Brajan Ino – 40 godina od albuma „Before And After Science"

20.decembar 2017. Dragan Ambrozić

U plavoj budućnosti

Kad je godine 1977. izašao poslednji pravi rok album koji je potpisao Brajan Ino, malo ko se okrenuo. Mnogo godina kasnije, „Before And After Science" i ostali njegovi poduhvati sa pesmama čitaju se kao biblija postroka i vodič za budućnost, jednako izazovan kao i njegova slavna ambijentalna muzika koju je utemeljio kao žanr te vizionarski producentski rad

TV Manijak

20.decembar 2017. Dragan Ilić

Tv tranzicija

Televizija se evidentno menja ogromnom brzinom u različitim pravcima. Operateri mobilne telefonije su to shvatili

13.decembar 2017. Ema Labudović

Tišina

Ekonomija – Državna stanogradnja

13.decembar 2017. Zoran Majdin

Jeftin kvadrat na Vučićev račun

Za razliku od ovih stanova koji tek treba da budu sagrađeni, za one iz prethodnog nadahnuća, nikad izgrađene, mogao je da konkuriše svako ko ispunjava uslove za podizanje kredita. Za ove sad, ako uopšte uđu u proceduru, moći će da konkurišu samo zaposleni u ministarstvima sile – vojnici, policajci, zaposleni u raznim službama bezbednosti, pa i zatvorski čuvari. Kako je objasnio prvak ovog našeg nadrealističkog vodvilja: „Svi koji vode računa o našoj bezbednosti, a plate su im male"

Intervju – Kokan Mladenović o intelektualcima i politici

13.decembar 2017. Ivana Milanović Hrašovec

Ne postoji limit hrabrosti

„Ako intelektualci ne reaguju, onda primitivci uzurpiraju sve poluge vlasti. Ako se pravimo da je sve svejedno, onda je normalno da te nakarade iz devedesetih sa biografijama koje nikome ne biste poželeli presvuku svoja peta, sedma, deseta odela, izgovaraju proevropske fraze i budu lideri i ove zemlje i regiona u kome živimo. U svetu moralnih ljudi, u svetu ljudi koji reaguju, tako nešto je apsolutno nedopustivo. Ali pošto su se svi povukli, onda je normalno da imamo celu plejadu polusveta koji uživa na vlasti u Srbiji"

Bojkot izbora i računice

13.decembar 2017. Zora Drčelić

Statisti, kolaboracionisti i ostali mačići

Ostalo je u pamćenju da je pristanak opozicije da učestvuje na prvim izborima 1990. olakšao međunarodnim posmatračima da ocene te izbore – slobodnim, a sve dotadašnje primedbe o nedemokratskoj proceduri, neslobodi medija, diskriminaciji opozicije na RTS-u nisu više bile ni tako uverljive ni tako važne. Tako je počelo, a 27 godina kasnije, većina tih problema aktuelna je i danas, samo što su tada opozicionari bili izvan parlamenta boreći se za poštene i fer prve višestranačke izbore. Danas opozicionari uglavnom ne žele da izađu iz parlamenta bez obzira na to što i sami tvrde da je Aleksandar Vučić sa svojim režimom obesmislio Skupštinu i pretvorio je u instrument za ponižavanje i blaćenje opozicije

Modernizacija pruge Beograd–Budimpešta

06.decembar 2017. Zoran Majdin

Najbrži mašinovođa Srbije

Fale još samo sredina i krajevi, tu i tamo još ponešto, pa će građani Srbije, ako imaju neka posla tamo, ili samo onako da putuju, stizati do Budimpešte za dva sata i dvadeset četiri minuta, odnosno dva sata i pedeset, u stvari tri i po sata, a najviše petnaest minuta povrh toga, tu negde, oko preko… Neće, međutim, to da bude 2018, kao što nije bilo ni 2017, nego za tri-četiri godine, možda pet, a ako baš zapne neka bude i koja više, pa će moći da se kaže eto, tu smo negde

Ekonomija – Budžet za 2018. godinu

06.decembar 2017. Radmilo Marković

Nekom na žalost, nekom na radost

"Pogledate da je planirani budžetski deficit ove godine bio 30 milijardi, čujete ono što kažu da imamo bolje finansije, manji deficit od planiranog, pa onda vidite da samo u kapitalne rashode neće biti potrošeno planiranih 30 milijardi. I – eto, nema deficita. Tu već nestaje cela ta fama da je sve sada daleko, daleko bolje. Jeste, bolje je, svakako ne možemo da kažemo da je lošije, ali to nije neki fenomenalan pomak, jer su uštede pravljene na mestima na kojima ne bi smelo da se štedi", kaže za "Vreme" dr Goran Radosavljević

Intervju – Dubravka Stojanović

29.novembar 2017. Tamara Skrozza

Zašto bi se neko borio za nas ako se sami ne borimo za sebe

Moguće je da je Briselu važno da ovde ima nekoga ko će „deliverovati", odnosno obavljati ono što se od njega očekuje i koji će održavati takozvanu stabilnost. Lično se više plašim nečeg drugog – da je to procena da mi i ne možemo mnogo više od ovoga u čemu živimo. Da mi i ne bismo mogli da izgradimo zreliju demokratiju, da prevaziđemo nacionalizam, da stvorimo ozbiljnu alternativu, da sami odbranimo slobodu medija… Odnosno, plašim se da se procenjuje da ovde nema ni potrebe za svim tim, pa da se računa da je ovo mera slobode koja nam pripada, jer više i ne tražimo

Kultura sećanja – Sučeljavanje sa zločinom

29.novembar 2017. Ivan Ivanji

Škola smrti

Svetski prvaci u masovnom ubistvu postali su svetski prvaci u sučeljavanju sa mračnim periodom svoje istorije. Dok se u Nemačkoj prisećaju nacističkih zločina počinjenih pre sedam-osam decenija, a mi u zaborav potiskujemo sopstvene zločine počinjene pre dvadesetak godina, pred našim očima dešavaju se novi zločini zbog kojih će se neko jednom kajati, ili neće