Vojna imovina
Svačije i ničije
Da li će se na pomoćnim vojnim aerodromima koje koristi Vazduhoplovni savez Srbije igrati golf i uzgajati pečurke, a ako neće, zašto neće
Da li će se na pomoćnim vojnim aerodromima koje koristi Vazduhoplovni savez Srbije igrati golf i uzgajati pečurke, a ako neće, zašto neće
Kada namere postanu važnije od istinitosti, javni razgovor postaje poligon za seratore čija iskrena uverenja izazivaju mučninu. To je smisao završnih reči Frankfurtove knjige: "iskrenost je baljezganje". Istina, naime, pretpostavlja mogućnost nezavisne i višestruke provere, i volju da se takve provere sprovedu u delo; ona može da zvuči neuverljivo, neverovatno, porazno, sramno, i može biti u suprotnosti sa iskrenim uverenjima većine. Istina se ne određuje na referendumu i njena društvena funkcija nije da usreći svakoga
U stvari, pitanje je koliko ima otkako je umro Robert fon Ranke Grejvs, što mu je puno ime. Možda još kao dvadesetogodišnji kraljevski škotski pešadinac, jula 1916. u bici na Somi, na Zapadnom frontu onog što se tada zvalo samo Veliki, a posle Prvi svetski rat. Londonski "Tajms" objavio je vest o pogibiji kapetana Grejvsa; njegovom ocu vojska je isporučila lične stvari uz prigodno obaveštenje o smrti od parčadi artiljerijske granate koja su Robertu raznela grudi
Ildiko Lovaš: Via del Corso
Izabrao i preveo Arpad Vicko
Fabrika knjiga, Beograd 2005.
Postavka komada Trg heroja u Ateljeu 212, koja je obeležila kraj prošle kalendarske godine, prva je značajna postavka nekog dela poznatog austrijskog proznog i dramskog pisca Tomasa Bernharda u srpskom pozorištu
Maja Uzelac je ponudila radikalan raskid sa torokanjem-radi-torokanja, iluziji spontanosti suprotstavila je samosvesnu artificijelnost Nokauta-kao-žanra
Konačno je stavljena tačka na polemiku da li je prostor na kom se danas nalazi Tržni centar na beogradskom Trgu Republike pogodniji za galeriju ili Operu – na mestu sadašnjeg "staklenca" biće izgrađena gradska galerija
Njihovo preduzeće objektivno ne postoji, već dve godine ne rade, ne primaju plate, niko im ne uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. To je sudbina još oko 200 preostalih radnika zaječarskog a. d. Kristala, koja se ne razlikuje od armije trudbenika propalih srpskih fabrika. Ono po čemu su specifični jeste što ne mogu na tržište rada, jer su formalno zaposleni. Ta „formalnost košta" kada im je potrebna lekarska intervencija, na primer
Kako to da je i kuso i repato diglo onoliku graju protiv RTV naknade za "javni servis", dok o nametnutoj "hramarini" skoro svi mudro ćute
Tekst o ličnosti godine i razlozima koji su rukovodili uredništvo biće objavljen u narednom broju "Vremena".
"Nije ni čudo što taj primamljivi prostor u najlepšem delu grada sada privlači čopor hijena koje, privučene smradom truljenja, obigravaju oko lešine"
"Avala" je svetli deo filmske tradicije u Srbiji i ona pripada svima koji su doprineli da to postane, a ne samo onima koji su, sticajem okolnosti, u mogućnosti da je danas prodaju
Novogodišnja izdanja mnogih emisija pokušavaju da nas podsete na bitne događaje iz 2005, ali spisak najčešće počinje i završava se uvođenjem PDV-a i dobijanjem studije o izvodljivosti; sve između toga je blažena TV izmaglica kojom smo bili obavijeni cele godine. Ipak, podsetimo se šta smo to sve gledali u ovoj godini
Dve nedavno objavljene knjige: Istorija čitanja Alberta Mangela (u izdanju "Svetova") i zbornik Kako čitati, koji je priredio Saša Ilić (izdavač je Narodna biblioteka Srbije), mogu biti povod za razmišljanje o značaju i mestu čitanja danas. Čitanje je kao i ljubav – rečima Ortege i Gaseta – fenomen pažnje, a pažnja je danas, čini se, na jako niskim granama. U vreme kad su SMS-ovi najpopularnija forma komunikacije, vredi se vratiti aristokratskoj lepoti čitanja
Iako stvaraju izvesnu konfuziju trpajući u istu vreću Baha i Isusa, Fauna i Snežnu kraljicu, kentaure i babaroge, film Letopisi Narnije: Lav, Veštica i ormar, ipak, svojim veštim bajkovitim pripovedanjem, predstavlja solidnu prednovogodišnju zabavu za najmlađu populaciju
Zagrebački izdavač "V.B.Z." objavio je knjigu stripova Aleksandra Zografa objavljivanih u "Vremenu" u periodu od 17. aprila 2003. do 19. maja 2005.
"Naše društvo ne treba kritikovati, nego treba hitno izvršiti intervencije kojima bi se taj davljenik spasao. Ne možeš ti davljenika kritikovati što je bio trapav pa pao u vodu, nego moraš pokušati da ga izvučeš i kažeš – eto, to se desilo zbog toga i toga. A ako neko ne oseća da je u davljeničkoj pozi, treba mu to pokazati, i tu je negde savremeni društveni angažman pozorišta"
Nije bilo sunca. Neobasjani dani ličili su na krompire. Vazduh je bio boje blata... I sve je opet bilo tu. Tu su "Glas Klevetnika" i ostali tabloidi, koji proizvode vrtoglavicu i maglu. Anketa daje odgovor na pitanje čega se Srbi najviše boje. Uspeha! Stranaca! Magije!
Od 5. oktobra naovamo gotovo da nije bilo predstavnika vlasti koji bar nekoliko puta nije javno izjavio da se Ratko Mladić ne nalazi na teritoriji Srbije, mada su naknadno mnogi skakali sebi u usta. Evo šta su bivši i sadašnji funkcioneri govorili o svojim saznanjima o Mladićevom prebivalištu, od 2001. godine do danas