Afera “Jovanjica”

13.јул 2022. Jelena Zorić

Policajac na nišanu države

Načelnik beogradskog Odeljenja za borbu protiv droga Slobodan Milenković je u Palatu pravde ušao sa inspektorima iz svog odeljenja, a njegov advokat Zdenko Tomanović kaže da su mu oni i kolege i čuvari. Hodaju naoružani i kad dolaze u državne institucije zato što svog šefa čuvaju upravo od države

Portret savremenika: Vladimir Đukanović, advokat i medijski radnik

13.јул 2022. Nedim Sejdinović

Poverenik za Palatu pravde i celu Jovanjicu

Kao što je zadatak Aleksandra Vulina da u policiji očisti preostale kadrove Nebojše Stefanovića i druge neposlušnike, takav zadatak ima i Đukanović u pravosuđu. Na udaru su ipak prvo ljudi koji ­koliko-toliko drže do savesti i profesije. Definicija stanja u srpskom pravosuđu, kažu cinici, glasi: Đuka te tuži, Đuka ti sudi, Đuka te brani

Svedočenje

13.јул 2022. Veljko Stanić

Još jedna potraga za sobom

Poslednja borba u kojoj svodi račune svog burnog veka, hronika ubrzanog propadanja jedne zemlje, analiza politika njenih protagonista, subjektivna istorija: Milovan Đilas, Raspad i ratDnevnik, 19891995, Vukotić Media

Urbanizam

13.јул 2022. Dr Iva Čukić

Na boga ne možemo da utičemo, ali na razvoj možemo

Evakuacija ljudi, poplavljivanje autoputeva i ulica, podrumskih prostorija stambenih zgrada, vrtića i drugih objekata u Beogradu desila se zato što se prioritetizuje privatni kapital i investicije nauštrb javnog interesa i kvaliteta života ljudi u ovom gradu, a bez ikakvog preuzimanja odgovornosti za posledice koje to ima

Lični stav

13.јул 2022. Julijana Mogoš-Živković

Etički kodeks sudija – šta je i čemu služi?

Sudija treba da bude nezavisan. Sudija je u vršenju sudijske funkcije nezavisan kako u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast, medije, političke partije, druge institucije društva, stranke u postupku, advokate (spoljašnja nezavisnost), tako i u odnosu na druge sudije, predsednike sudova, sudije viših sudskih instanci (unutrašnja nezavisnost)

Pobuna farmera u Holandiji

13.јул 2022. Ingrid Gerkama

Traktorima i kravama na Hag

Holandski drumovi i trgovi proteklih sedmica ličili su na ratnu zonu zbog protesta poljoprivrednika. Vlasti ne odustaju od planova da nametnu smanjenje stočnog fonda kako bi se smanjilo zagađenje azotnim jedinjenjima. Još se ne zna ko će da plati ceh

Region

13.јул 2022. Sofija Popović

Kriza u Severnoj Makedoniji: „Bugarizacija“ ili „evropeizacija“ 

Skupština Severne Makedonije izjasniće se u četvrtak o francuskom predlogu za početak pregovora sa Evropskom unijom. Sednica se održava u jeku protesta protiv "bugarizacije" Severne Makedonije pod pritiskom EU koji traju već osam dana. Ukoliko sve partije vladajuće većine glasaju „za“ predlog će biti usvojen, ali po cenu mogućih unutrašnjih turbulencija. Ne isključuje se ni raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Region

12.јул 2022. S.P

Kuna ide u istoriju: Hrvatska od 1. januara u evrozoni

Od 1. januara 2023. godine zvanična valuta u Hrvatskoj biće evro. Vlasti govore o istorijskom danu, poručuju da je to u interesu građana, ekonomije i države, dok opozicija tvrdi da Hrvatska ekonomski još uvek nije spremna za evro, a neki građani su zabrinuti 

Svet

12.јул 2022. J.H.

