Nauka – Otkriveni gravitacioni talasi

17.фебруар 2016. Dr Saša Marković

Ajnštajn je opet bio u pravu

"Tamna materija i energija, supernove, gravitacioni talasi, teorija struna, sudbina vaseljene, sva ta savremena istraživanja imaju koren u opštoj teoriji relativiteta. Zato Ajnštajnovo delo spada u sam vrh ljudske misli i predstavlja kolosalno dostignuće civilizacije koje stoji rame uz rame sa Sikstinskom kapelom, Bahovom muzikom ili Antonionijevim filmovima"

Intervju – Ilija Duni, grupa Ti

10.фебруар 2016. Dragan Ambrozić

Futuristička nostalgija

"I dalje se nadam da je muzika mlađima jednako važna kao i nama što je bila, jer ja sam onaj isti mali dečak koga je oduševljavala moć muzike da menja ljude na svadbama u mojoj rodnoj Strugi. Moć muzike je uvek ista, kad te pukne neki rif koji u srce dira, nema veze da li ga čuješ preko dizera, slušalica ili razglasa, ona osnovna emocija je uvek tu"

Lisica i ždral

10.фебруар 2016. Ljubomir Živkov

Reč nedelje

Nagraisa i naposletku zglajza moj imenjak zbog verbalnog delikta, kao u vreme komunizma, gvozdene zavese, Berlinskog zida i sl.

Intervju – Lazar Stojanović, reditelj

10.фебруар 2016. Sonja Ćirić

NATO nema alternativu

"NATO intervencija 1999. pocepala je i podelila ljude na nekolicinu koja je smatrala da je odluka o intervenciji pametna i da bi i liberali i komunisti trebalo da je podrže, i na većinu koja je smatrala da je intervencija neosnovana, da je ona protiv Srba i Srbije i da Srbija ipak ima pravo na Kosovo. U prvoj grupi bih mogao da nabrojim samo nekoliko imena među kojima sam i ja, a to su Sonja Biserko, Bora Ćosić, moj brat Voja Stojanović, bio je pokojni Srđa Popović, Nataša Kandić, Ivan Čolović, Svetlana Slapšak... Svakako ih ima više hiljada, ali vrlo malo. Na drugoj strani našao se niz uticajnih, uglednih kulturnih i javnih radnika, koji su tokom rata u Bosni bili angažovani na bosanskoj strani. Nakon bombardovanja, oni su zauzeli jaku patriotsku kritičku poziciju. Za nacionaliste to nije neočekivano, taj stav imali su i ranije. Ali kad građanski liberali prestanu da prepoznaju vrednosti koje su do juče zastupali i počnu da brane zločine države samo zato što su njeni podanici, to je teško svariti"

TV manijak

10.фебруар 2016. Dragan Ilić

Južnjačka uteha za Nedića

Čini mi se apsurdnim da usvojite Zakon koji priznaje da je progona Jevreja u Nedićevoj Srbiji bilo, a da paralelno teče proces njegove rehabilitacije

Izborne pripreme

03.фебруар 2016. Slobodan Georgiev

Čuvari napredne Srbije

Dok javnost čeka formalno zakazivanje redovnih lokalnih i izbora za Pokrajinu i najavljenih vanrednih izbora za Skupštinu Srbije, daleko od javnosti se sprovode pripreme koje bi trebalo da osiguraju pobedu Srpske napredne stranke možda i po svaku cenu. Ko su ljudi sa kojima Aleksandar Vučić trči novu izbornu trku

Novi film Kventina Tarantina – Podlih osam

27.јануар 2016. Muharem Bazdulj

Niko ne valja

U novom (osmom po redu) filmu Kventina Tarantina pod naslovom Podlih osam nema pozitivnih junaka. Njegovi protagonisti kao da dokazuju istinitost onog čuvenog distiha engleskog pesnika V.H. Odna prema kome "javnost zna ono šta svako dete uči u školi, da onaj ko žrtva zla je bio, posle zlo činiti voli"

Izbori 2016 – Gibanja na opoziciji

27.јануар 2016. Jovana Gligorijević

U kolonu po jedan

Svega desetak dana otkako je postalo jasno da Srbiju čekaju vanredni parlamentarni izbori, bilo je dovoljno gotovo svim predstavnicima opozicije da pokažu koliko su u suštini obezglavljeni, smušeni, pate od prevelike sujete i nisu baš sigurni šta žele i koliko mogu

Intervju – Dragan Markovina, istoričar

20.јануар 2016. Đorđe Matić

Jugoslovenstvo danas

"Sva ova postjugoslavenska društva nikad nisu bila u goroj situaciji, naravno sa izuzetkom Drugog svjetskog i ovog poslednjeg rata. Ali to ne znači da se ne događa nešto novo, pogotovo kod mlađih ljudi koji aktivno promišljaju i nasljeđe jugoslavenskog prostora, njegovu sadašnjost, a posebno budućnost. Mislim da je to nezaustavljivo i da će sljedećih desetljeća ta ‘paralelna stvarnost’ naprosto postati mejnstrim. Možda grešim, ali to je moje mišljenje"

