Pozorište

10.februar 2016. Katarina Rohringer Vešović

Razbibriga u ratno doba

Miloš Lolić je u Kazinu, pozorišnoj kući Burgteatra, režirao komad Harolda Pintera Party Time. Društvo privilegovanih slavi sebe i svoj "klub" dok napolju, na blokiranim ulicama, vojnici sprovode raciju

Izbeglička kriza – Nemačko-turska saradnja

10.februar 2016. Andrej Ivanji

Što dalje od Evrope

Dok bi većina zemalja EU najradije potpuno zatvorila granice za izbeglice, Nemačka hoće da uspori njihov priliv. Ključni saveznik u tom poduhvatu trebalo bi da bude Turska. Ishod je krajnje neizvestan

Vreme nauke

03.februar 2016. Slobodan Bubnjević

Od čega ćete umreti

Verovatnoća da ćete umreti, desilo se to sada ili daleko u budućnosti, uvek iznosi 100 odsto. To važi za sve ljude, za sve vaše rođake, prijatelje, drugare iz školskog odeljenja, ali i za sve one koje ste samo jednom videli na ulici, sreli ili tek čuli za njih. Važi i ako ih niste uopšte videli niti čuli za njih

Intervju – Dejan Jović, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti

03.februar 2016. Tatjana Tagirov

»O lijepa, o draga, o slatka slobodo«

Vlast u Hrvatskoj će namerno da proizvodi anarhiju i haos jer se u takvim okolnostima najbolje stvara strah, a proizvodnja straha je stari zanat koji je HDZ ispekao u onim godinama u koje žele da vrate Hrvatsku – u devedesete. Hrvatsku od ekstremnog nacionalizma pre svega čuva javna scena, mnogi odvažni ljudi koji se ne daju uplašiti i koji hrabro decenijama govore protiv rata, zla i mržnje. Takvih ljudi nema malo, a njihov je stvaralački opus impresivan

Intervju – Ivana Lukić, psiholog, profesor i pisac

27.januar 2016. Sonja Ćirić

Što ne pitate decu kako im je

"Današnji gimnazijalci, pripadnici digitalne generacije, često ne vide svrhu učenja zato što svaku informaciju u svakom trenutku mogu da dobiju jednim klikom na računaru. Pre neki dan se jedna učenica iskreno čudila zašto mora da zna da li je Stara planina gromadna ili venačna. Potpuno razumem njeno čuđenje"

Novi film Kventina Tarantina – Podlih osam

27.januar 2016. Muharem Bazdulj

Niko ne valja

U novom (osmom po redu) filmu Kventina Tarantina pod naslovom Podlih osam nema pozitivnih junaka. Njegovi protagonisti kao da dokazuju istinitost onog čuvenog distiha engleskog pesnika V.H. Odna prema kome "javnost zna ono šta svako dete uči u školi, da onaj ko žrtva zla je bio, posle zlo činiti voli"

Portret savremenika – Nebojša Stefanović

20.januar 2016. Jovana Gligorijević

Čudesna sudbina doktora proroka

Nemušti ministar policije, drhtavog glasa i bezizražajnog lica, postao je glavna poluga za demonstraciju strahovlade i dizanje tenzije u ovdašnjoj političkoj realnosti. Od čoveka koji je pred Vučićem stajao toliko mirno da mu se ni stakla na naočarima nisu reflektovala, Nebojša Stefanović stigao je do glavnog sejača straha u ime vladajuće većine

Nemačka – Kobna novogodišnja noć u Kelnu

13.januar 2016. Nemanja Rujević

Nova dimenzija mržnje

Slike nepregledne mase muškaraca "arapskog izgleda" koji pred kelnskom katedralom napastvuje nemoćne žene, krade im novčanike, tuče se i povraća po železničkoj stanici, drastično u Evropi i Nemačkoj slabe pozicije politike koja se zalaže za masovno prihvatanje izbeglica sa Bliskog istoka i iz Severne Afrike

Intervju – Mišel Sen-Lot, direktor kancelarije UNICEF-a u Srbiji

28.decembar 2015. J. Jorgačević

Sa decom se mora biti iskren

U Srbiji samo 50 odsto dece uzrasta od tri do pet godina pohađa vrtiće, to jest mnogo manje od 85 odsto dece, što je prosek u Evropi. Naučne studije su pokazale da dečji razvoj ne počinje u petoj godini, nego mnogo ranije. I što ranije dete uđe u obrazovni sistem, ima veće šanse da ostane u obrazovnom sistemu i da završi školu

Tribina – Crkve i verske zajednice u Srbiji

23.decembar 2015. Katarina Stevanović

Između Boga i društva

"Formalno gledano, sveštenici i crkveni poglavari su građani i kao takvi imaju prava da izražavaju svoje mišljenje, ali je problem što to mišljenje često ima veći uticaj od mišljenja drugih građana i ta mišljenja često pretenduju da imaju opštu, univerzalnu važnost. Taj formalno-pravni odnos crkve, države i drugih aktera u društvu je problem sa kojim se mi suočavamo danas u Srbiji, suočavaju se ili su se suočavala i druga društva"

Tribina – Kome sve treba besplatna pravna pomoć

16.decembar 2015. Katarina Stevanović

Obespravljenost najugroženijih

Građanima Srbije pravo na besplatnu pravnu pomoć garantovano je Ustavom iz 2006. godine. Odredbom koja se nalazi u okviru dela koji se odnosi na ljudska prava kaže se da će ona biti propisana posebnim zakonom. Zakona i dalje nema, pa je građanima već devet godina uskraćeno ostvarivanje ovog prava, čije je ostvarivanje predviđeno kao šesnaesti cilj Agende za održivi razvoj Ujedinjenih nacija (UN) do 2030. godine, koju je Srbija potpisala

Strip – RanxIntegral (Makondo, 2015)

16.decembar 2015. Zoran Đukanović

Ravnodušnost apokalipse

Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Prema nasilju, seksu, levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara

Izbeglička kriza i strah od terorizma – Jačanje desnice u Evropi

Potpirivanje strahova

To je bilo potrebno ekstremnoj desnici: da zajaše na talasu straha od "hordi" islamskih izbeglica koje hrle ka Evropi da "otimaju radna mesta" i "nameću islam". Posle terorističkih napada u Parizu strah od "napada na blagostanje" pojačan je strahom od "prikrivenih islamističkih terorista" koji se "kriju" u nepreglednoj masi ljudi koja beži od rata i bede. Pobeda Nacionalnog fronta na regionalnim izborima u Francuskoj je poslednje upozorenje da bi točak istorije u Evropskoj uniji mogao da počne da se okreće unazad, u pravcu ksenofobije i nacionalnog egoizma. Dok Marin le Pen slavi, na istim onim pitanjima na kojima je ona napravila pravi darmar u Francuskoj pod pritiskom zdesna klima se vlada u Nemačkoj

Odnosi Srbija – NATO

25.novembar 2015. Milan Milošević

Polje visokog pritiska

U trenutku nastanka ovog teksta stiže vest da je Turska, inače članica NATO-a, 24. novembra oborila ruski vojni avion. Dok Ankara navodi da je suhoj 24 povredio turski vazdušni prostor, rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je njena kontrola leta u Homsu uočila da su zapravo turski lovci ušli u sirijski vazdušni prostor. Predsednik Rusije Vladimir Putin je izjavio da je to nož u leđa od saučesnika terorista i da će biti posledica po rusko-turske odnose... Može li Srbija biti neutralna ili se mora uhvatiti u ludo kolo

Slučajevi

25.novembar 2015. Tatjana Tagirov

Politička komunikacija drugim sredstvima

Zašto vlast posle fizičkog napada na Miroslavu Milenović reaguje izjavama da postoji namera da se "iskoristiti ovaj incident za napad na Vladu Srbije i državne organe" i kakve veze sa svim time ima najavljeni izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije o izdvajanjima iz budžeta u protekle tri godine za marketinške usluge koja su pogodovala određenim medijima

Teroristički napad u Parizu

Bes, strah i odmazda

Napad tri grupe terorista na šest "mekih tačaka" u Parizu – na stadion, koncertnu dvoranu i niz kafana – koji za posledicu ima stotine izgubljenih života i rasplamsava ratnu retoriku, komplikuje odnose u vezi sa "šengenom", solidarnošću, imigracionom politikom i principima na kojima počiva evropsko ustrojstvo

Džudit Batler u Beogradu

18.novembar 2015. Adrijana Zaharijević

Misliti mogućnost otpora

Društvena teoretičarka i aktivistkinja, "akademska pop zvezda" Džudit Batler prvi put dolazi u Beograd. Govoriće o otporu i ranjivosti. Sredina u kojoj ćemo je dočekati dobro poznaje teme kojima se bavila, ali i specifično feministički otpor ratu, nacionalizmu i fikciji neranjivosti

Vreme dece

28.oktobar 2015. Sonja Ćirić

Kad dete tuče dete

Učenik osmog razreda u Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Novom Sadu, udario je drugara u stomak i pocepao mu slezinu – objavljeno je u medijima 9. oktobra ove godine. Dan ranije, saznalo se da su se u jednoj školi u Batočini među đacima pojavile fotografije razgolićene maloletne učenice, koje je neko, navodno šale radi, izmontirao. Prošlog meseca su osamnaestogodišnjeg maturanta Ekonomske škole u Vranju, pretukli njegovi vršnjaci, u Kruševcu su učenice Hemijsko-tehničke škole stare 15 i 16 godina pretukle drugaricu, u Valjevu je petnaestogodišnjak osumnjičen da je naterao na oralni seks lakše mentalno retardiranog dvanaestogodišnjaka, trojica maloletnika silovali su devojčicu u Kovinu...

