Izjava nedelje
»Domaće životinje najbolje osete ko je pravi kandidat.«
Matija Bećković, pisac, o čestim posetama političara u kampanji štalama ("Alo")
Matija Bećković, pisac, o čestim posetama političara u kampanji štalama ("Alo")
Krađe umetničkih dela iz muzeja, privatnih zbirki i porodičnih kolekcija u svetu su postale jedan od najunosnijih poslova, a ilegalna trgovina umetninama i arheološkim nalazima je, kako tvrdi UNESCO, druga na svetu po profitu koji se ostvaruje, odmah iza trgovine drogom
Poslednjih godina u Francuskoj se pojavio čitav niz časopisa za geopolitiku, društvena pitanja i kulturu koji neguju drugačiji pristup čitaocima, suprotan površnosti instant sadržaja kojima ih svakodnevno preplavljuju internet, televizija i dnevna štampa
U vreme ubistva Martina Lutera Kinga, Menson je počeo da razvija teoriju po kojoj će u SAD doći do rata između belaca i crnaca. Dokaz za svoje tvrdnje Menson je našao u ploči Bitlsa White Album. Po naslovu jedne od pesama sa tog albuma, svoju teoriju o predstojećem rasnom ratu Menson je nazvao Helter Skelter
Večno teoretičarsko pitanje o tome da li su mediji ogledalo ili avangarda jednog društva, jedno je od onih koja je na prostoru bivše Jugoslavije nepotrebno i postavljati. Ako je išta moglo da nagovesti u kojoj će se količini krvi ugušiti zajednička domovina, bili su to mediji. Ako je išta uticalo da ojačaju inače snažne ubilačke emocije, bili su to mediji. Konačno, ako danas postoji išta što vrlo slikovito prikazuje mehanizme vladanja i mentalnog upravljanja građanima nekadašnje države, to su svakako mediji. Nije stoga isključeno da će to, ukoliko se ikada izvučemo iz ovoga u šta smo do guše utonuli, postati očigledno upravo u medijima. Do tog trenutka, međutim, put je dug: baš kao i ljudi, mediji grcaju u problemima iz kojih je izlazak prilično neizvestan. O ovim problemima, ali i o slikama koje je medijsko ogledalo prikazivalo svih ovih godina, razgovaralo se u trećoj epizodi emisije "Okruženje". Prvi regionalni tok-šou koji se prikazuje na osam TV kanala u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Srbiji u startu je osmišljen kao pokušaj odgovora na pitanja "ko smo", "gde smo", "kakvi smo" i "šta nas čeka u budućnosti". Jedna od nezaobilaznih stavki ka tim odgovorima svakako je i pitanje "kakvi su nam mediji"
Prvenac Maje Miloš nije film na koji biste poveli svoju babatetku iz Kladova, ali je hrabar iskorak i osveženje u svakom smislu
Dve sezone svojeručno sam, ama ravnopravno sa umetnicima domaćeg porekla nosio daske koje život znače
Tadić prisustvov’o puštanju bumbara, Dačiću skroz podašišane šiške ko da su upale u oči, Tast ponosno posmatra mikrofon Šutanovca, URS ursa, Basarin Đorđe NOPO Nosilac, ko je tu Bućkalo, a ko Najveći som...
Srpska akademija nauka i umetnosti ustanovila je novu nagradu koja se najavljuje kao "najveća i najznačajnija u oblasti egzaktnih nauka". Hoće li ova inicijativa napraviti zvezde od srpskih naučnika
Kako smo Leka Ranković i ja prvi put otvarali Zastavinu fabriku automobila 1962. godine
Grafička novela Danijela Klouvsa, kao svako uistinu značajno umetničko delo, nadilazi sve zamislive žanrovske granice, donoseći nam nešto od savršeno "ukačenog" duha vremena
Ostali su Banket u Blitvi koji pobožno čitam jednom godišnje i Zastave koje takođe valja čitati jednom godišnje. I još svačega je ostalo, ali meni iz glave ne izlaze poslednje rečenice Banketa: "Kutija olovnih slova, a to nije mnogo... ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa"
Šta ako lice već zaposleno u policiji nađe zaboravljeni novčanik pun strane valute i bonova za benzin, pa ga fino vrati vlasniku?