Velika glad: Ratovi, suša i bacanje hrane

Blokada izvoza žitarica iz Ukrajine zbog napada Rusije samo je deo problema velike gladi u svetu. Uzrok su lokalni ratovi, velike suše, razbacivanje resursima, mali deo sakupljene humanitarne pomoći koji stiže do korisnika i bacanje hrane u državama blagostanja u koje se, u poređenju sa mnogim regionima sveta, ubraja i Srbija. U novembru će svet premašiti cifru od osam milijardi ljudi

Valjevo

11.јул 2022. D.T

„Eurolitijum Balkan“: Perfidna obmana ili društveno odgovorno ponašanje

Strane kompanije u Srbiji koje nanose štetu životnoj sredini često sponzorisanjem sportskih kolektiva i drugim mehanizmima prevare pokušavaju lažno da se predstave kao društveno odgovorne, tvrdi nekolicina valjevskih organizacija. Iz kandske kompanije „Eurolitijum Balkan“, na koju su se ove optužbe odnosile, odgovaraju da su u njihovom slučaju zlonamerne, tendenciozne i proizvljne

Na današnji dan

11.јул 2022. Dejan Anastasijević

Podsećanje: Srebrenica za početnike

„Očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo“, napisao je Dejan Anastasijević 2005. godine u "Vremenu", deset godina nakon masovne likvidacije Muslimana u Srebrenici. Prošlo je još 17 godina od te 2005, a mnogima i dalje nije jasno, ili ne žele da znaju

Memorijalni centar: Da se Srebrenica nikada više ne ponovi.

Evropska unija

10.јул 2022. M.N.

EU i Srebrenica: Nema mesta za poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Evropa nije zaboravila šta se desilo u Srebrenici, nije zaboravila sopstvenu odgovornost, jer nije mogla da spreči i zaustavi genocid, navodi se u zajedničkoj izjavi visokog predstavnika Evropske unije Đozepa Borelja i evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija povodom 27. godišnjice masovne likvidacije Muslimana u Srebrenici

Crna Gora

09.јул 2022. M.N.

(Ne)usvojen Temeljni ugovor sa SPC: „Posrbljavanje“ i „izdaja“

Većina članova Vlade Crne Gore je u petak uveče glasla za usvajanje predloga usaglašenog teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Opozicioni DPS Mila Đukanovića, koji podržava manjinsku Vladu Dritana Abozovića, tvrdi da je za takvu odluku potrebna dvotrećinska većina ministara i preti da će premijeru uskratiti podršku

U novom broju

08.јул 2022. Nedim Sejdinović

Vladimir Međak: Plodovi kukavičke i autodestruktivne politike

 “Srbija je jedina zemlja koja načelno teži ka Evropskoj uniji, a koja otvoreno podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Nije tačno da je neutralna, ona je na ruskoj strani. Pričamo da smo neutralni samo da ne bismo trpeli posledice. Kako je Srbija od proevropski nastrojene države došla do toga da podržava rusku agresiju? Zajedničkim snagama: evropskim nečinjenjem i aktivnim i strateškim činjenjem naše vlasti”

Na današnji dan

07.јул 2022. Jovana Gligorijević

Plodovi gneva: Noć pendreka i razbijenih glava

Pre dve godine, 7. Jula 2020, došlo je do masovnih demonstracija u Beogradu koje su ugušene suzavcem i pendrecima. Revoltirani građani su upali u Skupštinu, kao za vreme demonstracija protiv režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Promenilo se nije ništa, osim što je režim Aleksandra Vučiću naučio lekciju da se pritajeni gnev krije negde ispod ružičaste, naprednjačke projekcije stvarnosti i da ga ne treba provocirati. Podsećamo na te događaje

Vesti

07.јул 2022. F.M.

Turistički vaučeri u Srbiji: Uputstvo za upotrebu

U duhu promocije i razvoja srpskog turizma država deli turističke vaučere određenim kategorijama građana. Ko i kako može da se prijavi i na šta može da potroši donaciju za odmor od 15.000 dinara

U novom broju

07.јул 2022. Filip Švarm

Ivan Čolović: Scena je spremna za spomenik Miloševiću

“Razlika između Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića je ona koju vidimo na Koraksovim karikaturama. Milošević je tu introvetovan, oči mu se ne vide, on je lik koji deluje iz senke, iz bekstejdža. Nasuprot njemu, Vučić je stalno na pozornici, gleda nas svojim velikim očima sa svih strana i sve vreme zasipa svojim beskrajnim govorima. Ali, u suštini, on radi isto što i Milošević – učvršćuje ličnu vlast i nudi san o Velikoj Srbiji, koja se sad zove Srpski svet”

Završeni izbori u Velikom Trnovcu

06.јул 2022. Nikola Lazić

Ludnica ili ogledno dobro

Vest je da je, imajući u vidu ukupne rezultate republičkih izbora od 3. aprila, Kamberijeva koalicija u Bujanovcu ubedljivo pobedila Vučićev SNS rezultatom 6473:4415, čime može da se pohvali malo koji grad u Srbiji. Vest je i da je Ivica Dačić, taj notorni zaštitnik državnih i nacionalnih interesa, ispao prepodobni ljubitelj demokratije kada je obnarodovao da odustaje od prigovora na izborni proces

Intervju: Ivan Čolović

06.јул 2022. Filip Švarm

Scena je spremna za spomenik Miloševiću

“Razlika između Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića je ona koju vidimo na Koraksovim karikaturama. Milošević je tu introvetovan, oči mu se ne vide, on je lik koji deluje iz senke, iz bekstejdža. Nasuprot njemu, Vučić je stalno na pozornici, gleda nas svojim velikim očima sa svih strana i sve vreme zasipa nas svojim beskrajnim govorima. Ali, u suštini, on radi isto što i Milošević – učvršćuje ličnu vlast i nudi san o Velikoj Srbiji, koja se sad zove Srpski svet”

Intervju: Vladimir Međak, ekspert za evropske integracije

06.јул 2022. Nedim Sejdinović

Plodovi kukavičke i autodestruktivne politike

“Srbija je jedina zemlja koja načelno teži ka Evropskoj uniji, a koja otvoreno podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Nije tačno da je neutralna, ona je na ruskoj strani. Pričamo da smo neutralni samo da ne bismo trpeli posledice. Kako je Srbija od proevropski nastrojene države došla do toga da podržava rusku agresiju? Zajedničkim snagama: evropskim nečinjenjem i aktivnim i strateškim činjenjem naše vlasti”

Alžir: Šezdeset godina nezavisnosti

06.јул 2022. Ivan Šepić

Zemlja koja “ulazi pod kožu”

U utorak 5. jula 2022. godine, u danu nastanka ovog teksta, Demokratska Narodna Republika Alžir obeležila je 60. godišnjicu nezavisnosti. Ovaj veliki jubilej prilika je da se osvrnemo na istoriju, ali i na nešto recentniju prošlost u nastojanju da sagledamo ne samo razvojni put već i današnje perspektive modernog Alžira

Američke podele za Dan nezavisnosti

06.јул 2022. Slobodan Kostić

Abortiranje slobode

Dubokoj rasnoj podeljenosti, suprotstavljenim stavovima oko kontrole naoružanja i napada na Kongres 6. januara, pridružila su se i sučeljavanja oko prava na abortus. Koliko god je Amerika blistala na međunarodnoj sceni i pokazivala svoje liderstvo na samitima G7 i NATO a, predvodeći demokratski blok u borbi protiv ruske agresije u Ukrajini, toliko SAD pokazuju nemoć da prevladaju u vlastitom dvorištu ono protiv čega se bore u velikom svetu

In memoriam: Piter Bruk (1925–2022)

Neumorni istraživač pozorišta

Koliko god da se menjao, ipak neke stvari za Bruka ostaju konstanta, a jedna od njih je velika ljubav prema Šekspiru. On Šekspirovo delo oslobađa konvencije igranja u maniru istoricizma i postavlja pitanje koje su to vrednosti Šekspirovog dela koje su imanentne celoj ljudskoj kulturi