Knjige – Zoran Panović, Biti Milito (Dan Graf, Beograd, 2011)
Ekskurzija koja traje
Panović bira novinsku kolumnu da kaže šta ima. Menja joj status svakidašnje potrošne robe, i iz profanog premešta je u zonu posvećenog
Panović bira novinsku kolumnu da kaže šta ima. Menja joj status svakidašnje potrošne robe, i iz profanog premešta je u zonu posvećenog
Najveća vrlina ovih Basarinih knjiga je piščeva razobručena imaginacija, bespoštedan ironijski naboj, vatromet uvrnutih poređenja i "fantastičarskih" ispada koji izvanredno podvlače zaumnost "stvarnosti"
"Savremeno ‘tržište rada’ temelji se na deregulaciji i potpunoj neizvesnosti, pa se tako javlja svojevrsna kultura nesigurnosti", kaže za "Vreme" Srećko Mihailović
Misaoni lirizam fada, toliko blizak istom takvom uzvišenom lirizmu sevdalinke, dolazi iz drugog sveta u odnosu na horizont proizvodnje "kulture" kao političkog identiteta. On je ličan, nepolitički, individualistički, i zbog toga univerzalan. On izvire iz jednog osećanja života koje je mnogo, mnogo starije od evropskog romantizma, i evropskih novovekovnih mitova. Fado i sevdah nisu "world-music", egzotični zvuci dalekih krajeva van zapadnog kulturnog kruga: to su pesme centra kulturne gravitacije našeg sveta
"Za domaći književni establišment ja ću zauvek ostati svojevrsno ‘strano telo’ s kojim ne znaju šta bi. Šta god da uradim, šta god da postignem, nikako se ne uklapam, ponajpre zato što ne pripadam nijednoj interesnoj grupi"
Balon se naduvava, sporovi traju, američka vojska troši, zemlja za zemljom guta "južnoameričku medicinu", a Kinezi poručuju: "Bolje nestabilni razvoj nego stabilna recesija"
Pomalo je gorko što u čitavoj priči o Dinu Merlinu ima najmanje muzike i priče o muzici, a mnogo više svega ostalog. Ko je čovek koji je 20 godina odbijao da održi koncert u Beogradu, a onda rasprodao tri Arene, kome zbog dolaska u Beograd prete, a na koncertima dežuraju policija, tužilac i sudija za prekršaje
Raspad Jugoslavije počeo je sa ekonomskom krizom koja je uključivala visoke dugove koji su putem mehanizma jedinstvene valute delile nejednako ekonomski razvijene i uspešne države. To je postavilo rukovodstva ovih država u međusobno antagonističke političke kurseve
U izdanju Kulturnog centra Novog Sada upravo je iz štampe izašla nova knjiga Teofila Pančića Stanica fantomskih vozova, u kojoj su sabrani njegovi "najličniji" tekstovi. Predgovor za ovu knjigu, koji ovom prilikom prenosimo, napisao je Vladimir Pištalo
Optuživati kreatore "kulturne politike" u ovoj zemlji zbog toga što je jedna od dve ključne književne institucije, Beogradski sajam knjiga, došla u najozbiljniju krizu u svojoj istoriji – bilo bi i glupo i nepravedno. Ne zbog toga što – kada bi mogli – ne bi upropastili sve što se upropastiti može. Nego zato što nemaju tu moć. Ali, da se predstavnici samozvane elite "kulturne nadgradnje" u propast "ekonomske baze" sjajno uklapaju, uspevajući da iz gotovo katastrofalne situacije izvuku maksimum bedne koristi za sebe – više je nego izvesno
U četvrtak 26. oktobra 1961. godine, Švedska kraljevska akademija donela je odluku da se za tu godinu Nobelova nagrada za književnost dodeli Ivi Andriću. Nagradu je u Stokholmu uručio švedski kralj Gustav VI, u nedelju 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela
Klub osnovan početkom devedesetih u Londonu na inicijativu desetak mladih ljudi koji su radili u finansijama u londonskom Sitiju, danas ima oko 1200 članova angažovanih na rešavanju problema nostrifikacije diploma, ukidanju britanskih viza i povezivanju kompanija i stručnjaka
Repete stihovi budućeg akademika, Matija na foto-ćupriji, knjiga o Hrvatima u kojoj se za pozitivnim mišljenjem nije tragalo, Dragoslav Mihailović sa gomadnim ljudima...
"Bio bih član svake partije koja ima u vidu da kultura nisu samo Jugoslovensko dramsko pozorište i Atelje, već su to i milioni građana ove zemlje koji ne žive blizu Terazija"
Tročasovna svirka praćena impresivnim nastupom, kostimima i koreografijama, bila je mnogo više od samo još jednog skupog šoua
Mislim da je dužnost svakog umetnika da svoju umetnost stavi u funkciju nekih viših ciljeva. U svetu gde jaz između islamske i zapadne civilizacije poprima razmere provalije važna je svaka inicijativa koja pomaže da se taj jaz premosti
Kao dobar model kako bizarno unutrašnje zlo jednog pojedinca nanosi bol stotinama i milionima nejakih, pohlepa je od Dantea do Olivera Stouna nezaobilazna tema u umetnosti. Ali isto tako i u istoriji politike
Većina u Evropskoj uniji ni posle šest godina pregovora neće ni da čuje za ulazak Turske. Najnoviji izveštaj Evropske komisije o napredovanju pristupnih procesa govori o zastoju. Turska je dopingovana svojim privrednim rastom i ulogom vodeće snage "arapskog proleća", koju je sama sebi pripisala. Ipak, ambicije Ankare koče pitanje Kipra i unutrašnji problemi
Ovogodišnji pozorišni festival MESS, a može se uostalom, unapred reći, i celu teatarsku sezonu u Bosni i Hercegovini, obeležila je predstava Pismo iz 1920. godine Olivera Frljića. Svojom prvom režijom u zavičaju, a nakon što je u širem regionalnom kontekstu već stekao slavu i reputaciju, Frljić se potvrdio kao trenutno najzanimljiviji post-yu pozorišni režiser. Uzevši čuvenu Andrićevu priču kao predložak, ali u zaista najlabavijem mogućem smislu, Frljić je zapravo ispisao svoje pismo iz 2010. godine
Za šezdeset godina prošli su put od najsiromašnije do jedne od najbogatijih država Evrope. U osnovi razvoja je poverenje u sistem u kome skoro sve radi kako treba. Dva puta zaredom Finska je izabrana za zemlju u kojoj se najbolje živi
I kao pevač i kao autor, Toma Zdravković je bio veliki umetnik, zapravo najveći koji se ikada pojavio i ostvario unutar jednog oficijelno prezrenog i nekanonizovanog žanra
"Ne mislim da je dobra ideja predstavljati Srbiju našim folklorom ili popularnom muzikom koja je u sebe inkorporirala folklor zato što su ta dela u domenu turističkih atrakcija – kao kad Holanđani nude svoje klompe, lale ili marihuanu"
Mediji dosledno modelirani po preporukama Mađarskog nacionalnog veća napadno bi podsećali na RTS i Politiku iz srećne i berićetne 1991.