TV Manijak – »Priča o čvrgama i nebu«, Sava Centar, Beograd

21.октобар 2014. Dragan Ilić

Nebo, čvrga i duga

Povodom sedamdeset godina oslobođenja Beograda u Sava centru je izveden muzičko-scenski igrokaz po tekstu Vladimira Kecmanovića, u režiji Dragana Bjelogrlića. Kecmanović je napravio kreativni iskorak, u najboljem duhu "Otpisanih" – priča o Malom čoveku sa Velikim srcem u Velikim ratovima, postala je univerzalna. A Bjelogrlić je uradio najvažniju stvar, koja nadilazi film ili pozorište: na binu Sava centra stali su preživeli učesnici bitke za oslobođenje Beograda, oni koji su u strahu od histeričnog antikomunizma, ili etikete "komunjara", od 2000. naovamo bili skrajnuti i prepušteni zaboravu. Nisu morali ništa da kažu, oni su svoje uradili još pre 70 godina, naša je sramota što smo ih zaboravili

Lisica i ždral

21.октобар 2014. Ljubomir Živkov

Albanci i ja II

Eto ti tvoji Albanci, kuješ ih u zvezde, a ko garantuje da nisu baš tvoji parketari pustili kleti dron ponad časnog stadiona Vojske Srbije

Ukrajina – Varljivo primirje i globalna pomeranja

10.септембар 2014. Milan Milošević

Rat i mir Petra Porošenka

Krhko primirje u Ukrajini nakon neuspelog gušenja pobune na istoku. Pregovori o statusu Luganske i Donjecke oblasti i ukrajinski izbori tek predstoje. Na globalnom planu konflikt vodi u eskalaciju napetosti: NATO pojačava prisustvo u istočnim članicama pakta, Rusija razmatra vojnu doktrinu koja bi SAD i NATO označila kao neprijatelja, dok je novi paket sankcija EU prema Rusiji i kontrasankcija Moskve u vezi sa varljivim primirjem u Ukrajini

Kultura ratovanja

27.август 2014. Momir Turudić

Seča glava i ubistvo džojstikom

Organizacija Islamska država (ID) objavila je 20. avgusta video-snimak na kome jedan njen maskirani pripadnik seče glavu američkom novinaru Džejmsu Foliju, kao odmazdu za nedavne američke vazdušne napade u Iraku. Egzekutor preti i da će ID ubiti još jednog zarobljenika, američkog novinara Stivena Sotlofa, i poručuje da njegov život zavisi od sledećeg poteza predsednika SAD Baraka Obame

Dobrovoljci i plaćenici

20.август 2014. Miloš Vasić

Četnici u Ukrajini

Pošto smo mesecima gledali na televizijama kojekakve bradate likove sa šubarama i kokardama i slušali izjave njihovih "komandanata" iz Srbije da je to "bratska pomoć" ruskom narodu na istoku Ukrajine, premijer Vučić osetio je potrebu da interveniše. Ta intervencija otvorila je više pitanja nego što je dala odgovora

Reportaža – Otvaranje 51. MOSI u Novom Pazaru

13.август 2014. Radmilo Marković

Samo da je vreme bolje…

Veče u Novom Pazaru pokazuje koliko je ovaj grad od stotinak hiljada stanovnika svojevrsni "melting pot" – i izgledom, s obzirom na to da se nalazi u kotlini, i suštinom: uveče su ulice Pazara preplavljene šarolikim mladim svetom, od najmodernije obučenih, "skockanih" u haljine, košulje i sa elegantnim frizurama, do devojaka u hidžabu i momaka sa dugom bradom i kratkim pantalonama

Pomorske nesreće

30.јул 2014. Milan Milošević

Poslednje putovanje Kosta konkordije

Megakruzer od 570 miliona dolara, čija je izgradnja trajala deset meseci, nasukan je zbog čiste razonode; dve i po godine vađen je iz mora, uspravljan i odvučen na rezalište, što je koštalo milijardu i po dolara, a trebaće još 22 meseca za njegovo demontiranje, sečenje i reciklažu

Zoom

09.јул 2014. Dragoljub Žarković

Vučić uči ruski – Premijer je ostavio utisak političara koji s ponosom nosi na svojim leđima činjenicu da smo tek »tužan sirak među vihorima« i nigde nas nije obrukao

Trenutno, spoljnopolitičke aktivnosti srpskog premijera jedini su svetli trenutak svekolike srpske politike. To su ozbiljne stvari i Vučiću najmanje treba da ga pojedini mediji, sateliti svake vlasti, ovekovečuju naslovima čas na nemačkom, čas na ruskom jeziku. Šta će biti kad Vučić krene u Kinu?