Folklor – Ansambl »Kolo«

20.јануар 2016. Sonja Ćirić

Novi folklor

Olga Skovran, osnivač i nenadmašeni rukovodilac našeg najboljeg folklornog ansambla "Kolo", pri njegovom osnivanju istakla je njegov zadatak da na sceni prikazuje tradicionalnu narodnu igru razvijajući je u smislu i skladu sa savremenim zahtevima scenske umetnosti, te da tradicionalna igra progovori novim, svežim umetničkim jezikom – da spoji prošlost sa sadašnjošću. Sa aktuelnim konceptom naslovljenim "TradicijaNova", "Kolo" nastoji da to i dalje radi

In memoriam

20.јануар 2016. R.V

Branko Vučićević (1934–2016)

Značaj i uticaj Branka Vučićevića za ovdašnju kulturu mnogo je veći od opusa koji je svojim imenom potpisao

Lemi i ja

13.јануар 2016. Đorđe Matić

Ludo i brzo

Bio je hevi metal pre, ali on je uglavnom, kako je rekao Koja, bio "samo glasan"; bio je pank naravno, ali ni približno tako žestok, čak ni brz, čime se inače hvalio. Ramones i Clash su ubrzanje pogurali do maksimuma – Lemi i njegov bend kao da su rekli: "Zajebi to, presporo je"

In memoriam – Dejvid Bouvi (1947–2016)

13.јануар 2016. Dragan Ambrozić

Ima li koga kod kuće?

U svom romanu sa mnogo likova, koji je pisao ceo život, na jedan pomalo čaplinovski način ispričao je priču o malom čoveku, izgubljenom u svetu u kome niko ne mari ni za koga i u kom niko nikom nije potreban. Bouvi je bio gorostasno veliki zato što je, sve vreme, kroz svoje razne ličnosti – igrao nas

Intervju – Darko Bajić, reditelj

13.јануар 2016. Sonja Ćirić

Komedija klaustrofobije

"Ako su osamdesete godine bile klaustrofobična komedija, ove naše godine su komedija klaustrofobije. Da cela stvar bude još gora, pod ovim našim nebom različita mišljenja ne izazivaju boljitak, već ratove"

Moje nove godine

28.децембар 2015. Ivan Ivanji

Salivanje strave

Sećam se sedamdeset i pet proslava novih godina. Ovde ću pomenuti neke, koje mi se čine značajnije od drugih: kada sam izlivao olovo sa ocem i bacao ga u vodu, što se kod nas danas zove salivanje strave, kada sam gledao kako vaške beže od samrtnika, dramatizovao "Jamu" Ivana Gorana Kovačića, posmatrao Peku Dapčevića i Milovana Đilasa, igrao valcer sa svojom ženom na ulicama Beča

Kantautorska muzika – Povodom Arsenove smrti i Aznavurove aktuelne turneje

28.децембар 2015. Đorđe Matić

Šest lica tišine

U 2015. umro je Arsen Dedić. Bio je jedan iz kruga velikih evropskih kantautora, na tragu one linije koju su zacrtali Šarl Aznavur, Luiđi Tenko, Serđo Endrigo, Bulat Okudžava i Vladimir Visocki. Ovo je podsećanje na njih

Izložbe – Baltus

28.децембар 2015. Muharem Bazdulj

Orkanski visovi erosa

Slika Pasijans iz 1943. godine zaštitni je znak velike Baltusove izložbe koja je trenutno postavljena u Rimu. Način na koji se devojčica sa slika naginje nad karte, način na koji su joj dlanovi i podlaktica naslonjeni na sto kao da su citirani iz Selindžerove tada još nenapisane priče Za Esmes ljubavlju i mučninom

Film – Ratovi zvezdaBuđenje Sile

28.децембар 2015. Dr Saša Marković

Nostalgija umire poslednja

Pucnjava i eksplozije su okej, to kad neko nekog nabode na mač, i to je okej. Ako se zakotrlja glava – tim bolje. I glup vic je okej, pod uslovom da je kratak. Ali kad neko priča i pravi se mnogo pametan – e, to je bezveze. Osim što je bezveze, ovaj film je čist marketing, igranje na nostalgiju, na žal za prošlim vremenima i ništa više

Pozorište – Hotel Evropa ili Antihrist

28.децембар 2015. Katarina Rohringer Vešović

Pretposlednja vremena

Predstava Antua Romera Nunesa, rađena po motivima austrijskog pisca Jozefa Rota, povezuje atmosferu u Evropi između dva svetska rata sa današnjim osećanjem da živimo u vreme novog svetskog rata, iako on još nije objavljen

Fenomeni – Nastavak Milenijum sage

23.децембар 2015. Muharem Bazdulj

Dobrodošli u Mašinu

Najinteresantniji segment romana kojim se nastavlja Milenijum saga jeste onaj koji neskriveno kritički govori o savremenoj situaciji unutar medijskog sektora u Švedskoj. U mnogo čemu to je očito velika tema naših dana, uostalom na srodnoj stvari je baziran i najnoviji roman Umberta Eka. Koliko god Švedska bila u središtu, a Srbija na periferiji globalnog poretka, neke stvari su uznemirujuće slične