ekipom ministara, računala da će dva opštinska suda odbiti optužbe protiv dva "državna neprijatelja" kakvi su Vladan Batić i Čedomir Jovanović? Ide li se u takve rizične i politički osetljive postupke tek tako, bez dobrog razmišljanja i pripreme, a uz javnu galamu i trijumfalizam? Iskusnim rutinerima političke vlasti dobro je poznato da ni policajci, ni tužioci, ni sudije ne vole da ih se pritiska
Trgovina ljudima - Mitar Đurašković, MUP Srbije
Tranzit izvora
Trgovina ljudima
Hrvatski slučaj
Trgovina ljudima
Rumunski slučaj
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (3) - Trgovina ljudima (3)
Promena stanja
U poslednjih pet godina trgovina ljudima je pomerena na marginu, odnosno ono što je nekada bila društvena norma sada se izgleda i tretira kao ozbiljno krivično delo. Razgovori koje su istraživači "Vremena" obavili u regionu sa onima koji su zaduženi da se bore protiv trgovine ljudima i pruže zaštitu žrtvama pokazuju da problem i dalje postoji i dobro je što to niko ne poriče. Policija je u najvećem broju slučajeva uspela da svoje pripadnike odvoji od ovog posla u kom su oni ranije bili vrsta zaštite trafikerima koji su im to plaćali ili u novcu ili su im podvodili devojke koje su tretirane kao roba. Aktivnost nije obustavljena, kao ni druge grane organizovanog kriminala, ali je bar nazvana pravim imenom i postavljena u ispravan kontekst
Tribina - Vreme izazova
Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu
U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima
Lovci i žrtve
Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje
Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa
Tanana umetnost provokacije
"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (1) - trgovina ljudima
Novo ime starog posla
U relevantnim svetskim izveštajima koji tretiraju problem trgovine ljudima (trafficking in people), kao što su godišnji izveštaji američkog Stejt departmenta ili agencija UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala, područje Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope ne zauzima centralno mesto, ali je daleko od toga da se ovaj problem sveo na meru koja bi mogla da bude društveno podnošljiva. Prostor od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Moldavije i Rumunije, kroz Srbiju i Crnu Goru, ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dalje na zapad poslednjih je petnaestak godina bio meka za granu organizovanog kriminala koja je trgovala ženama, uglavnom u cilju seksualne eksploatacije, i decom, u cilju radne eksploatacije – prosjačenja ili prodaje porodicama na Zapadu koje nemaju decu. Serija tekstova koju će objaviti "Vreme" ima za cilj da predstavi stanje u ovoj oblasti posmatrajući problem u kontekstu regiona kroz analizu postojećih istraživanja, razgovorima sa relevantnim učesnicima u borbi protiv ovog dela organizovanog kriminala i predstavljanjem učinaka tih aktivnosti u poslednjih nekoliko godina