Reizdanje kultnog albuma grupe La Strada

23.jun 2021. Zorica Kojić

Slobodan za večnost

Bilo je to nešto sasvim drugačije od novotalasne nervoze i borbene želje za subverzijom. Ovde smo postali svedoci pomirenosti sa sudbinom, po svom ličnom izboru, u vidu samoniklog glasa jednog čoveka koji je celog svog života bio drugačiji i neprihvaćen od sistema

66. Sterijino pozorje (1)

23.jun 2021. Teofil Pančić

Nekoliko kusih… i jedan drčni petlić!

Selektor Mlađenović hteo je da "zahvati široko", bez pretenzija da unapred smisli neki "selektorski koncept" pa da onda gleda koja bi se predstava u taj koncept mogla uloviti kao šaran u mrežu

Kvantni kompjuter (1)

23.jun 2021. Dr Saša Marković

Nešto sasvim drugo, za nešto sasvim treće

Nemačka je dobila svoj prvi kvantni kompjuter. Vlada u Berlinu hoće da uloži još dve milijarde evra u kompleks koji bi ga podržavao. Neke firme, poput Folksvagena, već su počele da koriste usluge ovog superračunara iz budućnosti. Ali, da li će kvantni kompjuteri moći da zamene ove sadašnje, na kojima počiva savremeni svet? Da li mogu da ugroze svet kakav poznajemo? I šta je uopšte kvantni kompjuter

Odnosi SAD i Rusije

23.jun 2021. Milan Milošević

Mali detant u Ženevi

Samit predsednika SAD i Rusije, dve nuklearne sile čiji su odnosi trenutno gori nego u vreme hladnog rata, ipak je uspeo, tako što nije propao. Uz krupne reči o borbi demokratije protiv autokratije Bajden je govorio o Moskvi, a mislio na Peking

SFRJ, 30 godina od početka kraja (2)

23.jun 2021. Nedim Sejdinović

Sanjali najbolji, rasturili najgori

Ne postoji konsenzus o tome kada se krah druge Jugoslavije zapravo desio. Ipak, najveći broj tumača nedavne stvarnosti će nestanak ove države vezivati za 25. jun 1991, kada su parlamenti Slovenije i Hrvatske proglasili nezavisnost. Sa druge strane, kultura je, u inat nacionalistima, porušila postojeće barijere između osamostaljenih država bivše Jugoslavije. O tome svedoče i takozvani obični ljudi koji špartaju po ovim prostorima, osećajući se od Makedonije do Slovenije kao kod svoje kuće

SFRJ, 30 godina od početka kraja (1)

23.jun 2021. Ivan Ivanji

Besmisleni rat

Osećao sam ogroman gubitak svega u šta sam verovao, ali sam na neki način bio pomiren sa tim. Propalo je propalo. Život ide dalje. Danas je početak rata u Sloveniji za mene tek datum u kalendaru koji mi ne budi neke posebne emocije. Samo malo tihe tuge

Zaštita vodnih resursa od zagađenja

Pravo na čistu vodu je ljudsko pravo

Zbog zagađenja komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, kanal Dunav–Tisa–Dunav, posebno Veliki bački kanal, jedna je od najzagađenijih voda u Srbiji, ponajviše zbog okolnih farmi svinja i prehrambene industrije, a naučni radovi pokazuju povećan broj pacijenata sa malignim bolestima pluća i urogenitalnog sistema u naseljima duž kanala. Kao posledica rudarenja, u Borskoj reci više nema tragova života, caruje samo pirit, a ona se uliva u Veliki Timok. Isto tako je zagađena reka Pek zbog rudnika Majdanpek, dok su se površine Drine i Lima donedavno jedva videle od plastičnih flaša, guma, kućnih aparata i frižidera koji njima plutaju. I tako redom po celoj zemlji

Druga eksplozija u fabrici »Sloboda« u Čačku

23.jun 2021. Davor Lukač

Okidač za teorije zavere

Isti oni koji su ćutali u vezi sa prvom eksplozijom, sada su se "razgoropadili" – ruski faktor, mafija, "smeštaju Putinu" i slično… A da je reč o običnom javašluku – što je više nego izvesno, mada istraga treba da utvrdi – niko više ni ne pominje

Lični stav

23.jun 2021. Marija Čabarkapa

Interes države, građana ili nekog trećeg

Među argumentima koji su izneti u odbranu novog predloga izmena Zakona o parničnom postupku, istaknuto je da ove izmene predstavljaju pokušaj da se spreče zloupotrebe postojećeg zakonskog rešenja, te da se unapredi efikasnost sprovođenja sudskog postupka. Ipak, ova argumentacija propustila je da se pozabavi pitanjem čiji je to interes da se, umesto da se radi na efikasnoj primeni već postojećeg zakona, rešenja nalaze u pokušaju pospešivanja efikasnosti na uštrb prava građana

Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica

23.jun 2021. Jovana Gligorijević

Zavera ćutanja koja je dugo trajala

Pet žena koje dele iskustvo seksualnog nasilja u Petnici govore za "Vreme" o onome što su preživele. Sve kao zlostavljača imenuju istu osobu i kažu da su u kontaktu sa više od 20 drugih žrtava. Situacije koje su prošle idu od manipulacije, preko prisile do brutalnih opisa zlostavljanja koje su doživele. Svi slučajevi su – prema tvrdnjama više advokata – zastareli. Uprava Petnice priznaje da je za problem znala od 2014, a da je za razmere saznala 2017, kada je sa spornom osobom raskinut radni odnos. Međutim, bar do kraja 2019. i dalje su ga angažovali. Žrtve, koje su se obraćale upravi, osećaju da su izneverene, dovođene u zabludu i smatraju da je reč o sistemskom zataškavanju. Uprava im se sada izvinjava, ali žrtve smatraju da se nikad ne bi izvinili da se one nisu obratile "Vremenu", te da i danas više brinu za nasilnika nego za decu

Crna Gora, Srbija i Rezolucija o Srebrenici

23.jun 2021. Voislav Bulatović

Vlada u slobodnom padu

Kada jedna država dođe u situaciju da je više otvorenih pitanja od ponuđenih odgovora, onda nesporno možemo da govorimo ne samo o ozbiljnoj političkoj krizi, već i o situaciji u kojoj je politika zarobila kompletno društvo. To stanje bi se moglo slikovito predstaviti kao "slobodan pad" tokom kojeg izabrani predstavnici, naravno kontrolisani od strane svojih političkih struktura, mogu izazvati tek povremeno usporavanje ili ubrzanje tog pada. Rezultat je, pre svega, gubitak dragocenog vremena u sprovođenju preko potrebnih reformi, potom demotivacija građana za neke buduće izbore i generisanje stanja opšteg beznađa. Odgovornost za takvo stanje niko ne može da izbegne

Kulturna politika

16.jun 2021. Sonja Ćirić

Volimo li film?

Studija Darje Bajić Božović o stimulaciji filmske proizvodnje u Srbiji je analiza života naše kinematografije, ali i predlog kako da bude bolji

40 godina od prvog albuma Šarla akrobate

16.jun 2021. Dragan Ambrozić

Uzavrelo, monolitno remek-delo

Luksuzna vinilna reizdanja prvih albuma grupa Šarlo akrobata, Električni orgazam i Haustor (Croatia Records) daju nam priliku da progovorimo o dometima "novog talasa" u rok muzici posle 40 godina. Šarlo akrobata su svojom jedinom pločom Bistriji ili tuplji čovek biva kad... dosegli umetnički vrhunac jugoslovenskog rokenrola. Posle nje je najednom sve postalo moguće

Premijere

16.jun 2021. Nataša Gvozdenović

Traume i inicijacije

Predstava Jugoslavija, moja otadžbina prema romanu Gorana Vojnovića, režija Marko Misirača, koprodukcija Gledališča Kopar, pozorišta Prijedor i Fondacije "Fridrih Ebert". Premijera u Pozorištu Prijedor

25. JPF, Užice

Hej, Sloveni, još smo živi!

U Užicu više nije bilo važno da li odozgo pada kiša ili žito ili prašina i čemu to. Jedino je bilo važno da se glumci i danas kao i onda bore za svoje pravo na umetnost koja nas sve čini boljim ljudima nego što bismo bili bez nje

Tranzicija i posledice – Epitaf jednoj fabrici

16.jun 2021. Ljubica Turudić

Koliko košta Mihajlo Pupin

Vrata zgrade Pupin Telekoma su početkom juna poslednji put zatvorena za poslednjih 12 zaposlenih. U očima prodavaca, kupaca i raznoraznih pregovarača, zaposleni nisu spadali u poverioce ili, još tačnije, bili su poslednji u tom predugačkom lancu ishrane. Dobili su rešenja da su tehnološki višak i papir na kome je pisalo kolike im otpremnine sleduju. Mogu, tako zakon kaže, da tuže ako ne dobiju otpremnine