Znameniti francuski teoretičar bugarskog porekla Cvetan Todorov (prevođen i na srpski, najviše u Biblioteci XX vek) nedavno je boravio u Mariboru, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture. Tom prilikom je za ljubljansko "Delo" dao intervju govoreći, između ostalog, o tome jesu li u pravu "novi apokaliptičari", mahom sa levice, o olako zaboravljenom totalitarnom nasleđu istočne Evrope" o "ikonama levice" Žižeku i Bađuu, Evropi, izboru između demokratije i nihilizma... Intervju prenosimo u celosti
"Cilj muzejskih edukativnih programa je korišćenje muzejskih zbirki kao nastavnog sredstva. Frontalna nastava gubi svoje primarne pozicije već godinama u Evropi i u svetu. A po čemu to znamo? Po tome što deca beže iz škole. Ne beže zbog loših ocena, već zbog dosadnih modela nastave, dosadnih metodoloških principa", ukazuje Vesna Milić, kustos Muzeja savremene umetnosti
Rasim Ljajić, predsednik Socijaldemokratske partije Srbije ("Alo")
U požaru koji je izbio u noći 31. marta na 1. april u diskoteci Kontrast, u Novom Sadu, šest mladih osoba izgubilo je živote, a više njih je povređeno. Nakon ove tragedije bez presedana, načelnik Službe za vanredne situacije MUP-a Srbije Predrag Marić saopštio je da u Srbiji od požara u ugostiteljskim objektima nastrada nekoliko stotina ljudi. Čini se da ćemo tek kad budemo jasno videli da se posle ovakvih događaja menja regulativa u nekoj oblasti i uvode striktniji standardi, poverovati i da se slična tragedija neće ubrzo ponoviti
"Ja sam sa glumom zaista imao sreće. Bez sreće se ništa ne može. Ja to kažem i mlađima: imaš i smisao i talenat i znanje, ali nećeš uspeti ako nemaš sreće. Šta je sreća: s kim igraš, ko režira i u kom trenutku u tvom životu. Kad se sve te sitnice sklope, ti imaš sreće. Eto, to je to"
Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane
Kao da neka neugodna tišina leži na priči o Sarajlijama koji su bežeći od rata došli u Beograd
Zbog otvorenog pisanja o problemima gej populacije u Rusiji, kojim je uspeo da navuče anonimne pretnje smrću na vrat, a koje je od njega napravilo omiljenu medijsku metu u zemlji, Slava Mogutin 1995. godine beži iz Rusije u Njujork, postaje prvi ruski disident kome je dat politički azil u SAD zbog gej aktivizma i fokusira se na vizuelne umetnosti iako se prevashodno bavio pisanjem. Urbane omladinske supkulture i adolescentska seksualnost, sudar društvenih normi i strasti pojedinca, radikalna izražavanja muškosti i mešanja rodova, kulturna otuđenost i političko nezadovoljstvo, napetost između privrženosti i usamljenosti, nasilja i ljubavi neke su od tema kojima se bave Slavina dela. Izražava se kroz fotografiju, video, tekst, performans, skulpturu i slikarstvo. Svoju poziciju u društvu često definiše kao pinko-komi-feg, a svoj blog redovno koristi da promoviše druge, posebno mlade kvir umetnike i uopšte umetnike koji pomeraju granice i kritikuju postojeću distribuciju moći. Mogutin će biti gost ovogodišnje Share konferencije koja će biti održana u Beogradu od 26. do 28. aprila. Ljubaznošću Share konferencije "Vreme" prenosi intervju sa njim
Ovaj je album kao kristal čiste, ranjive ljudske lucidnosti upakovan u zvuk koji pomera sve u vama, čak i ono za šta niste ni znali da postoji; hm, to naročito
Zašto je povratak Svetlane – Cece Ražnatović na male ekrane, nakon gotovo godinu dana kućnog pritvora, postao medijski događaj broj jedan
"Svaki građanin i njegovo pravo da bira iznova su postali najtraženija roba na političkom tržištu… Ako me prevare jednom, njihova je sramota, ali ako me prevare dva puta, sramota je moja…"