
Kirije u Nemačkoj
Ko stanuje, vredi
Špekulanti zemljištem, alavost krupnih stanodavaca i popularnost velikih gradova podigli su cene stanarina u Nemačkoj na nivo tako neodrživ da su kirije postale prvoklasno socijalno i političko pitanje
Špekulanti zemljištem, alavost krupnih stanodavaca i popularnost velikih gradova podigli su cene stanarina u Nemačkoj na nivo tako neodrživ da su kirije postale prvoklasno socijalno i političko pitanje
Barokna palata Černjin u Pragu, u kojoj je sada Ministarstvo spoljnih poslova Češke, i njeni stanari-nacistički suveren Rajnhard Hajdrih zvani Praški kasapin i ministar spoljnih poslova čehoslovačke vlade u egzilu Jan Masarik, sin Tomaša Masarika, osnivača Čehoslovačke, glavni su likovi romana Pohvala oportunizmu Mareka Tomana, češkog pisca i diplomate. Objavljivanje Pohvale oportunizma na srpskom jeziku u prevodu Tihane Hamović (izdavačka kuća Clio) bilo je povod nedavnom gostovanju Mareka Tomana u Srbiji. Tom prilikom razgovarao je i sa mladim Kragujevčanima koji uče češki jezik, a predvodi ih profesor istorije Jan Zorbić, prevodiocima Tomanovog teksta koji je o palati Černjin, Rajnhardu Hajdrihu i Janu Masariku, i o svom boravku u Srbiji, pisao za "Vreme"
Odluka Turske da od Rusije kupi raketni sistem S-400 dodatno je uzdrmala i inače napete odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uz sve druge nesuglasice sa Zapadom, soliranje Ankare unutar Atlantskog saveza može imati nesagledive posledice
Jednog kandidata za doktora, Sinišu Malog, optuženog da je plagirao svoj doktorat, zamenio je na mestu gradonačelnika Beograda pravi doktor – Zoran Radojičić. I lekar i doktor nauka. Zašto je ovaj dečji hirurg i urolog, direktor Tiršove klinike i "lekar bez mrlje u karijeri" ušao u vlast sa ljudima sa kojima ugledni ljudi – a, tu, valjda, još uvek spadaju lekari – ne žele u istoj prostoriji da borave, a kamoli da sede za istim stolom, još uvek nije sasvim jasno. Nekompetetni gradski arhitekta Milutin Folić zamenjen je Markom Stojčićem, što je Folić ocenio kako je "obezbeđen kontinuitet". Nepoznatu zaštitnicu građana grada Beograda zamenio je još nepoznatiji zaštitnik. Samo dve stvari su potpuno nepromenjive: večiti operativac Goran Vesić na mestu zamenika gradonačelnika i njegova sveznajuća i sverešiva logoreja, kao i neprekinuto uništavanje Beograda. Pardon, to su već tri konstante
"Imam problem sa literarizacijom Vučića zato što mi on po svemu djeluje pretjerano. U takvom pretjerivanju nema lika, nema mogućnosti za priču. Taj njegov plačljivi gest, hirovita ljutljivost, i ta – ne bih htio da me se krivo shvati – gotovo pa ženska uvrijeđenost nešto je sa čim se ne umijem nositi ni kao građanin – makar strani – ni kao pisac"
Odakle priča da "Vučić ne bi mirno predao vlast"? Ko je širi, i u čijem interesu? Naposletku: da li je tačna?
Tzv. građanska Srbija je u stalnoj potrazi za visokomoralnim Spasiocem bez mane i straha; ne bi bilo čudno da sledećeg ugleda u sudiji Majiću
Ovo je priča o Paviljonu "Veljković", koji dva puta godišnje, tokom Noći muzeja i Nedelje evropskog privatnog nasleđa, otkriva kako je živeo nekadašnji građanski Beograd
Fokusirano na žene i na pobunu, ovogodišnje Pozorje je bilo najjače tamo gde se tog fokusa držalo, a najslabije tamo gde ga je izneveravalo ili ga – još gore – lažiralo
"Ako pričamo o uslovima za ulazak u EU, član 49. Ugovora o EU kaže: ‘... države koje dele vrednosti Evropske unije pobrojane u članu 2...’, a to su, pre svega, demokratija, vladavina prava, nezavisnost institucija, zaštita ljudskih i manjinskih prava. Dakle, to je prvi uslov i to se prvo gleda – da država ima demokratiju koja funkcioniše. A mi upravo u tim fundamentalnim stvarima imamo jasan trend nazadovanja"
Isključivanje državne sekretarke iz MUP-a Srbije ne tumači se preterano u javnosti, ali bi moglo da se zaključi da je to još jedna lična pobeda dr Nebojše Stefanovića, najpotcenjenijeg političara u Srbiji
Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.
