Vreme izazova - tribina

18.maj 2005. Redakcija Vremena

Ima li Evropljana u srpskoj administraciji

Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Promašeni naučni eksperimenti

18.maj 2005. Slobodan Bubnjević

Svetlost N-zraka

Nemoguće je decenijama unapred znati kakvi projekti mogu dovesti do potonjeg razvoja novih tehnologija, a sva očekivanja da sami istraživači načine procenu o upotrebljivosti njihovih saznanja su u najmanju ruku naivna i zapravo ograničavaju manevarski prostor i slobodu istraživanja

Ministar, deca i ostali

18.maj 2005. Zoran Majdin

Ima neka tajna veza

Zahtev ordinacije Ecim za priznavanje alternativnog dijagnostičkog i terapijskog metoda stigao je u Ministarstvo zdravlja, gle čuda, otprilike u isto vreme kad i zahtev Ministarstvu prosvete za odobrenje primene tog metoda na školskoj deci. Ministar prosvete je zahtevu udovoljio u obliku podrške, i "presolio" preporukom da se objave rezultati

Istorija, antifašizam i kinematografija

Živjeće ove slike

Malo ko od nas može drugačije da zamisli našu ili svetsku prošlost, pogotovo Drugi svetski rat, mimo slika iz filmova. Te slike i predstave su toliko jake da dolazi do sasvim paradoksalnih obrta: na primer, dovoljno je setiti se ravnogorskih majskih teferiča i videti da u našoj zemlji današnji sledbenici ravnogoraca svoj vizuelni imidž neguju po ugledu na filmove Veljka Bulajića i TV drame Save Mrmka

Život i misao Ksenije Atanasijević

05.maj 2005. Slobodanka Ast

Čestitam vam gospođice, ušli ste u pakao!

Zašto je dr Ksenija Atanasijević, značajni filozof i prevodilac filozofske literature, prva univerzitetska nastavnica u Kraljevini Jugoslaviji koja je ostavila impozantan opus od oko 400 bibliografskih jedinica, ekskomunicirana sa Beogradskog univerziteta 1936? Zašto je raznim smicalicama akademskih koterija, intrigama kolega intelektualno inferiornijih od nje, koji su pribegavali i nezakonitim radnjama, prekinuta profesorska karijera ove briljantne naučnice, koja je uz Isidoru Sekulić i Anicu Savić-Rebac smatrana "najučenijom srpskom ženom"? Odgovore na ova pitanja pruža monografija Ljiljane Vuletić Život i misao Ksenije Atansijević koja se upravo pojavila iz štampe

Naučna pismenost

27.april 2005. Slobodan Bubnjević

Talenti u testu

"Imaginacija je važnija nego znanje", rekao je Gustavino našim začuđenim nastavnicima, pozivajući se na izreku Alberta Ajnštajna

Lisica i ždral

20.april 2005. Ljuba Živkov

April u Beogradu

Naložnice danju pleve nešta i okopavaju, idu na bunar i kojekude na preslave tako da njihov paša ima vremena za meditaciju

Iz stručnog ugla

20.april 2005. Dušan Pavlović

Bauk potrošnje

Visoka javna potrošnja posledica je uverenja vlade da ekonomska (pogotovo fiskalna) politika na privredni rast ima veći uticaj nego restrukturisana privreda

Nauka i religija

07.april 2005. Slobodan Bubnjević

Jednačina dogme

Prošlog meseca je čuvenom izumitelju lasera i nobelovcu Čarlsu Taunzu dodeljena nagrada za religiozni napredak Templtonove fondacije jer već "decenijama zastupa uzajamnu konvergenciju nauke i religije". Da li se i veze između domaće teologije i nauke razvijaju na sličan način

Nemirna Kirgizija

30.mart 2005. Boris Varga

Ruže, narandže i tulipani

U bivšim sovjetskim republikama Gruziji, Ukrajini i Kirgiziji za nešto više od godinu dana opozicija je svrgnula režime s prepoznatljivim scenarijem – putem takozvanih mirnih revolucija

Intervju - Nebojša Jojić, istraživač

30.mart 2005. Aleksandar Ćirić

Sagledavanje virusa ili kako ubiti sidu

Ako se delotvorna vakcina protiv poznatih i još nepoznatih oblika side uskoro pojavi na tržištu, veliki deo zasluga za to pripašće Nebojši Jojiću, istraživaču iz Majkrosofta. U ekskluzivnom razgovoru za "Vreme", Nebojša Jojić kaže šta će to za njega značiti: "Moći ću lako da nađem saradnike na bilo kom projektu koji budem želeo da dobijem"

Bioskop sa slušalicama

16.mart 2005. Biljana Vasić

U slepom oku kamere

Prvi evropski bioskop za slepe zapravo je kombinovana audio-tehnika sa elementima radio-drame – na jednom kanalu sluša se originalni ton filma, a na drugom prevod filma. Novitet u ovom bioskopu jeste detaljan opis scena, kadrova, kretnji i psihološkog stanja glavnih glumaca

Izdanja koja nedostaju

16.mart 2005. Slobodan Kostić

Na razvalinama leksikografije

Duže od jednog veka radi se na Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika. U međuvremenu je iščezao predmet ovog i sličnih projekata, dok su neka druga izdanja beznadežno zastarela jer ih je samlelo vreme