Vučićev nemački uzor – Konrad Adenauer (1876–1967) i CDU

27.maj 2015. Ivan Ivanji

Različiti horizonti istog neba

Tokom intervjua na TV B92 u kontekstu pitanja o eventualnim razmiricama u Srpskoj naprednoj stranci premijer Aleksandar Vučić je rekao: "SNS je takozvana ‘catch all party’ za koju bih voleo da je vidim da bude adenauerskog tipa, jer je on takvu pravio od ljudi različitih uverenja, od liberala do komunista, od građanskih demokrata do nekih nacionalista. Dakle, ljudi različitih uverenja, ali koji imaju određene principe za očuvanje i napredak Srbije." Vučić je mislio na prvog posleratnog nemačkog kancelara Konrada Adenauera. S obzirom na prošlost našeg premijera, logično je da bi pravio partiju po uzoru na Adenauera, koji je rekao da je CDU, doduše, partija bivših, ali ne i sadašnjih nacista. Samo što se čini da je Vučić štošta pobrkao i da nije baš shvatio šta je Hrišćanskodemokratska unija (CDU); nije to nikakav narodni pokret koji okuplja sve i svja, već je bila i jeste striktno ideološki definisana partija koja zastupa katoličke vrednosti i interese industrije i kapitala. A vredi se ovim povodom podsetiti i ko je bio Konrad Adenauer

Intervju – Prof. dr Slavoljub Dragićević, vanredni profesor Geografskog fakulteta, katedra za fizičku geografiju

20.maj 2015. Zoran Majdin

Sistemske smetnje na vezama

"Kako da ne: količina vode koju razlijete preko preciznih snimaka terena koji postoje, pa se preko modelovanja dobije koje su plavne zone, dokle će ta voda da dosegne. Modeli postoje i rade. Nije to ništa novo, jedino što smo svi bili iznenađeni. Pored prenosa informacija, i sistem osmatranja je negde zatajio. Da se razumemo: nije se poplavni talas formirao na teritoriji Obrenovca, već je krenuo od Jablanice i Obnice, pa Rabasa, Kladnice, Tamnave i Ljubostinje i dalje redom – Ribnice, Toplice, Ljiga... Na svim tim rekama postoje automatske stanice koje su dojavljivale ekstreme. To je neko morao da prati i da sve uključi u analizu"

Intervju – Dragoljub Zbiljić, direktor kompanije Energotehnika Južna Bačka

20.maj 2015. Radmilo Marković

Kako smo isušili more

"Već godinama je praksa da svaki tender na kome pobedi srpska kompanija bude osporavan; sumnja se u stručnost, traže se zakulisne radnje i vidi navodna korupcija. Ako posao dobije bilo koja inostrana kompanija, automatski se sve smatra regularnim. Postoje zagovornici teze da sami ništa ne umemo da uradimo"

Intervju – Miroslav Aleksić, predsednik opštine Trstenik

20.maj 2015. Mirko Rudić

Kamen oko vrata državi

"Po unutrašnjosti se politikom bave oni koji su pre 2012. godine sedeli ispred prodavnice i pili pivo. U bilo kom selu teško ćete naći uspešnog domaćina, koji obrađuje hektare zemlje, koji ima plastenike, postrojenja a da se bavi politikom. Ne zato što on ne voli svoje selo i ne bi voleo u njemu da napravi put, vodovod ili ko zna šta, već zato što neće da sedi u društvu onih koji su danas predstavnici političkih stranaka u Srbiji, neće da se valja u tom političkom blatu"

Lisica i ždral

13.maj 2015. Ljubomir Živkov

Stvarno i moguće

Nema vam danas iole važne osobe koja nije prisluškivana: lisici i ždralu, kojima se verovatno i samima neko službeno bavi, dopao je kandži transkript privat. razgovora; dični ga pripadnici naše faune objavljuju čuvajući ipak identitet protagonista

Kultura sećanja

13.maj 2015. Muharem Bazdulj

U Ulici Zulfikara Džumhura

Pre nekoliko dana objavljena je vest da će na predlog Skupštine grada jedna ulica u užem centru Beograda poneti ime Zulfikara Zuke Džumhura. Mada je rođen u Konjicu, a umro u Herceg-Novom, ključni grad u Džumhurovom životu bio je Beograd, u koji su ga doneli kad je imao samo dva meseca, kad je njegov otac Abduselam postao imam Bajrakli džamije. Nakon Drugog svetskog rata Zuko je postao jedan od simbola grada koji je upravo postajao svetska metropola, grada u kome će četvrt veka nakon smrti dobiti svoju ulicu

Intervju – Slobodan Antonić

13.maj 2015. Filip Švarm

Posle Vučića Srbija će biti olupina

Imamo samo jednog vođu i jednu partiju, sve ostalo samo su kulise. Ali, kad nestane te jedne ličnosti, tog vođe, pa stranka doživi raspad, u Srbiji neće ostati ništa sem zgarišta – i institucija i političkih ličnosti. To je ono što je najstrašnije kada gledamo perspektivu Srbije. Moramo, dakle, da se pripremimo za jednu uništenu zemlju, kao i na to da ćemo u velikom delu našeg političkog, društvenog i ekonomskog sistema morati da startujemo od nule. Jer, kada razorite institucije i jedan normativni sistem – pravila funkcionisanja javnosti, medija, međuljudskih odnosa u državnoj upravi, kulturi i tako dalje – sve što ostaje jesu moć, arbitrarnost i nasilje

