Lektira za leto

03.avgust 2011. Muharem Bazdulj

Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga

Jedan roman, jedna zbirka priča, jedna knjiga razgovora, jedna kolekcija intervjua i jedna pesnička antologija su ovogodišnji predlog "Vremena" za knjige koje ćete čitati na plaži. Sve su objavljene nakon prošlog leta, što će reći da su sveže, no sve su takođe i nekvarljiva roba, a ne tek sezonski hitići. Formalno maksimalno različite, sve ipak imaju taj neki "letnji X faktor"

Socijalno nezadovoljstvo u Velikoj Britaniji

06.jul 2011. Marko Milovanović

Kada se broje i vimbldonske jagode

Dok sindikati prete štrajkovima "kakvi nisu viđeni već sto godina", vlada insistira na drastičnom smanjenju javne potrošnje i reformi "trulog" penzionog sistema

Grčka i kriza evrozone

29.jun 2011. Milan Milošević

Odisej u trezoru

Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije

Dužnička kriza u Grčkoj

22.jun 2011. Georgios Stamkos, Milica Kosanović

Spartanski uslovi za atinske rasipnike

Svakog dana u šest po podne "Ogorčeni Grci" nalaze se na centralnim gradskim trgovima. Uz povike beznađa, ali i nade, zajedno sa parolama kao što su "Hoćemo stvarnu demokratiju" i "Prevaziđimo partije", definisani su i neki ključni pojmovi za krizom pogođeno grčko društvo, kao što su "pravo na istinu" "ogorčenost", "solidarnost", "kolegijalnost", "promena", "borba"

Stanje u društvenim naukama

15.jun 2011. Dušan Pavlović, Branko Urošević

Tri ne – znanje, jezik i podsticaj

U ovom tekstu želimo da objasnimo zbog čega je kvalitet istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da je glavni razlog za to niska međunarodna konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u ovim oblastima

Ko je lečio i plaćao Ratka Mladića

15.jun 2011. Slobodan Kostić

Penzija srpska, ukaz bosanski

Izvori bliski Akcionom timu za saradnju sa Haškim tribunalom otkrivaju za "Vreme" da se Ratko Mladić lečio na Vojnomedicinskoj akademiji, ali pre 2003. godine, pod lažnim imenom Pero Janjić, o čemu postoji dokumentacija u ovoj ustanovi

Sto godina od rođenja Milovana Đilasa (1911–1995)

08.jun 2011. Milan Milošević

Jedini Titov disident

Revolucionari i konvertiti, mučitelji i mučeni, prošlost i sadašnjost sažeti u jednom opusu

Haški sud

08.jun 2011. Tatjana Tagirov

Mladićeva knjiga mrtvih

Mladić se zakleo kad je pristupio Jugoslavenskoj narodnoj armiji da će braniti "narode i narodnosti" bivše zemlje, zakleo se na tada proklamirano "bratstvo i jedinstvo"; sve je to pogazio, stavivši se na samo jednu nacionalnu stranu, da bi na kraju – kao krunu svoje vojničke karijere – tom istom narodu ostavio u sećanju onaj snimak koji svedoči da je malim Srebreničanima najprije delio čokolade, njihovim majkama pričao da će sve biti u redu, da bi potom očeve te dece i muževe tih majki njegove snage hladnokrvno pobile

Ustanička ulica, poslednja srpska Mladićeva adresa

30.maj 2011. Tatjana Tagirov

Krv i jagode

Čovek koji se dosad, kao begunac, godinama osvrtao oko sebe proveravajući da li ga je neko možda prepoznao, koji nije mnogo govorio, najednom je dobio priliku da priča o svemu i svačemu. Svemu onome što nije vezano za suštinu, za zločine i Haški tribunal; odatle te silne teme, od one ko je birao Miloševića do brade Brune Vekarića. Najednom je među ljudima koji su ga, kao prvo, nahranili i stavili u ljudske uslove, a kao drugo ga slušaju; dugo ga niko nije tako, pa makar i po službenoj dužnosti, slušao

Dekonstrukcija jednog mita

30.maj 2011. Dejan Anastasijević

Kako se Ratko Mladić odao genocidu

Šta je nagnalo komandanta Vojske Republike Srpske da posle tri decenije profesionalne službe pogazi ne samo oficirsku čast već i sve ljudsko u sebi, i otisne se na put koji će se završiti u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu

Problem azilanata iz Srbije

25.maj 2011. Momir Turudić

Kad evropska kriza izgleda kao blagostanje

"Muž, žena i dvoje dece imali su ukupno 70 evra, što nije dovoljno ni da popiju kafu ni da plate taksi od aerodroma u Malmeu do destinacije gde hoće da idu. Videli smo da pravi razlog njihovog putovanja nije ni odlazak u privatnu posetu, ni turistički, već da su hteli da zloupotrebe slobodu kretanja, pa su vraćeni sa graničnog prelaza zbog neispunjavanja uslova za izlazak iz zemlje", kaže za "Vreme" načelnik Uprave granične policije Nenad Banović