
Narodne pevačice
Evolucija obožavanja ili od Lepe do Cece
"Ona može da zakaže koncert, stane na scenu, gleda u nas i drži pano sa tekstom svoje pesme, i mi ćemo pevati umesto nje"
"Ona može da zakaže koncert, stane na scenu, gleda u nas i drži pano sa tekstom svoje pesme, i mi ćemo pevati umesto nje"
Rame uz rame sa modernim "jakim mašinama" nastupila je cela plejada restauriranih starih aviona – kao najbolji dokaz stogodišnje tradicije austrijskog i drugih vazduhoplovstava. Verovatno nema iskrenog poštovaoca avijacije koji je ostao ravnodušan videvši u vazduhu, svojim očima, avione i helikoptere o kojima je do sada čitao u istorijskim knjigama i gledao ih u dokumentarnim filmovima, besprekorno restaurirane i znalački upravljane
Mada ima nečeg nepristojnog u prebiranju po poreklu bilo koje nacije, već dva veka to je prvorazredno političko pitanje koje ima više nego dramatične efekte na društvo, ali na koje naučnici samo retko sa uspehom odgovaraju. Tako i novija genetička istraživanja prilično jasno oslikavaju poreklo Srba kao većinskog naroda u Republici Srbiji, ali ti odgovori nisu baš oni koji su mogli biti očekivani
Ni posle dve decenije nakon odluke Svetske zdravstvene organizacije da homoseksualnost nije zdravstveni poremećaj u Srbiji se svest nije bitno promenila. Čak se čini da su predrasude sve dublje, dok je sistem obrazovanja ostao ukopan, nepromenjen i kao naručen za stvaranje netolerantne atmosfere
"Za pravdu i slobodu"; VREME 1070
Komemoracija žrtvama Srebrenice još jednom je nekima poslužila kao politička platforma
U Nemačkoj se podigla velika prašina oko toga da bi nemački tenkovi tipa "leopard 2A7+" mogli da budu upotrebljeni na suzbijanju demonstracija protiv totalitarnih režima u arapskom svetu kao "lek" protiv na zatečenom Zapadu prvobitno glorifikovane revolucionarne demokratizacije arapskih zemalja. Socijaldemokrate čak prigovaraju da Nemačka ne bi smela ponovo da se nađe na "pogrešnoj strani istorije"
Ako je do boga, dosta je: jesen je bila blaga pa su i okasneli stigli da poseju, zima je bila baš kako treba – sa snegom u mrazne dane da mlada biljka ne izmrzne, kiša je padala baš kad treba da se zrno nalije, udario je i grad baš kad treba – tek da ne bude da ga nije bilo, a kad je žito dozrelo, udarila je vrućina, baš kako treba. Sve je baš kako treba, samo da se akteri, ratari, mlinari, trgovci i država dogovore kako berićet da podele i da puk obaveste koliko će koštati hleb njihov nasušni
Neverovatna je stvarnost u kojoj osuđeni silovatelj bez problema iz Srbije odlazi u Hrvatsku i mirno živi i radi, a da ga niko ništa ne pita. Neverovatno je i to da osoba protiv koje postoji Interpolova poternica dobija stalni boravak u Sloveniji uprkos strogoći koju tamošnja policija primenjuje na normalne i poštene građane koji traže boravak u toj zemlji. Neverovatno je i da je Paravinja u Hrvatskoj tako lako regulisao svoje dokumente, a poznata je "srdačnost" hrvatske policijske administracije u tom smislu
Nataša Kandić odgovara na optužbe da je privatizovala projekat Inicijativa za REKOM i nenamenski potrošila novac, kao i da je projekat antiustavan i uvredljiv po žrtve ratnih zločina
Jelena Trivan, potpredsednica DS ("Blic")
Semjuel Beket: Čekajući Godoa
Igraju: Nedeljka Ložajić, Vesna Radulović, Svetlana Gogić, Ljiljana Trbulin, Zorica Trifunović, Stefan Pantić
Režija: Nebojša Dugalić
Radionica integracije, Beograd
Ono što će i dugo nakon ovih festivalskih osam dana ostati upamćeno jeste pojava novog remek-dela domaće kinematografije, fascinantno autobiografsko "testamentarno" ostvarenje Miloša Radivojevića Kako su me ukrali Nemci, jedan od onih filmova koje morate pogledati i više puta
U subotu, 23. novembra 1991, na vrata inženjera Damjana Žilića zakucala je grupa njegovih poznanika. Pozvali ga na svadbu. Umesto na svadbu, odveden je na smetlište i ubijen udarcem maljem u glavu. Idućega dana, Sava je izbacila njegovo telo. Nekoliko dana potom, identifikovane su njegove ubice: radnici sisačke Rafinerije, koji su obukli vojne uniforme. Dobili su zadatak da ubiju inženjera Žilića, izjavili su pred istražnim sudijom, a drugooptuženi Šarić je na pitanje zašto je učestvovao u njegovom ubistvu rekao: "Mi u Sisku tako radimo"
Program A smyle u Srbiji postoji od 2005. godine. Sanja Ignjatović iz Američkog saveta nam objašnjava da naši srednjoškolci odlaze u Ameriku na godinu dana, tamo pohađaju lokalnu srednju školu, a kada se vrate priznaje im se razred koji su propustili u Srbiji. Uglavnom su smešteni po manjim mestima, jer je bezbednije, a i kuće su veće "što vam je već verovatno poznato iz američkih filmova"
U nastojanju da reši krizu, predsednik Bašar el Asad je najavio početak nacionalnog dijaloga, razmatranje novih zakona koji se tiču parlamentarnih izbora i medija, kao i moguće izmene ustava, ali su sukobi između demonstranata i režimskih snaga ipak nastavljeni. Ti sukobi su već takvog intenziteta da bi se moglo reći da je u Siriji počeo građanski rat koji se otima kontroli. Kako raste intenzitet nasilja u Siriji, a bombardovanje Libije ne daje željene rezultate, tako početno oduševljenje i uverenje da se ruši svet okoštalih autokratskih režima po muslimanskom svetu na Zapadu zamenjuju rezignacija i strah od onoga što na ruševinama nastaje
Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije
Govori se o "Frankenštajnovoj hrani", o tome da se "naučnici opasno igraju Boga" – da li smo svedoci neosnovane satanizacije kompletne tehnologije genetičke modifikacije? Gde su granice razumne predostrožnosti? Zašto su naši zakonodavci rigidniji od evropskih kad su u pitanju genetički modifikovane biljke
Kad se privede kraju Kusturica ode na svoje mesto do Dodika, voditeljka najavi Hor i orkestar RTS-a pod upravom Bojana Suđića. Onaj zeleni bager stade kopa pred binom, zatrča se po livadi i žuti buldožer, u tu buku i brektanje, po veliku zamisao velikog režisera javi se orkestar, krenu Karmina Burana
Iako će starost nalaza pračoveka iz Sićevačke klisure tek biti tačno utvrđena daljim analizama, ovaj gotovo detektivski rad, u koji su uključeni stručnjaci iz nekoliko oblasti, u ovom trenutku dozvoljava da zaključimo da je ovaj nalaz star najmanje 113.000 godina
Efikasan i jednostavan, telegraf je bio dovoljno isplativ da kompanije uđu u trku u premrežavanju sveta žicama – sa njim, pre tačno 150 godina, nastaje prva globalna komunikaciona infrastruktura