Klabing i zdravlje mladih

04.јун 2014. Jasmina Lazić

Rizlu imaš, ličnu kartu nemaš

Većina mladih je sklona kontinuiranom konzumiranju alkohola i kanabisa, što praktikuju uglavnom uveče, prijatelji im imaju slične navike i smatraju da psihoaktivne supstance direktno više ugrožavaju njihov džep nego zdravlje

Prvi svetski rat u stripu

04.јун 2014. Nikola Dragomirović

Rat u kaiševima

Prvi svetski rat u stripu predstavlja jedan poseban tematski volumen u istoriji "devete umetnosti", kako kod nas tako i u svetu. Evo pregleda dela i umetnika koji su se temom Velikog rata bavili u prethodnih sto godina

Poplave i osiguranje

28.мај 2014. Radmilo Marković

Bez brige, para nema

Šta će od osiguravajućih kuća da naplate velika javna preduzeća, a šta građani, i koliko je u Srbiji razvijena kultura osiguranja

Zakon o vanrednim situacijama

21.мај 2014. Tatjana Tagirov

Propusti i posledice

Džaba nam zakoni, ako ih se ne pridržavamo. Da jesmo, još ranije bi bile preduzete preventivne mere protiv elementarnih nepogoda i razmere ove tragedije bi kud i kamo bile manje

Intervju – Jovan Ćirilov

22.април 2014. Tamara Nikčević

Za jedan život sasvim je dovoljna jedna partija

"Samo budale mogu da kažu da su srećne, tako nešto i ne pomišljam da izgovorim. Umesto toga, kažem da sam zahvalan okolnostima i ovom društvu koje me je do te mere prihvatilo, pruživši mi šansu da radim nešto što volim. Dakle, imao sam sreću, ali ne mogu da kažem da sam srećan. Pogotovu živeći u ovakvom užasnom svetu"

Kolektivno odlučivanje

19.фебруар 2014. Slobodan Bubnjević

Roj u glasačkoj kutiji

Zamislimo li veliki, moćni superkompjuter u koji su uneti osnovni podaci iz biračkih spiskova kako bi, nakon sati i dana procesuiranja, izračunao raspored snaga u budućem parlamentu, mnogo pre nego što se kampanja i pokrene, to bi nas vodilo u veliku debatu o daljem smislu samog glasanja. Šta o demokratiji u osvit novih izbora možemo da naučimo iz nauke rojeva

Strip

23.октобар 2013. Zoran Đukanović

Balkanske stripske veze

U knjizi Balkan Comics Connections: Comics from the ex-YU Countries našlo se na okupu dvadeset tri crtača i pet scenarista sa prostora bivše Jugoslavije, koji strip scenu ovog prostora reprezentativno predstavljaju u svoj njenoj stilskoj i žanrovskoj šarolikosti

Nobelova nagrada za fiziku 2013.

09.октобар 2013. Slobodan Bubnjević

Božji laureat

Za promenu, ime ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za fiziku ste nesumnjivo čuli i pre nego što je postao nobelovac – to je onaj fizičar po kome je CERN-ova "Božja čestica" dobila ime. Uz njega, nagradu je dobio i jedan Belgijanac

TV fenomen – Državni posao

25.септембар 2013. Teofil Pančić

Oaza u »pustinji realnog«

Šta je tajna uspeha serijala popularnog daleko izvan matičnog vojvođanskog prostora? Kreativnost i subverzivnost, naravno

Moj muški život

11.септембар 2013. Miloš Vasić

Smrt

Rado zamišljam duše pokojnika kako zuje okolo i raduju se gledajući nas preživele pre nego što se otvore ona vrata, kao na filmu, koja vode na Poslednji Informativni Razgovor. Bog je, kažu, milostiv

Podsećanje – Niko i album The Marble Index

04.септембар 2013. Žikica Simić

Niko, niotkuda

Bila je muza, ikona, mračni predmet želja, lepotica dana. Kažu da joj je Elija Kazan, dok je pohađala njegove časove glume u Aktors studiju u Njujorku, govorio: "Iskoristi svoje vreme, stvori vlastiti prostor." Sledeći taj savet Niko je došla do muzike predstavljene na albumu The Marble Index, objavljenom pre 45 godina. Potraga za sobom, kroz sopstveno vreme i prostor, dovela je do nje. Tako je nastalo ovo umetničko delo koje se može shvatiti kao batiskaf kojim se stiže na dno ljudske egzistencije

Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva (1)

07.август 2013. Dr Saša Marković

Aeroput, svetski a naš

Na svom vrhuncu Aeroput leti na sve četiri strane sveta: na sever do Budimpešte, Brna i Praga, na zapad do Venecije i Milana, na jug do Tirane, na istok do Bukurešta i Sofije. Sa Beogradom su povezani skoro svi veći jugoslovenski gradovi (Zagreb, Podgorica, Dubrovnik, Sarajevo, Ljubljana, Sušak–Rijeka, Split i Skoplje) pa i neki manji (Bitolj, Borovo). Pred drugi svetski rat Aeroput ima modernu flotu od 14 aviona (sa sedam Lokida kao okosnicom) koju je opsluživalo desetak pilota i pet radio-telegrafista

Intervju – Milica Grković-Popović, Messer Tehnogas AD

31.јул 2013.  

Najhladnija tečnost na svetu

"Tečni helijum se upotrebljava za MRI u bolnicama, tj. kod sistema magnetnih rezonanci, koji omogućavaju formiranje slike unutrašnjih organa i predstavljaju jednu od najmodernijih dijagnostičkih tehnika, kao i za NMR, odnosno sisteme koji se uglavnom koriste u naučnoistraživačkim ustanovama za spektroskopsko određivanje sastava materije, u istraživanjima fizike čvrstog stanja na niskim temperaturama, a zanimljivo je da je najveće postrojenje koje koristi tečni helijum Veliki sudarač hadrona u CERN-u"