Borba za zaštitu životne sredine

Znaš li ti ko sam ja

I pored zabrane inspekcije Ministarstva za zaštitu životne sredine od 10. marta 2021, ponovnih protesta meštana iz sela na planini Babe, sve do zaključenja ovog broja, drobilice i bageri AD "Kruševac put", u vlasništvu Branka Miljkovića, nisu prestali da rade

Nikola Jokić – MVP

16.jun 2021. Aleksandar Aleksić

Igrajte u mojoj brzini

Nikola Jokić je uveo promenu u načinu košarkaške igre, koja je postavljena još pri osnivanju NBA lige – do sada smo videli da visoki igrači mogu da menjaju pozicije u ekipi, ali niko nije uspeo da bez atletskih sposobnosti iz korena izmeni shvatanje uloge centra u timu. Kada centar preuzme ulogu plejmejkera, postaje toliko različit od drugih da to, u nekom trenutku, postane neka nova vrsta košarke. Nagrada za najboljeg igrača regularnog dela NBA lige je potvrda da je Jokić iz korena promenio NBA, a samim tim i svetsku košarku

Tenis – Novak Đoković

16.jun 2021. Vojislav Milošević

Sedeći na vrhu sveta

Ko je najbolji teniser današnjice u prvih dvadeset i nešto godina trećeg milenijuma (uvek je nezahvalno govoriti u sportu o "najboljem svih vremena" jer vremena se menjaju, kao i vrste i broj takmičenja)? Nesporna su samo tri kandidata: Rodžer Federer, Rafael Nadal i Novak Đoković

Šta su nama Novak Đoković i Nikola Jokić

16.jun 2021. Slobodan Georgijev

Jedini Džokeri Srbije

"Dvojica vrhunskih asova mogu biti uzor da ‘ništa nije nemoguće’ i da svako od nas, ukoliko uloži u sebe, može dostići možda ne baš Đokovića i Jokića, ali neki nivo koji podrazumeva prepoznavanje i zasluge, bez obzira na to što potiče iz društva koje je na evropskoj periferiji i koje, što je posebno važno, sebe često kolektivno doživljava kao žrtvu svega i svačega", kaže za "Vreme" antropolog Ivan Đorđević. "Ne moramo biti ni neki zagriženi ljubitelji nekog sporta ili sportiste posebno, pa ćemo slično da reagujemo", nastavlja vanredna profesorka psihologije sa Fakulteta za sport i fizičku kulturu Ana Orlić. "Ta njegova pobeda biće i naša"

Nemačka – Slučaj Relocijus

16.jun 2021. Nemanja Rujević

Pričam ti priču

Klas Relocijus je bio najbolji reporter kojeg je nemačko novinarstvo ikada videlo. Imao je samo jednu manu: voleo je da izmišlja priče. Rizikujući sopstveni posao, jedan njegov uporni kolega je dokazao da je višestruko nagrađivani novinar često istinu nadomešćivao maštom. Dve i po godine nakon ove afere Relocijus je konačno progovorio, možda da preduhitri filmove koji se snimaju o njemu. Jer, ovo je zaista holivudska priča

Lični stav

16.jun 2021. Jelena Lalatović

Jezička norma i sloboda govora

Zahtev za rodno osetljivim jezikom poziva se na tačan uvid da značajan deo govornica i govornika srpskog ne praktikuje upotrebu rodno osetljivog jezika, zbog čega bi dosledna primena Zakona, u njihovom slučaju, značila da država ima moć da im nametne način na koji će koristiti jezik u službenoj komunikaciji. To je, dakle, korak bliže autoritarnosti, a ne demokratičnosti

Dosije – Škola u pandemiji

16.jun 2021. Milan Milošević

Cena izgubljenih časova

Pandemija je iznudila zatvaranje škola, uvođenje nastave na daljinu, podstakla upotrebu novih tehnologija u obrazovanju. Istovremeno je otkrila slabosti školskih sistema širom sveta, dalekosežno povećala razlike između bogatih i siromašnih, usporila proces sticanja znanja i zamaglila budućnost čitavih generacija. Sve pogubne posledice će izaći na videlo

Obrazovanje, korona i prohujala godina

16.jun 2021. Jelena Jorgačević

O posledicama mislićemo sutra

Da li će se ova godina brojati po tome koliko se izgubilo znanja, vremena, strukture i živaca ili po onome koliko je toga moglo da bude drugačije? Šta je pandemija pokazala o slabim tačkama u obrazovnom sistemu? Iz Ministarstva prosvete stižu radosne vesti o uspehu, digitalizaciji i, takoreći, kako problema i nema. A gde problema nema, stvari ne mogu da budu bolje. A čini se da su dosta loše