Intervju – Rastko Ćirić, profesor, muzičar i autor Rubber Soul Projecta

06.maj 2015. Sonja Ćirić

Izmaštavanje Bitlsa

Koncept The Rubber Soul Projecta zasnovan je na kreativnoj "rekonstrukciji" neobjavljenih pesama Bitlsa koje do sada niko nije čuo. Objavljivanjem novog albuma, nakon dvadeset godina zaokružen je ovaj neobičan konceptualni multimedijski projekat koji se sastoji od rok muzike, knjiga, dugometražnog filma, animiranih i uživo snimljenih spotova, grafičkog dizajna

Intervju – Tomislav Nikolić, predsednik Republike Srbije

Kada sam video ko je u Vladi, znao sam da će Vučić mnogo da radi

Mislim da Vlada nije jedinstvena, a to će Aleksandar morati da rešava, ako stigne od ministarskih obaveza koje je preuzeo na sebe. Ja se ne mešam da li je izbor ministara morao da bude ovakav ili onakav. U politici ne možete uvek sve po svojoj želji i ukusu ili po onome što znate o ljudima. Predsednik Vlade ne sme da dozvoli da mu se Vlada obruka, i zato mora da uskoči da nešto rešava umesto ministara. Nema uspešne vlade ako postoje univerzalni ministri koji mogu da skaču iz resora u resor

Eksproprijacija i "Beograd na vodi"

06.maj 2015. Radmilo Marković

Zavesa za manipulacije

"Beograd na vodi" je posledica teške nebrige i ideološkog nasleđa da se zloupotrebom instituta eksproprijacije ostvaruju nečiji privatni interesi, a ovaj zakon o utvrđivanju javnog interesa je klasična zloupotreba tog instituta

Kultura sećanja

29.april 2015. Miloš Vasić

Šta si radio ‘93, tata

Duh Voje Šešelja lebdi nad Srpskom naprednom strankom i ona je od njega neodvojiva. Sa istom bezobzirnom arogancijom on je pravio Veliku Srbiju, a oni Beograd na vodi i brzu prugu do Pešte. Ni njima, kao ni Voji Šešelju, argumenti ne znače ništa: važna je njihova volja

Intervju – prof. dr Zorana Lužanin, pomoćnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

29.april 2015. S. Ć

Politika ministarstva

Intervju – Nenad Vuković, predsednik Društva lobista Srbije

29.april 2015. Katarina Stevanović

Prepreka za korupciju

"Još nismo dovoljno naučili da je zalaganje za sopstvene interese ili interese klijenta apsolutno legalno. Ovde se takve stvari malo teže prepoznaju i primenjuju, pa bi zakonska regulativa dala snažan podsticaj i, pre svega, pravno uredila tu oblast"

Intervju – Edo Jaganjac, lekar i pisac

22.april 2015. Sonja Ćirić

Smrt u Sarajevu

"Tog 30. jula 1993. petogodišnja Irma Hadžimuratović igrala se pred kućom. Kad je granata zazviždala, majka je stigla da je uhvati, obori na zemlju, i pokrije svojim tijelom. Geler je prošao kroz majku, ubio je, i ranio Irmu. Geler joj je uletio s leđa i oštetio kičmu i crijeva. Nakon godinu i po dana je umrla. Da je evakuisana iz grada samo dan ranije, to dijete bi danas bilo živo. Ovo je knjiga o tome"

Intervju – Vladimir Vuletić, sociolog

22.april 2015. Jovana Gligorijević

Rob pragmatizma vlada Srbijom

Umetnost vladanja u današnje vreme jeste kako obezbediti političku stabilnost u uslovima kad imate sve žešću eksploataciju. Oni koji u tome uspevaju visoko su cenjeni u međunarodnim institucijama. Vučić je uspeo da sprovede reforme koje su ne samo nepopularne nego i kontraproduktivne za kvalitet života većine ljudi, a da pri tome to nije izazvalo ozbiljnije potrese. Tajna uspešne politike onako kako je ona danas shvaćena jeste da ljudi glasaju za vas uprkos tome što radite protiv njihovih interesa

