Knjige – »Susret« Milana Kundere

11.новембар 2009. Muharem Bazdulj

Oboji u Brno

Prvi utisak o Susretu, najnovijoj knjizi Milana Kundere, može biti pogrešan, naročito nakon čitanja podnaslova i letimičnog pregleda sadržaja iz čega se vidi da je Kundera ovde, između ostalog, ukoričio neke stare, ranije u knjigama neobjavljene tekstove. A ipak, nipošto nije reč o podgrejavanju starog ručka, odnosno iskorišćavanju restlova. Susret je verovatno najličnija i najpolitičkija Kunderina nefikcijska knjiga

Intervju – Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova

11.новембар 2009. Aleksandar Ćirić

Diplomata na koktel vakcini

"Kao rezultat napornog rada svih državnih organa u prethodnom periodu, 30. novembra u Briselu će biti održan sastanak na kojem očekujemo donošenje formalne odluke o ukidanju viza za građane Srbije. Da li će sama primena bezviznog režima otpočeti 19. decembra ili 1. januara, nije od presudne važnosti, s obzirom na to da smo toliko vremena čekali na trenutak da konačno ponovo budemo tretirani kao normalan svet. Ponovo ćemo početi da ostvarujemo pravo na slobodu kretanja, koje je jedno od fundamentalnih prava koje uživaju građani savremene Evrope", kaže Jeremić u razgovoru za "Vreme"

Intervju – Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova
za vanredne situacije

28.октобар 2009. Zoran Majdin

Civilna, a ne vojna priča

"Nema zemlje u regionu koja u proteklih nekoliko godina nije tražila pomoć od Rusije, nema zemlje u regionu gde ruski avion nije došao i gasio požar: ako se nešto krupno desi, a mi u Nišu budemo imali mogućnost da u toku leta tamo budu avioni, helikopteri za gašenje požara, ako budemo imali magacine sa ogromnom količinom opreme, primera radi za smeštaj lica koja morate da evakuišete, sa agregatima, sa poljskim kuhinjama, zaštitnim maskama, najveći benefit će od toga imati građani Srbije, a onda i građani zemalja u regionu, jer pomoć će stizati brže"

Istorijske hronike

21.октобар 2009. Milan Milošević

Ruski visoki gosti

Kako se nekad govorilo, po formi rusko-srpski odnosi su tradicionalno dobri i u usponu, a po sadržaju, sada imaju više ugljovodonika

Svetsko prvenstvo u fudbalu

14.октобар 2009. Vladimir Stanković

Srbija prvi put, Srbi treći put

Blistava pobeda protiv Rumunije omogućila je prvo učešće na najvećoj smotri svetskog fudbala, ali dva politička presedana iz prošlosti dovela su do igranja (samo) Srba na mundijalima 1930. u Urugvaju i 2006. u Nemačkoj iako se zemlja zvanično zvala Jugoslavija, odnosno Srbija i Crna Gora

Oslobođenje Beograda

14.октобар 2009. Filip Švarm

Naši tragični, slavni i veliki dani

U noći 19. na 20. oktobar 1944. partizan Mladen Petrović, dok su se još razmjenjivale granate i rafali, razvio je jugoslavensku trobojku sa petokrakom na tada najvišoj zgradi u gradu – palati "Albanija". Beograd je konačno bio slobodan

Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

14.октобар 2009. Ljiljana Smajlović

Nade i planovi zaboravljenih emigranata

"Mi oko ‘Naše reči’ nismo pripadali nikome osim samima sebi." Tim rečima poznati beogradski esejista tumači svojevrsni uticaj malog londonskog emigrantskog časopisa u razvoju opozicionog pokreta u predratnoj Jugoslaviji

75 godina od ubistva kralja Aleksandra

07.октобар 2009. Zorica Janković

Marsejski atentat

"Izgleda da se posle ovog jadnog događaja treba svega bojati. Treba strahovati od nasilja, razaranja, anarhije. U budućnosti više neće biti društva ni civilizacije koji će biti bezbedni" (Slobodan Jovanović)

20 godina tržišne ekonomije u Istočnom bloku

07.октобар 2009. Jovana Gligorijević

Na koga je pao Berlinski zid

Činjenica da su Rumunija i Bugarska danas članice Evropske unije, a da Srbija i Hrvatska nisu, pokazuje da je članstvo u EU više stvar političke volje Unije, nego realnog ekonomskog stanja ovih zemalja

