Portret savremenika – Predsednik NR Kine Si Đinping

15.јун 2016. Uroš Mitrović

Veliki tata Si

Si Đinpinga mnogi smatraju najmoćnijim kineskim liderom još od vremena Mao Cedunga. On čvrstom rukom upravlja državom, partijom i vojskom i nadgleda strateški najvažnije ekonomske i privredne projekte. U prvu zvaničnu, "istorijsku" posetu Srbiji Si Đinping stiže 17. juna

Intervju – Dubravka Ugrešić

08.јун 2016. Dora Komnenović

Odgajanje za konobara

"Sve su te državice koje su se izmigoljile ispod trupla bivše Jugoslavije besmislene, muzejske i neodržive. Da bi se vladajuće klike održavale na vlasti i osigurale privid funkcioniranja takve države, one moraju držati u strahu svoje vlastite građane. Ti građani više ne postoje, oni su osiromašeni do krajnjih granica, njihova je jedina funkcija da se ponašaju kao taoci klike na vlasti ili kao gledaoci u kakvom provincijskom prašnom kazalištu"

VREME | BR 1321. 28. APRIL 2016.

04.јун 2016. Stanko Cerović

Priča o Muhamedu Aliju

Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.

Intervju – Prof. dr Miladin Ševarlić, agro-ekonomista, poljoprivredni proizvođač, poslanik

01.јун 2016. Zoran Majdin

Bez dobre poljoprivrede nema ničega

"Nemam ja ništa protiv da vlasnik poljoprivrednog zemljišta proizvodi ono što hoće, ali sam protiv toga da država plaća to što on hoće da proizvodi, već samo ono zašta nauka i struka kažu da postoje komparativne prednosti – voćarska, vinogradarska i stočarska proizvodnja. Apsurdno je davati subvencije nekome ko ima 20.000 hektara za ratarsku proizvodnju koja je potpuno automatizovana, gde se faktor čovek svodi samo na rukovaoca poljoprivredne mehanizacije: oni rade 15 dana u godini, koliko je potrebno da se završi ceo ciklus proizvodnje bilo pšenice, bilo kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, dok se u stočarstvu radi 365 dana i 365 noći. A šta su uradili ovi naši vrli agro-biznismeni kada su pokupovali poljoprivredne kombinate? Prvo su otpustili radnike i stoku"

Crna Gora – Članstvo u NATO-u nakon decenije nezavisnosti

25.мај 2016. Dušica Tomović

Podeljena država

Nakon decenije nezavisnosti u Crnoj Gori su suprotstavljene dve slike stvarnosti: ona za međunarodnu upotrebu prikazuje najmanju nekadašnju jugoslovensku republiku kao "lidera integracija u regionu", novu članicu NATO-a i prvu sledeću članicu Evropske unije; na lokalnoj slici vidi se prezadužena, duboko podijeljena država na čijem čelu je isti čovek već dvadeset i sedam godina

Istraživanje NASA – Rezultati »Keplerove« misije

18.мај 2016. Dr Saša Marković

Jesmo li sami u kosmosu

Naš Sunčev sistem ni po čemu nije izuzetak. Barem četvrtina svih zvezdanih sistema sadrži stenovite planete nalik na Zemlju. Ako uzmemo u obzir da u Mlečnom putu postoji oko sto milijardi zvezda, jasno je da u tolikom mnoštvu svetova postoji mnogo planeta skoro identičnih našoj

Deset godina od smrti Duška Trifunovića

18.мај 2016. Muharem Bazdulj

Poezija kao sudbina

Početkom maja umrla je Jadranka Stojaković, jedna iz niza jugoslovenskih pevačica i pevača obeleženih pesmama Duška Trifunovića. Umrla je u Banjaluci, gradu u kome postoji ulica Duška Trifunovića. Ove godine se navršila decenija od smrti pesnika čiji stihove u pamćenju čuva najveći broj govornika njegovog – i našeg – jezika

Književna arheologija – Nepoznato pismo Ernsta Jingera Ivi Andriću

11.мај 2016. Mihael Martens

Vojnik i diplomata

U nedeljnom izdanju nemačkog lista "Frankfurter algemajne cajtung" objavljen je tekst o doskora nepoznatom pismu koje je Ernst Jinger, jedan od najznačajnijih nemačkih pisaca XX veka, 1967. godine uputio Ivi Andriću. S obzirom na to da je reč o zanimljivom književnom otkriću, uz dozvolu autora "Vreme" prenosi ovaj tekst

Intervju – Dr Željko Kamberović, profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu

11.мај 2016. Zoran Majdin

Spasa nam nema – propasti ne možemo

Metalurgija u Srbiji je zapušten sektor, imamo ministra za rudarstvo i energetiku, ministar ima pomoćnika koji je zadužen da brine o rudarskim kompanijama, ali nema nikoga u vladi ko je zadužen za ovu granu. Metalurgija se naslanja na rudarstvo i ko sad treba da brine o tome: da li rudari, ili energetičari, ili privrednici

VREME BR.916 | 24. JUL 2008.

