Revizija istorije

14.октобар 2009. Branka Prpa

O zaboravljenim datumima

Država čiji smo mi građani dužna je da vrati u naše sećanje sve one koji su svojom smrću i stradanjem zadužili naše postojanje

Digitalna pismenost kao uslov napretka

14.октобар 2009. Ana Radić

Siromah plaća dva puta

"Ne ulaže se novac u obrazovanje, pa posle imamo kao posledicu smanjenu produktivnost poslovanja i greške u radu", naveo je Dragan Domazet za "Vreme"

Reforma pravosuđa

14.октобар 2009. Tatjana Tagirov

Kadrovi i njihov višak

Bilo bi dobro da, bar nakon što novi pravosudni dužnosnici budu izabrani, na uvid javnosti daju svoje biografije iz kojih se može zaključiti zašto su izabrani oni, a ne neki drugi

Nuspojave

14.октобар 2009. Teofil Pančić

Lagumska posla

Nagradno pitanje glasi: kako se demokratska politika slaže sa etničkim čišćenjem zemunskih ulica

Sećanje jednog Beograđanina

14.октобар 2009. Slobodan Georgijev

Na Berlin! Na Gitlera!

Kako su Beograđani videli "bitku za Beograd", šta se dešavalo u njihovom gradu tih dana i kako su se obični ljudi osećali, govori za "Vreme" Miroslav Nedić (86), inženjer u penziji

Zoom

14.октобар 2009. Dragoljub Žarković

Srbi i Bosna i Hercegovina – Tri divlje mačke u istom džaku i moguća uloga taze dobitnika Nobelove nagrade za mir u cepanju te vreće

Sastanak u vojnoj bazi Butmir pokazao je da se oko "mirne Bosne" ne slažu ni SAD i Evropska unija, pa je to sad već čitav "mačji hor" i bilo bi zanimljivo to gledati iz nekog neutralnog ugla da nas život i istorija nisu naučili da bosanski jadi ne mogu proći bez velikog belaja, a da se to nekako, ovako ili onako, olupa i o ovodrinsku glavu

Beogradska operacija

14.октобар 2009. Priredio: A. Ć

Etape oslobađanja

Na Groblju oslobodilaca Beograda sahranjen je 961 borac Crvene armije i 2944 pripadnika NOV Jugoslavije

SAD – Nobelovac Barak Obama

14.октобар 2009. Duška Anastasijević

Neželjena nagrada

Obama je skrušenim tonom i nevoljnim prihvatanjem priznanja koje po sopstvenim rečima nije zaslužio želeo da predupredi svako likovanje u njegovom taboru, ali ga ni dobro odmereni govor nije spasio od ciničnih komentara iz konzervativnih krugova

Intervju – Vladimir Paskaljević, reditelj

14.октобар 2009. Sonja Ćirić

Uloga đavola u srpskoj tranziciji

"Većina domaćih reditelja koji su u komisijama za dodelu sredstava, pogotovo onih mlađih (takozvani pajkićevci), uopšte ne poznaje evropski film i ne priznaje ništa osim takozvanog žanrovskog filma. To je neka teorija koju favorizuje nekolicina profesora na Fakultetu dramskih umetnosti i tako vaspitava desetine generacija. To je kao kad biste studirali književnost na delima Mir Jam i Dena Brauna, a podsmevali se Andriću i Šekspiru. E, to jeste pravi horor"

Svetsko prvenstvo u fudbalu

14.октобар 2009. Vladimir Stanković

Srbija prvi put, Srbi treći put

Blistava pobeda protiv Rumunije omogućila je prvo učešće na najvećoj smotri svetskog fudbala, ali dva politička presedana iz prošlosti dovela su do igranja (samo) Srba na mundijalima 1930. u Urugvaju i 2006. u Nemačkoj iako se zemlja zvanično zvala Jugoslavija, odnosno Srbija i Crna Gora

Portret savremenika

14.октобар 2009. Tamara Skrozza

Grešnica i buntovnica

Želeći da šokira i samim tim privuče publiku, Severina je profitirala na svom "imidžu grešnice i buntovnice", ali povremeno doprinosila i ozbiljnoj javnoj diskusiji o ozbiljnim i teškim temama

Lični stav – Lekovi ili priča o trendovima novog doba

14.октобар 2009. Svetlana Vukajlović

Prodavanje bolesti

Slučaj iz Slovenije nije priča o nekoliko možda podmićenih lekara, već priča o tome kako farmaceutska industrija globalno postaje vlasnik medicinskog obrazovanja i koristi edukaciju kao marketinški alat u cilju stvaranja profita u Srbiji, Sloveniji, Nemačkoj, Americi, bez razlike

Oslobođenje Beograda

14.октобар 2009. Filip Švarm

Naši tragični, slavni i veliki dani

U noći 19. na 20. oktobar 1944. partizan Mladen Petrović, dok su se još razmjenjivale granate i rafali, razvio je jugoslavensku trobojku sa petokrakom na tada najvišoj zgradi u gradu – palati "Albanija". Beograd je konačno bio slobodan

Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

14.октобар 2009. Ljiljana Smajlović

Nade i planovi zaboravljenih emigranata

"Mi oko ‘Naše reči’ nismo pripadali nikome osim samima sebi." Tim rečima poznati beogradski esejista tumači svojevrsni uticaj malog londonskog emigrantskog časopisa u razvoju opozicionog pokreta u predratnoj Jugoslaviji