Intervju – Irena Vojačkova Solorano, stalna koordinatorka UN u Srbiji

21.oktobar 2015. Ivana Milanović Hrašovec

Potreba za izgradnjom institucija

Nivo spremnosti raznih aktera u Srbiji, a posebno njenih građana, da učestvuju u procesu formulisanja nove agende UN-a i obezbede svoj glas bio je impresivan, dok je pitanje "kulture i razvoja" zauzelo visoko mesto u njihovoj agendi

Afera »Prisluškivanje«

14.oktobar 2015. Slobodan Georgijev

A od kuma – poligraf

Čemu služi direktan prenos istrage u slučaju "Prisluškivanje" i da li će aparat za utvrđivanje laži odrediti političku budućnost Srbije ili će sve odneti kontinentalni vetar iz Banata

Tribina nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD – "Peti oktobar, petnaest godina kasnije"

Propale nade i izneverena očekivanja

Šta se i koliko promenilo u Srbiji nakon 2000. godine, do koje mere su opstali autoritarizam, nacionalizam, govor mržnje i devastacija institucionalnog života, koje su posledice petooktobarskih promena, koliko je revolucija uticala na političke promene u Srbiji i da li je Peti oktobar uopšte bio revolucija, neka su od pitanja na koja su odgovarali učesnici tribine "Peti oktobar – petnaest godina kasnije", koju su organizovali Forum ZFD i nedeljnik "Vreme" povodom obeležavanja godišnjice petooktobarskih promena. Učesnici tribine koju je moderirao Filip Švarm, odgovorni urednik "Vremena", bili su sociološkinja Vesna Pešić, sociolozi Slobodan Antonić i Jovo Bakić i predsednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović

Intervju – Bojan Pajtić

Nebeske razmere Vučićeve bahatosti

"Duboko verujem da me prisluškuje neko ko je u vezi sa vlašću. Njihova nervozna reakcija i njihov demanti posle tri sata da pre godinu i po dana mene niko nije prisluškivao i da je to sve izmišljeno, učvrstili su me u pretpostavci da neko iz vladajućih struktura stoji iza toga. Zašto nisu samo izjavili – proverićemo da li je bilo prisluškivanja ili ne? To bi bilo prirodno i normalno. Kako oni uopšte mogu da znaju da neko nije pre godinu i po dana nekog prisluškivao u ovoj zemlji? To je nemoguće utvrditi posle tri sata; pitanje je da li se može utvrditi i posle tri meseca. Histerične, nervozne reakcije, hitne konferencije za novinare, tri saopštenja dnevno, sve me to učvršćuje u uverenju da se dešavalo nešto protivzakonito i da oni nešto kriju"

Na licu mesta – Bor

30.septembar 2015. Zoran Majdin

Zdravlje, zdravlje, gospodaru!

Zbog kontinualnog zagađenja vazduha, posle duže pauze građani Bora ponovo su se okupili na ekološkom protestu "Ne ćutim, jer imam decu". Zagađenje je, vele, veće nego ikad ranije nakon što je izgrađena i svečano puštena u rad nova topionica krajem marta ove godine. Kažu i da su uslovi rada nepodnošljivi, da je većina metalurga zbog toga na bolovanju, a umesto njih rudu tope rudari. Kako rudari nisu metalurzi, česte su povrede na radu, a svakome ko i pomisli da digne glas, uprava preti otkazom

Intervju – Stevan Filipović, reditelj

30.septembar 2015. Sonja Ćirić

Šta posle Vučića

"Mladi ljudi ovde su žrtve zato što nisu birali da se rode u državi u kojoj gotovo neograničenu vlast imaju ljudi koji su devedesetih pozivali na najstrašnije zločine i bili kreatori i nosioci politika koje su u krvavom piru do kraja razorile sve pozitivno što se na Balkanu desilo u prethodnih pola veka. Niti su birali da se rode u vremenu u kome ti i takvi političari bivaju svesrdno podržani od Evropske unije, koja se za manje od decenije transformisala u interesnu grupu najbogatijih članica, hladnu i nezainteresovanu za tekovine i vrednosti građanskih društava, koje se nalaze u njenim temeljima. Nisu birali ni da im roditelji budu apatični, ekonomski devastirani patrijarhalni autoritarci, koji će decenijama iznova i iznova glasati za ljude koji im jedu decu. Krivci su – ako se prepuste apatiji i pomire sa ulogom žrtve. Krivci su i ako tu poziciju žrtve iskoriste kao opravdanje za sopstveno nasilje. Ako se ne probude i ne prepoznaju sopstveni deo odgovornosti za zajedničku budućnost"