Srpsko-kineska posla

26.март 2025. Robert Čoban

Godina drvene zmije na obali Begeja

U Ečki, na nekadašnjem posedu jermenskog trgovca živom stokom Lazara Lukača, pored starosedelaca Srba i Rumuna danas živi i više od 800 Kineza koji svakog jutra u šest, u dugačkoj koloni na biciklama odlaze na posao u fabriku “Linglong”

Identitet Beograda

13.фебруар 2025. Nebojša Jovanović

Varoš, grad, prestonica

Nikada nije bio prestonica nijednog carstva, u njemu su mnogi narodi živeli vekovima duže od Srba, ali su ga mnoga carstva smatrala za svoju kapiju

Knjige

22.јануар 2025. Ivan Milenković

Nevaspitano, podlo, genijalno derište

Luj-Ferdinan Selin: Izabrana pisma N. R. F.-u (1931–1961), prevod Bojan Savić Ostojić; Zepter, Beograd, 2024.

Luj-Ferdinan Selin: Rat, prevod Gordana Breberina; LOM/Laguna, Beograd, 2024.

Intervju: Milan Kučan

02.октобар 2024. Tamara Nikčević

Tempirana bomba u džepu Evrope

Ako uprostim, Jugoslavija je bila zemlja koja je omogućavala da svi Srbi žive istoj državi. Kako se u postojećim uslovima i kroz decenije taj, da ga nazovem, “iskonski interes” može ostvariti, to je drugo pitanje. Način na koji je tadašnje rukovodstvo Srbije to pokušalo doveo je, pored ostalog, do raspada zemlje. I to one jedine, ponavljam, u kojoj su svi Srbi zaista živeli u jednoj državi

Adolf Hitler „Majn kampf”

„Majn kampf”

08.септембар 2024. M.S.

Najčešći kupci knjige Adolfa Hitlera su mladi: Treba li zabraniti štampanje „knjige zla”?

Knjiga „Majn kampf” (Moja borba) Adolfa Hitlera i danas se prodaje u oko hiljadu primeraka, a najčešći kupci su mladi između 15 i 20 godina. Dilema o zabrani štampanja ove „knjige zla” i danas je aktuelna. Ivan Ivanji je pisao ranije da je „u vreme interneta izlišna i diskusija da li u ime slobode uopšte treba i može da se zabranjuje bilo šta sa obrazloženjem da predstavlja opasnost po ljudska prava i demokratiju” jer se sve može naći na internetu

Povodom izložbe

31.јул 2024. Marko Fernandez

Autor Titovog portreta iz čitanki

Glavni događaj na beogradskoj likovnoj sceni ovog leta je retrospektivna izložba o velikom umetniku Đorđu Andrejeviću Kunu, povodom 120. godišnjice od njegovog rođenja. Ovo je priča osobe koja je o njemu tokom godina slušala, čitala i čije su se sudbine članova familije, kasnije će se ispostaviti i tazbine, u određenim životnim momentima preplitale

Osamdeset godina od Dana D: Iskrcavanje u Normandiji

Godišnjica Operacije Overlord

06.јун 2024. Kristof Haselbah (DW)

Osam decenija od Dana D

Svetski lideri i preostali veterani okupili su se u Francuskoj kako bi obeležili 80. godišnjicu iskrcavanja savezničkih vojnika na plaže Normandije, poznatiju kao „Dan D“. Tada je više od 150.000 savezničkih vojnika stiglo u Francusku morem i vazduhom da zadaju poslednji udarac nacističkoj Nemačkoj

Nemačka zaostavština

25.април 2024. Maja Popović

Kao minsko polje: Izgradnja „Atine na vodi” otkopala bombe nemačke avijacije

Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava

Intervju: Prof. dr Dejan Đokić, istoričar

17.април 2024. Lazar Džamić

Sintetički pristup istoriji Srbije

“U Srbiji je možda jedino teže od istoričara biti selektor fudbalske i košarkaške reprezentacije. Svako ima svoje mišljenje kako bi ta Srbija (fudbalska, košarkaška, istorijska) trebalo da izgleda, što je donekle razumljivo i u redu, ali problem nastaje kada prevladaju neznanje, nacionalni romantizam i mit i dnevnopolitička propaganda”

Potraga za ubijenom devojčicom

10.април 2024. Jovana Gligorijević

Podilaženje najnižem i najstrašnijem u ljudima

Sudbinu dvogodišnje Danke Ilić saznali smo u četvrtak 4. aprila. Sudbina njenog tela i dalje nije poznata jer osumnjičeni za ubistvo odbijaju da kažu šta su uradili. Za to vreme, predsednik, policija i mediji divljaju po starom, prizivaju smrtnu kaznu i mrze Vlahe

Jubilej Vojislava Bubiše Simića

10.април 2024. Zlatko Crnogorac

(Čo)vek džeza u Srbiji

Početkom prošlog veka u Srbiji društvena hijerarhija, po Bubišinim rečima, bila je stepenovana na đake i studente, pa kalfe i šegrte i na dnu – vojne kapelnike, glumce i muzikante. Pa ipak, majka koja je i sama svirala, kupila mu je klavir Blitner, otac ploče Kaunta Bejzija. Porodica je posedovala pikap gramofon His Master’s Voice i sve potom je istorija

Foto-reportaža: Srpsko vojničko groblje u Deli Ibrahimu

24.јануар 2024. Ivan Šepić

Alžirska “lađa francuska”

U jednoj prigradskoj opštini zapadnog predgrađa grada Alžira nalazi se srpsko vojničko groblje nastalo u periodu od 1916. do 1919, a koje je na taj lokalitet preseljeno 1982. Od ukupno 324 sahranjena vojnika, identifikovano je njih 310, dočim 14 grobova nosi oznaku “neznani vojnik”

Jubilej (2)

24.јануар 2024. Sonja Ćirić

Slikao je život oko sebe

Branko Šotra, slikar, grafičar, profesor, rektor, partizan i još svašta, ali pre svega čovek koji je naučio ljude šta je likovna a šta primenjena umetnost