10.мај 2016. Pripremio S. Bubnjević

Održivi razvoj

Tekst iz 2008: Novi ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić najavio je da će se do kraja mandata Vlade godišnje ulaganje u nauku upetostručiti i sa sadašnjih 100 miliona do 2012. godine dostići 500 miliona evra

Prilozi za biografiju – Dejan Đurđević, predsednik RIK-a

04.мај 2016. Tatjana Tagirov

Mefisto van senke

Šta sve radi, za šta je sve zadužen i koliko funkcija obavlja aktuelni predsednik Republičke izborne komisije

Intervju – Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka

27.април 2016. Tamara Skrozza

Birački brak iz računa

Mi bismo voleli da izaberemo domaćina koji "pokriva" sve naše rizike. To je neka vrsta braka iz računa, i sve dok u tom braku imamo neke benefite, ili nas "domaćin" uspešno i ubedljivo laže, mnogo bolje od drugih, mi mu verujemo i izbegavamo ono što se zove rizik

Priča o Muhamedu Aliju

27.април 2016. Stanko Cerović

Najbolji, Najveći, Najlepši

Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.

Nemačka – Sporazum sa Turskom o izbeglicama i sloboda govora

20.април 2016. Nemanja Rujević

Uvređeni sultan

Kako je nastup jednog nemačkog satiričara naljutio predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana i da li je Angeli Merkel važniji sporazum o zaustavljanju izbegličkog talasa od slobode govora

Intervju – Dušan Teodorović, akademik

13.април 2016. Ivana Milanović Hrašovec

Srbiju će upropastiti lažne diplome i doktorati

Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza, zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude

VREME BR.766 | 8. SEPTEMBAR 2005.

08.април 2016. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?

Intervju – Radoslav Milojičić, šef Izbornog štaba Demokratske stranke i predsednik Opštine Smederevska Palanka

06.април 2016. R. V

Sloboda i pravda nemaju cenu

"Lokalni izbori nemaju smisla ukoliko nisu samostalni. Ovako će Aleksandar Vučić biti kandidat za predsednika 170 opština i gradova u Srbiji, što je necivilizacijski, dok Demokratska stranka ima svoje kandidate na lokalu, ljude koji mogu, znaju i hoće da pomognu svojim sugrađanima"

Rusija – Preusmeravanje privrede

23.март 2016. Bojan Pantić, Anton Elsakov

U ogledalu sankcija

Sankcije Zapada primorale su Rusiju da se okrene trećim tržištima, a kontrasankcije koje je Moskva uvela zapadnim zemljama primorale su je da u većoj meri pokrene domaću proizvodnju. Ruski eksperti kažu da su negativne i pozitivne posledica sankcija uravnotežene i govore o starim boljkama ruske privrede – velikoj korupciji i uplitanju vlasti u biznis

VREME BR.1164-65 | 25. APRIL 2013.

22.март 2016. Milan Milošević

Osujećeni poverioci u stečaju

Sve više upozorenja na kršenje ekonomskih i socijalnih prava širokih slojeva radno sposobnog stanovništva u sivoj zoni tranzicije i neuspešne privatizacije, u beskrajnim radnim sporovima i stečajnim postupcima, u mikro i malim preduzećima koja grcaju – i u čekaonicama Nacionalne službe za zapošljavanje

VREME BR.247 | 17. JUL 1995.

Srbija nije u ratu, Akademija se ne bavi politikom

Olivera Milosavljević, doktor istorijskih nauka i docent Filozofskog fakulteta u Beogradu, objavila je u specijalnom tematskom broju lista "Republika" rad "Javna politička delatnost Srpske akademije nauka i umetnosti 1986-1992." čiji su delovi u širokim izvodima objavljeni Dosijeu Vremena broj 247. od 17. jula 1995. U martu 2016, mesecu nekoliko "haških ishoda" i mnogih tragičnih godišnjica, u kojima se pomovo raspravlja o kontroverzama bliske prošlosti, ponovo objavljujemo dajdžest tog teksta

Tribina – »Šta je to Balkan, šta pričaju o njemu i šta bi Balkan mogao da bude«

16.март 2016. Katarina Stevanović

Bliskost koja razdvaja

Negde između starih i novih sukoba i pomirenja narodi na Balkanu su i dalje udaljeni jedni od drugih. Dugačak je put od predrasuda i stereotipa do upoznavanja i razumevanja. Umesto što se, kao do sada, u prvi plan stavlja sve ono što razdvaja narode Balkana, treba poći od onoga što nas spaja. To važi i za odnose Albanaca sa drugim balkanskim narodima

Povodom desetogodišnjice smrti Frana Cetinića (1947–2006)

09.март 2016. Branko Kukić

Otmica Evrope

U ružmonovskom smislu, Frano Cetinić je bio čovek anganžmana: učestvovao je u Studentskom pokretu ‘68, bio je svedok događanja oko Korčulanske škole, osnovao je 1989. Jugoslovensko veće evropskog pokreta, štitio pravo anganžmana u svojoj novinarskoj profesiji na Francuskom radiju (RFI), a posebno kao prevodilac Ružmona, Suvarina, Bezansona, Vidal-Nakea, Kastorijadisa, Morisa Žolija..., i kao pisac važne knjige Pozovi NATO radi umorstva, knjige-dnevnika o bombardovanju Srbije povodom koje je trpeo neljudske, nemoralne, neprofesionalne napade, pre svega u Beogradu i Zagrebu, a i u ostalim ludim kućama onog i ovog vremena. Ali uprkos napadima i osporavanjima svim primitivnim i neargumentovanim metodama, on se dosledno držao onoga što je od gorepomenutih mislioca saznao: da se čovek uvek mora braniti osnovnim pravilom da je "istodobno slobodna i odgovorna osoba, ne samo kolektivizirani pojedinac"