Portret savremenika

07.октобар 2009. Miloš Vasić

Tolbuhin i drugi maršali

Da li je 20. oktobra 1944. Beograd bio oslobođen – ili je pao pod "komunističku okupaciju" – ostaje otvoreno pitanje za neke. Reč je, kao i u ovih šezdesetak godina, o klatnu političkih odnosa sa SSSR, pa sada sa Rusijom. Paradoksalno možda, ali Sovjeti, pa za njima Rusi, tu su bili dosledni i predvidivi, kako već priliči jednoj odgovornoj i planetarnoj imperijalnoj sili. Ovim našim nesrećnicima u Srbiji, međutim, teško pada da istovremeno vole Ruse i mrze komunizam, jer Rusi to nekako ne shvataju

Evropsko prvenstvo u košarci

23.септембар 2009. Vladimir Stanković

Više od povratka

Srebro iz Katovica moglo bi za srpsku košarku da ima značaj kao ona bronza iz Poznanja 1963. za ondašnju jugoslovensku

Evropsko prvenstvo u košarci

16.септембар 2009. Vladimir Stanković

Treniranje živaca

Četa Dušana Ivkovića varira od briljantnih poteza do početničkih grešaka što je karakteristično za mladi tim i što je, zasad, moglo da prođe bez težih posledica ali trenutak istine je, kao i uvek, četvrtfinale

U susret Evropskom prvenstvu u košarci

02.септембар 2009. V. Stanković

Kolektiv umesto zvezda

Od tima koji je selektirao i spremio stari trenerski vuk Dušan Ivković očekuje se, u najmanju ruku, da plasmanom među prvih šest obezbedi direktno učešće na Svetskom prvenstvu sledeće godine u Turskoj

Lisica i ždral

05.август 2009. Ljubomir Živkov

Dnevnik kvariigre

Zašto Tesli posthumno ne dodelimo stan, kad Kraljevina Jugoslavija to nije uradila, eh, kad nismo imali ministarstvo za dijasporu

Letnja šema – strani reporteri u Srbiji

05.август 2009. Milan Milošević

Stranci u noći

Nekoliko velikih svetskih listova je tokom leta slalo reportere u Beograd, kako izgleda, talentovanije i rafiniranije od onih mnogobrojnih klišetizirano instruisanih "bad guy – good guy" ratnih izveštača koji su ovuda prolazili

Politički život

29.јул 2009. M. Milošević

Stranke u registraturi

Po novom zakonu o političkim organizacijama od 23. jula je počela nova registracija partija, koja neće doneti ništa bitno novo

Pokret nesvrstanih – Približavanje Srbije

22.јул 2009. Andrej Ivanji

I posle Tita Tito

Predsednik Boris Tadić je u Egiptu izneo i ideju da Beograd, u kome je u septembru 1961. održan prvi osnivački samit Pokreta nesvrstanih, za dve godine bude domaćin jubilarnog skupa povodom pedesetogodišnjice postojanja Pokreta. To bi bila dobra prilika da se oda poštovanje utemeljivačima Pokreta nesvrstanih i njihovoj "vizionarskoj" ideji, rekao je Tadić tim povodom, a Srbija bi nastupala u ime svih država nastalih iz bivše Jugoslavije. Izgledi za tako nešto nisu baš sasvim loši jer je inicijativu srpskog predsednika podržao Egipat, trenutni predsedavajući Pokreta

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina (3)

15.јул 2009. Priredio: M. M

Odgovori čitalaca »Vremena«

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. U ovom broju objavljujemo odgovore o uzrocima raspada SFRJ Monike Alovjanović, koja je diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Ivana Jovanovića, Marka Dragićevića, kao i Milana Marinkovića i Dušana Ralevića, koji prizivaju i lična sećanja na taj period (priredio: M. M.)

Polemika – "Novinari svedoci i novinari saradnici",
Vojin Dimitrijević, "Vreme" br. 966 od 9. jula 2009

15.јул 2009. Ljiljana Smajlović

Sudovi političke volje

Dimitrijević pita i zašto se "gradim nevešta" govoreći o "autoru" tog članka, umesto o "autorima", kao što on čini. Veli da i ja, kao i on, i mnogi drugi, "osnovano sumnjamo" da je ovaj prilog imao više od jednog pisce i inspiratora

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina
– odgovori čitalaca "Vremena" (2)

08.јул 2009. Milan Dinić

Njegova politika je bila odraz onoga što smo mi želeli, a ni mi nismo znali šta hoćemo

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" koji su se odazvali na tu anketu, upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Odgovore koje ne objavimo u štampanom, dostupni su u našem elektronskom izdanju. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju, u prethodnom broju smo objavili delove dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij – o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleške Gorana Vladisavljevića – o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!" U ovom broju objavljujemo odgovore Milana Dinića (23 godine), studenta četvrte godine politikologije na Fakultetu političkih nauka, koji, zbirno, čine celovit esej o tom, ali i o sadašnjem vremenu. (Priredio: M. M.)

Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu, 28. jun 1989.

24.јун 2009. Redakcija Vremena

O Srbima, bitkama i Jugoslaviji

Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti