Nuspojave
O loptanju i klanjanju
Samo čekam da neko ozvaniči mutaciju jedne stare krilatice: "ako ne umemo da radimo, bar umemo da igramo lopte"
Samo čekam da neko ozvaniči mutaciju jedne stare krilatice: "ako ne umemo da radimo, bar umemo da igramo lopte"
Izvanredna studija Marte Petreu razmatra genezu i pozadinu Joneskovog odnosa prema "nosorogizaciji", to jest oduševljenom priklanjanju intelektualaca desnom, a kasnije i levom totalitarizmu
Teško da ima bilo kakvog načina da društvene akcije odvrate huligane od nasilja. To je posao koji treba da obavi država, kojoj su građani dali mandat da ih od nasilnika štiti. Uvezivanje srpske i hrvatske zastave, sa druge strane, podrazumeva podelu, različitost i jaz koji nekako treba premostiti. Slično poput Ivice Dačića, i podržavaoci ove akcije podrazumevaju podelu na nas i njih
Mi jugovići smo početkom osamdesetih, kad je bilo para, prave Burberry mantile kupovali tek tako; sviđalo nam se, šta sad
Današnji stereotip lepote ujedinjuje neke osobine koje izvorno ne pripadaju estetskim fizičkim odrednicama i kao takav se plasira u popularnoj kulturi i medijima: povezanost lepog i uspešnog, ili lepog kao odvažnog i samopouzdanog. Postavljeni modeli lepote za većinu žena (pa i muškaraca) teško su dostižni ili čak nedostižni – procenjuje se da samo pet odsto žena može postići model vitkosti koji je najčešće prezentovan u medijima
Postoje čitave tone knjiga i kataloga koji samo stvaraju šum, umesto da vas nadahnu da se bar zamislite, ili vas ubede da i sami učestvujete u igri stvaranja. Mikrob je bio sve suprotno od toga – duboko ukorenjen u stvarnosti, u životu, bio je deo ovih ulica, više nego salona i galerija, pa ipak njegov humor nije bio jeftin. Iza toga ste uvek mogli da nanjušite vanrednu lucidnost i osećajnost
"Književnost za decu je u svojoj suštini graditeljska. Ako književnost za odrasle kopa rupe po postojećem poretku, literatura za decu u njih stavlja i sadi drveće i cveće"
Dodik je pred kamerama, u početku izokola, a na kraju i "onako kao što svi mislimo", potvrdio da će na parlamentarnim izborima u Srbiji podržati dosadašnjeg partnera, Demokratsku stranku. Dok je on to govorio, Kusturica je u jednom trenutku gestom profesionalne deformacije, mikrofon pomenute novinarke B92 podigao malo bliže Dodikovim ustima. Jednom od fotografa je osmeh pobegao kroz nos, na šta mu je Kusturica namignuo. Onako profesorski
U sredu 18. januara protestu zbog najavljenih "protivpiratskih" zakona pridružilo se oko 13 miliona ljudi. Prikupljeno je oko 10 miliona potpisa na peticiju koja poručuje američkim zakonodavcima: "Okončajte pirateriju, ne slobodu", i poslato tri miliona mejlova podrške borbi protiv ovih zakona. U protestu je učestvovalo oko 115.000 sajtova, među kojima i Wikipedia, koja je zatamnela sve svoje strane na engleskom jeziku dajući sličicu onoga što bi se dogodilo kada bi zakon o sprečavanju piraterije stvarno bio izglasan
Ovolika spremnost suseda da se bave jedni drugima pokazuje da nijedna od tri države koje su ovde u pitanju – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina – nisu spremne ni dovoljno snažne da se bave same sobom i sopstvenim problemima, kojih imaju i preko glave. Valjda zato te glave i okreću od sebe i međusobno upiru prstom tvrdeći da je koren problema u onom drugom. Ili u Anđelini Džoli
Da li umetnost može da menja svet, niko ne može sa sigurnošću da kaže, ali je sigurno da mnogima umetnost, a naročito film, stvara sliku o nekom delu sveta i da je ta slika jača što je film sugestivniji
Aleksandar Karađorđević, princ, govori o protivljenjima da Srbija postane monarhija, a on kralj ("Blic")
Edicija Čudovišta koja smo voleli Ranka Munitića završena je nedavno petom, posthumno objavljenom knjigom o popularnim likovima rođenim u književnosti a stasalim na filmu i u stripu. Izdavač je Kreativni centar
Džulijan Barns: Ovo liči na kraj
Preveo Zoran Paunović
Geopoetika, Beograd 2011.
Danas, u nekim od pravoslavnih crkava postoje nacionalni napevi, u nekima je glavno vizantijsko pojanje, dok se u crkvama pojedinih zemalja može čuti i jedno i drugo
Pre šest godina Austrija je zabeležila rekordnu turističku sezonu organizovavši proslavu 250 godina od rođenja jednog od najslavnijih kompozitora u istoriji muzike, Volfganga Amadeusa Mocarta. Ovogodišnja proslava 150. godišnjice ništa manje popularnog bečkog slikara Gustava Klimta mogla bi ovoj zemlji da donese ako ne veću, onda gotovo jednaku posećenost
Keltov san je biografski roman o Rodžeru Kejsmentu, stvarnoj istorijskoj ličnosti. Struktura mu je toliko jednostavna da na prvi pogled najviše podseća na kakav televizijski igrani film "baziran na stvarnim događajima". Kejsment je osuđen na smrt i u zatvoru čeka eventualno pomilovanje prisećajući se vlastitog života
Multidisciplinarna postavka u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti na zanimljiv način preispituje modernizacijske i emancipatorske napore i potencijale jugoslovenskog socijalizma
Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomar – maskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja
Nema ga na mapama, traga mu nema ni među suvenirima, o njemu niko ne priča. U potragu za njim, Trećim čovekom, mora se ići sasvim drugačije
Nedeljnik "Vreme" uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije organizovao je 22. decembra tribinu "Put za Istok – jugoslovenska popularna muzika u zemljama Istočnog bloka". Učesnici su bili Radmila Karaklajić, Minja Subota, Petar Janjatović, Gregor Bžozovič i Saša Dragić, a tribinu je moderirala Jovana Gligorijević