U zadnji čas – Mandićev "reality show"

12.avgust 2009. Teofil Pančić

Iza zatvorenih vrata

Za knjigu "U zadnji čas", više nego za njenu prethodnicu, karakterističan je tamni, rezignirani ton bespoštednog samopropitivanja

40 godina Vudstoka

12.avgust 2009. Zoran Paunović

Pala je teška kiša

U rano jutro 18. avgusta 1969. Džimi Hendriks je sa pozornice postavljene u varljivo pastoralnom okruženju svoju poruku svetu isporučio u obliku začudne, zastrašujuće izobličene verzije američke himne. Pratila ga je, kao u bajci o čarobnom sviraču, i nepregledna gomila omamljene, začarane dece – dece cveća, u ovom slučaju. Hendriks je svojim nastupom obeležio završetak festivala upamćenog pod imenom Vudstok, ali i kraj nečeg mnogo većeg

Lisica i ždral

12.avgust 2009. Ljubomir Živkov

Besplatan nacrt

Srbija će prva u svetu iskoreniti prosečnost: ukoliko niste u stanju da pronosite slavu države izvan njenih granica, ne nadajte se od nje ničemu ni unutar granica

Nuspojave

12.avgust 2009. Teofil Pančić

Četiri zida

Osnovna metodološka greška neizbroja naših wannabe-liberala jeste u shvatanju da se o položaju, pravima i potrebama bilo koje manjine može govoriti bez uvida u nju samu i njene specifičnosti

Intervju – Čedomir Antić, istoričar

12.avgust 2009. Vera Didanović

Rasrbljavanje regiona

Naš narod u okruženju je naša najbolja veza sa državama u kojima živi. Srbija je stolećima demografski napredovala dok su ovi krajevi bili predmet njene brige ili dok je tamošnjem narodu pružala nešto više od zemlje izbeglištva. Zato je neophodno uvrstiti odnos prema srpskom narodu u regionu u prioritete naše državne politike, kaže jedan od autora Izveštaja o političkim pravima srpskog naroda u regionu

Iz stručnog ugla

12.avgust 2009. Dejan Stanković

Treća regrutacija patoloških kockara

Starosna granica patoloških kockara se spušta pa sada imamo decu od dvanaest-trinaest godina koja su zavisna od kockanja. U Srbiji ima oko dvesta pedeset hiljada patoloških kockara, a kocku u nekom obliku "konzumira" blizu milion i po ljudi

Privatizacija (ne)stvara kapitaliste

12.avgust 2009. Dimitrije Boarov

Probisveti pod zaštitom

Po veoma raširenoj teoriji, aktuelna "kriza preduzetništva" posledica je činjenice da je svetska kriza "presekla" mehanizam preprodaje (naravno, uz debelu maržu) otkupljenih preduzeća strancima, to jest likvidnim preduzimačima iz inostranstva, pa su se "prezaduženi" kupci društvenih firmi našli u raskoraku

Ličnost iz vesti – Arno Danžan

05.avgust 2009. Nenad Tomić

Bivši špijun u evropskoj odbrani

Biznismen Ratko Knežević tvrdi da je francuski obaveštajac Arno Danžan "omiljeni" prijatelj Mila Đukanovića i Stanka Subotića. Navodno je upravo on omogućio Subotiću da se uprkos poternici Interpola nesmetano kreće Francuskom, organizovao susret Đukanovića i predsednika Francuske Nikole Sarkozija, svesrdno pomogao da Tomislav Nikolić rasturi Srpsku radikalnu stranku i sve vreme održavao prisne kontakte i sa Čedomirom Jovanovićem i Bebom Popovićem, kao i sa Hašimom Tačijem. Ako je suditi po Kneževićevim iskazima, Danžan je u raznoraznim političkim i kriminalnim peripetijama na Balkanu odigrao ključnu, gotovo mitsku ulogu

Život bogatih i slavnih

05.avgust 2009. Miloš Vasić

Muke Ratka Kneževića

Nešto je nagnalo Ratka Kneževića da otvori srce novinama: prvo podgoričkim "Vijestima", a sada i "Blicu". Nije da nas je g. Knežević mnogo prosvetlio – sve smo to oko duvanske mafije znali i bez njega – ali je osetio potrebu da svoju dragocenu ličnost istakne i izvan stranica zagrebačkog "Nacionala", gde je godinama bio glavna zvezda džet-set rubrika. Nešto je Ratka Kneževića zasvrbelo, ali ne samo njega

Odloženo glasanje

05.avgust 2009. Vera Didanović

Predah u medijskom ringu

Ima li vlada plan za izlazak iz pat pozicije, zašto neće pasti i ako ga nema, i da li je Aleksandar Tijanić nadmašio Raju Rodića

Zemlja i ljudi – Etiopija

05.avgust 2009. Nikola Božić

Čistačice kiše

Ulice u Adis Abebi su prašnjave, najčešće bez trotoara, sa dosta blata sa strane. Tokom vožnje mora se biti obazriv jer i ljudi i životinje ulicu prelaze ili idu duž nje gde god stignu, bez nekih određenih pravila. Vozi se sporije nego u nekim drugim afričkim zemljama poznatim po gužvi u saobraćaju. Na otvorenom putu retko se trubi, a za signalizaciju se najčešće koristi ablendovanje. Pored gradskog autobusa narandžaste boje, mnogo je više malih kombija plave boje (podsećaju na fiću), koji služe za transport po gradu po proizvoljnim maršrutama, pa treba dobro slušati mladiće koji uzvikuju destinaciju na koju idu

Esej – O Grobu u prašumi Andrije Maurovića

05.avgust 2009. Zoran Đukanović

Kroz prašumu i zatim pustinju

Maurovićevi stripovi vremenom postaju sve življi i žešći. Stari Mačak Andrija se u svom delu ne smiruje nego pulsira, divlja i mahnita – upravo onako kao što je mladi Andrija činio pri svojim teškim pijankama i bahanalijama, a stari Andrija mažući se petrolejom i crtajući porno-stripove, sanjajući i prizivajući kataklizmu, kraj celog sveta. Tako definitivan kraj da neće ostaviti mogućnost Mauroviću da se ponovo rodi: "I ne daj Bože da se više inkarniram. Dosta je bilo. Pusti da me nema. Da lebdim u ništa." Majstor je pogrešio samo u jednom, ostavio je iza sebe stripove u kojima se stalno inkarnira