Osporavan i omalovažavan "zamrznut konflikt" bolji je od svakog "kompromisa", najgoreg od svih loših rešenja, jer "rešenje" nije ako su posledice gore od samog problema. Iznuđena "rešenja" nikada nisu dobra, o čemu svedoče sukobi Indije i Pakistana
Predstava Ateljea 212 je dobra i svakako je razložan repertoarski potez, ali uzgredno nameće i pitanje odsustva izvesne vrste političkog teatra iz naših institucionalnih pozorišta
"Srela sam mnoge koji su bili skoro opsednuti željom da budu negde drugde. Oni psihički više nisu bili u Dakaru, što je bilo izuzetno uznemirujuće. Oni su takoreći već postali duhovi slični onima u mome filmu"
Vučić je, čini mi se, uprkos hipnotišućem Šešeljevom podsećanju na zajedničku prošlost, pritisku ipak odoleo
Preispitivanjem i izmenama grešaka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, projekat gondole morao bi da bude vraćen na početak
Britancima je to očito bilo još jedno "indikativno glasanje", još jedan nastavak Bregzit sage
Jedno gostovanje u Utisku nedelje napravilo je od sudije Apelacionog suda u Beogradu državnog neprijatelja iz ugla trenutnog režima. Zbog čega se "vlast" toliko uzjogunila i rešila da bombarduje ovako važnu instituciju
"U šta verujemo: u laž ili u istinu?" Ovako je predsednik počeo svoje izlaganje u Skupštini u ponedeljak 27. maja, koja je sutradan po podne usvojila izveštaj Kancelarije za Kosovo i Metohiju – izveštaj o kome je bilo najmanje reči tokom skupštinske rasprave
Pre dvadeset godina potpisivanje Kumanovskog sporazuma označilo je kraj NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Mobilisani pripadnici Vojske Jugoslavije uskoro su skinuli uniforme i vratili se kućama. Svaki od njih ima svoju priču o tim vremenima. Ovo je jedna od njih
"Sama kazna doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta za dela za koja je tražila Fondacija ‘Tijana Jurić’, oko koje je i bilo i najviše diskusije u medijima, u suprotnosti je sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima", kaže za "Vreme" advokat Danilo Ćurčić. "Iako je potpuno neverovatno da radna grupa Ministarstva koja je izrađivala izmene to ne zna, ispostavilo se da su svi oni koji su javno govorili protiv ovog rešenja proglašavani ljudima koji rade protiv interesa države, targetirani na društvenim mrežama i slično"
Paradoksalno, serija decenije nikada nije bila ni najbolja ni najskuplja. Nije čak bila ni toliko dobra. Ali imala je kvalitete koje druge serije nemaju i zato ipak odlazi u istoriju kao popkulturni fenomen koji je obeležio drugu dekadu 21. veka
"Stvoriš čitav projekat baziran na sopstvenim idejama, ali se uvek iznenadiš gde si sa njime stigao. Moj život nikada nije funkcionisao tako što je sve teklo po planu, pa je shodno tome to i slučaj sa mojom umetnošću"
"Kad nemaš nikakav drugi nacionalni identitet, kada nisi utemeljen ni u jednom obliku kulture, kada još nemaš svoje ja a već imaš državu i zastavu, logično je da taj nedostatak pokušavaš da kompenziraš promjenom istorije. Čak i prisvajaš tuđi jezik i nazivaš ga svojim imenom"
U Srbiji se danas najviše štrajkuje glađu i to zbog odbrane najosnovnijih životnih uslova. Izgladnjuju se ljudi dobrovoljno i dugotrajno zbog prava na vodu, prava na krov nad glavom, prava na zaradu, prava na elementarnu pravdu i puko dostojanstvo
Milorad Dodik bio je rado viđen gost Hajnca-Krstijana Štrahea i "srpskog zeta" Johana Gudenusa. Oni su njemu davali političku podršku i izvlačili ga iz izolacije Zapada, a Dodik je pozivao Srbe u Austriji da glasaju za desno-populističku Slobodarsku partiju