Intervju – Vesna Goldsvorti, književnica

22.april 2015. Muharem Bazdulj

Roman u Londonu

„Gorski je prevashodno roman o Londonu. Međutim, svi glavni junaci su u London stigli natopljeni politikom istoka i juga Evrope, i svoje otadžbinske priče upisuju u istoriju Britanije na jedan polifon, mnogoglasni način, često u protivurečju jedni s drugima a i sa samima sobom. Gorski je ruski patriota, čak i nostalgičan u odnosu na predjeljcinovsku Rusiju, ali istovremeno je i Jevrejin koji nosi određenu svest o tome da nije ’slovenska duša’. Natalija, u koju je zaljubljen, sanja da pobegne iz Rusije po svaku cenu, ali na Zapadu ne zna šta bi sa sobom. Nikola je beogradski tinejdžer čak i kada se približava četrdesetoj. U Englesku stiže u bekstvu od mobilizacije, kao čovek bez politike, ali i bez strasti; on je na neki način predstavnik srpske ’izgubljene generacije’ koja se devedesetih rasula po svetu i koja je moj pandan izgubljenoj generaciji Ficdžeralda i Hemingveja"

Portret savremenika – Bratislav Gašić, ministar odbrane

Verni vojnik partije

Kada je Bratislav Gašić seo u fotelju ministra odbrane 27. aprila prošle godine, verovatno nije slutio kakva ga iskušenja čekaju već u prvoj godini službe, mada je morao da zna da će ta stolica biti vrela. Da je sve ostalo bilo u redu (a nije moglo biti u armiji koja iza sebe nosi teret skorašnjih ratova, poraza, besparice), dovoljno bi bilo razloga za preznojavanje što je na toj funkciji u vreme kada se vojska približava NATO-u više nego što se to sviđa domaćem stanovništvu i Rusima, a on mora da objašnjava da nije sve tako kao što na prvi pogled deluje. Ovako, vojsku su od kada je on preuzeo dužnost počele da sustižu afere koje se ređaju jedna za drugom, od učešća vojnih policajaca u incidentu oko prebijanja Andreja Vučića na Paradi ponosa prošle godine, do pada vojnog helikoptera u Surčinu u kome je poginulo sedam ljudi. Uz sve to, očigledno je da se unutar vojske rasplamsao sukob "Tominih" i "Vučićevih" ljudi

Intervju – Branko Rosić, pisac

15.april 2015. Marko Dinić

A sve je tako dobro počelo

"Ako se bude snimala srpska verzija američke serije Mad Men, njujorška Medison avenija, ta arterija svetskog advertajzinga imaće u domaćoj verziji odgovor u Hilandarskoj ulici. Tu je bila locirana marketinška agencija Saatchi & Saatchi u kojoj su bili između ostalih i Dragan Đilas, a nedaleko od nje i agencija Spektra u kojoj su bili Milan Beko i Beba Popović. Nisu li oni posle rada u agencijama u devedesetim postali neki od važnih kreatora političkog i društvenog života Srbije"

Intervju – Zlata Bojović, istoričarka književnosti

08.april 2015. Sonja Ćirić

Među Lavom i Drokunom

"Srpski tragovi u kulturi i književnosti Dubrovnika su veoma stari i kontinuirano ih je bilo u svim vekovima njenoga postojanja. Sa druge strane, pored mnogih primera vezanosti srpskih pisaca za dubrovačku literaturu, kulturu i istoriju, tu su i mnoga dela inspirisana starim Dubrovnikom – ovo ‘starim’ dodajemo samo zbog jasnoće: sve o čemu je reč odnosi se na državu dubrovačku, odnosno na period do prvih godina 19. veka kada je ona, posle više vekova samostalnog postojanja – a njeni podanici su bili Dubrovčani – prestala da postoji"

Intervju – Žikica Simić, rok kritičar, autor radijskih emisija »Tajanstveni voz« i »Dole na uglu«

01.april 2015. Dragan Ambrozić

Tajanstveni mašinovođa

"Danas sam slušao jedan bluz album i tamo čovek lepo kaže – bluz ti omogućava da se osetiš kao da imaš milion dolara, a nemaš ništa. E, to ti je otprilike i suština popularne kulture. Kao što neko reče: ona ti omogućava da se vratiš kući. Svi smo u nekom trenutku morali da odemo od kuće, a kroz rok pesme i film, mi joj se vraćamo. To je svakodnevna priča o izgubljenom raju, o mestu gde možemo opet da se osećamo toplo i fino kao u svom domu"

Politička klima

01.april 2015. Slobodan Bubnjević

Šta je voda donela

Nakon što su ostavile štetu od 3,5 milijarde evra, ali i druge ekonomske, ljudske i političke posledice, poplave iz maja 2014. godine donele su i pitanja kako se adaptirati na klimatske promene

Ogledalo istorije – Nazivi studentskih domova

25.mart 2015. Katarina Stevanović

Od kralja do revolucionara i nazad

Od 11 studentskih domova, koliko ih je u sastavu Studentskog centra Beograd, sedam nosi nazive po nekoj ličnosti. Većina domova je zadržala nazive koje je dobila u vreme SFRJ, a nekima je, poput nekadašnjeg doma "Ivo Lola Ribar", vraćeno staro ime ("Kralj Aleksandar I"). Studenti ih i dalje zovu po višedecenijskim nadimcima – Lola, Penezić, Vera, Rifat, Patris, Mika, ali većina njihovih današnjih stanara ne zna ko su bili ti ljudi i čime su zaslužili da domovi u kojim žive nose njihova imena