Lisica i ždral
Crna zemlja
Ako ste za potrebe Narodne skupštine angažovali maserku, kupili kosmodisk, farbali kosu, slobodno navedite – mi smo svi pod Hipokratovom zakletvom
Ako ste za potrebe Narodne skupštine angažovali maserku, kupili kosmodisk, farbali kosu, slobodno navedite – mi smo svi pod Hipokratovom zakletvom
Vest dana 26. decembra 2005. godine u mnogim svetskim medijima bila je godišnjica tragične pogibije više od 280.000 ljudi širom Jugoistočne Azije i Afrike. Cunami je prošle godine u ovo vreme, za samo nekoliko sati, ubio više ljudi nego što ih je u sličnim događajima nastradalo tokom čitave prethodne dve godine. Ali to kao da je bila tek najava za ovu godinu
U redu: "Za Partizan se ne navija, Partizan se voli." Ali šta tu ima da se voli
"Slatka mala kompanija nije za prodaju"; "Vreme" br. 765
Iako je bio Sabor frulaša, glavni bio ministar Velja, koji je poverio "Vremenu" da za incident na Kopaoniku ima pisma podrške, i koji je za svoj doprinos svemu dobio jednu veliku, reprezentativnu plaketu, gramatu, odlikovanje, kao i portret, koji je lično potpis'o, od umetnice koja voli Srbiju
U ovoj i ovakvoj "kulturi preslabe reči", niška je džamija odavno prestala da bude jedna od vrednosno neutralnih gradskih vertikala, i postala mrtvac na uslovnom odsustvu
Pre dvesta godina Britanija je konačno potvrdila svoju premoć nad morima. Ta je premoć stvarana decenijama pre oktobra 1805. i admiral Nelson samo je krunisao napore svojih velikih prethodnika. Poginuo je kada je pobeda već bila postignuta, kao vojnik, od metka. Sve do kraja Drugog svetskog rata Britanija je vladala morima; a onda je avijacija postala glavna
Susretima srpskih domaćina, kojima komanduje general Jova, prisustvov’o najviši vrh ovoga što imamo. Predsednik Koštunica otvorio etnosajam pletenih čarapa i šustikli, na kome je Draganče Karić, pre njega, odmrsio plavu traku, pojeo sarmicu i otiš’o kući. Zato je akademik Matija jedini presek’o plavu vrpcu na kapitalnom putu Brajići – Ravna gora
Prošle godine mir u malinarskom ratu nije kupljen novcem poreskih obveznika, već im je preporučeno da se proizvođači i hladnjačari dogovore o zajedničkom nastupu na tržištu. Ista politika biće nastavljena i ove godine
Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Optužnica protiv Milana Gvera nesumnjivo predstavlja neku vrstu približavanja Haga Ratku Mladiću