Portret savremenika – Nataša Kandić

18.фебруар 2009. Jovana Gligorijević

Kamen u svakoj cipeli

Čak i da nikada više ne uradi ništa na rasvetljavanju ratnih zločina, posle otkrivanja snimka egzekucije šestorice srebreničkih Bošnjaka, Nataši Kandić je osigurano značajno mesto među borcima za prava žrtava, ali neosporno je i to da svojim postupcima često ide naruku protivnicima i neistomišljenicima

Prekid suđenja Vojislavu Šešelju

18.фебруар 2009. Tatjana Tagirov

Moraćemo sami, kako znamo

Strategija sudije Žan-Kloda Antonetija prema Šešelju, ako se tako uopšte može nazvati, najsličnija je nekadašnjem pristupu Nevila Čemberlena prema Adolfu Hitleru: udovolji svakoj njegovoj želji i sve će se lepo završiti

Vreme uspeha

18.фебруар 2009. Redakcija Vremena

Bizins

Prošle godine u Srbiji je osnovano 11.248 privrednih društava, što je pet odsto manje nego 2007, a ugašeno je skoro 3000 firmi, ili 40 odsto više nego godinu ranije

Intervju – Milorad Dodik, premijer Republike Srpske

18.фебруар 2009. Andrej Ivanji

Federacija je inostranstvo

"Problem u BiH jeste to što su neki predstavnici međunarodne zajednice umesto da sprovode slovo Dejtonskog sporazuma počeli da sprovode njegov duh. A duha kada pustite, veoma teško možete da ga vratite, nikada ne znate gde je"

Zvonik crkve sv. Antuna

11.фебруар 2009. Vladan Stošić

Potkopavanje krivog tornja

Urušavanje kuća u Dubljanskoj ulici bio bi bezazlen događaj u odnosu na eventualno rušenje tornja u Bregalničkoj ulici

Književno veče Vladimira Pištala u Valjevu – Tesla na putu

11.фебруар 2009. Dragan Todorović

Uspeh i priključenija

Za devet dana, koliko je boravio u Srbiji, dobitnik Ninove nagrade posetio je isto toliko gradova, intervjue davao i dok je večerao, i to lepim novinarkama, ali Pištalo na to gleda sa bolje strane, ako je na knjizi radio šest godina, može o njoj da priča i nekoliko meseci, jer i to je rad na književnoj interpretaciji

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) II

11.фебруар 2009. Frano Cetinić

Intelektualci i rat

Knjiga Frana Cetinića Pariški kolateralni dnevnik, proljeće 1999 - Nazovi NATO radi umorstva, iz koje prenosimo nekoliko segmenata, pisana je u proleće 1999, a objavljena u proleće 2000 (Vreme, Samizdat b92). To je dnevnik koji je vremenom dobio na vrednosti jer obavešteno, džentlmenski pošteno i lucidno govori o spin doktorima i intelektualcima koji su oblačili maskirne uniforme i potpirivali atmosferu kaznene ekspedicije, o drugim intelektualcima koji nisu bili uhvaćeni u zamku "radosne apokalipse" i koji su se toj ratnoj retorici suprotstavljali, o dendijima humanitarne stvari kao što je Bernar Kušner - i o političarima koji su postupali po formuli "bombardujmo, a posle ćemo videti šta ćemo"

Intervju – Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije

11.фебруар 2009. Jasmina Lazić

Čeka nas popravni

Jedno je biti protiv ulaska Srbije u Evropsku uniju, a nešto sasvim drugo izbegavati zakone koji su u interesu građana

Kulturna baština

11.фебруар 2009. Sonja Ćirić

Geca Kon i njegova knjižara

Knjižara "Geca Kon" važna je kao svedočanstvo kulturnog i društvenog života Beograda između dva rata, ali i kao mesto koje se vezuje za ličnost i delovanje ovog izdavača

Vreme uspeha

11.фебруар 2009. Redakcija Vremena

Biznis

Stočarstvo u Srbiji je na najnižem nivou od 1985. godine: broj goveda smanjen je za 41 odsto, svinja i ovaca za po 28, a živine za 27 odsto

Portret savremenika - Ljiljana Smajlović

04.фебруар 2009. Jovana Gligorijević

Bez agremana »druge Srbije«

Makar i površan pogled na karijeru Ljiljane Smajlović ukazuje na nešto na čemu joj može pozavideti svako ko pretenduje na status javne ličnosti: uprkos nenametljivom nastupu, uspela je da stekne status osobe oko koje se lome koplja, sukobljavaju mišljenja, pletu kontroverze i izbijaju skandali

Iz knjige U kandžama humanista

Dolina plača u Vrlom Novom Svetu

Rat je bio prljav jer se nije mogao nastaviti nikako drukčije osim protiv civila, inače bi bio izgubljen. Perspektiva je bila katastrofalna: ne mogu se upotrebiti trupe na zemlji da se rat brzo završi, ne može se nikome objasniti zašto se vodi, zločini su bili očigledni, a gore od svega: nipošto se ne smije stati, i ovakav rat se mora dobiti inače je gotovo sa prestižom svjetske sile i ulogom NATO-a u izgradnji novog svjetskog poretka

Učenje iz istorije – Kako je dr Milan Stojadinović konsolidovao dinar i stabilizovao devizni kurs pre skoro sto godina

04.фебруар 2009. Dimitrije Boarov

Odlučnost, trikovi i šapat na berzi

Svetska finansijska kriza i pokušaji Vlade Srbije da pomogne privredi i građanstvu da prebrode posledice te krize, a da istovremeno ne poremeti makroekonomsku stabilnost, naravno, nemaju direktni uzor u našoj ekonomskoj istoriji. Ipak, treba se podsetiti nekih rešenja, pa zbog toga ovde objavljujemo insert iz portreta dr Milana Stojadinovića koji je sačinio naš novinar Dimitrije Boarov u knjizi "Apostoli srpskih finansija" (Beograd, 1997)

Alimentacija u Srbiji

04.фебруар 2009. Tatjana Tagirov

Zmija u džepu za vlastitog potomka

Zakon kaže da u slučaju izdržavanog deteta visina izdržavanja treba omogućiti najmanje takav nivo životnog standarda za dete kakav uživa roditelj koji izdržavanje plaća. Upravo tu odredbu Porodičnog zakona najteže je prevesti u stvarnost

Knjiga nedelje

04.фебруар 2009. Miloš Vasić

Plodovi dokolice

(Radomir Marković: "Kazna bez zločina"; privatno izdanje, 238 strana; Beograd 2009) Radomir Marković strpljivo gradi u svojoj knjizi jednu ambicioznu, mada klimavu političku konstrukciju: on je, naime, žrtvovan da bi se preko njega došlo do Slobodana Miloševića; tačnije, žrtvovan je i upropašćen upravo zato što je odbio da optuži Miloševića, a lepo su mu nudili sve. Prepošteni Radomir sve je odbio i pao žrtvom najmračnijih mahinacija zlih ljudi, sve zbog obraza, časti i profesionalizma