Regionalna pravosudna saradnja

03.mart 2010. Tatjana Tagirov

Uloga slučajeva u definiciji suverenosti

Čini se da su svi čelnici pravosuđa zemalja regiona svesni da se nešto mora menjati i verovatno će u budućim susretima otići i korak dalje u rušenju barijera za progon, kažnjavanje i izvršenje krivičnih presuda osuđenih u zemljama regije. To je neophodno za kažnjavanje i sprečavanje krivičnih dela organizovanog kriminala u prvom redu, ali tek nakon rešavanja zaostalih "repova" ratnih zločina u zemljama regiona

Istraživanje – Polja terora

27.januar 2010. Adrian Mogos

Nova trgovina robljem u srcu Evrope

Siromašni iz Istočne Evrope vrbuju se za prinudni rad u Češkoj Republici. Najvećim kriminalcima se trenutno sudi, ali nema znakova da se ova trgovina privodi kraju

Jugosfera u sportu

27.januar 2010.  

Poslednje bojno polje

Iako mnogi žale za činjenicom da nema više velike reprezentacije Jugoslavije, rezultati pokazuju da države nastale iz SFRJ same postižu bolje rezultate dok se na tribinama sporadično nastavlja sukob okončan u ratu

Blokade

13.januar 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Nova gerila

Možda će ti mučni performansi na prugama i putevima Srbije onih "koji više nemaju šta da izgube" nekome i zasmetati. Samo, treba znati da je blokada njihova poslednja reč, jer su sve druge već izgovorili

Ugrožen opstanak porodica

16.decembar 2009. Maja Hrgović

Žene odlaze na Zapad

Promene na zapadnoevropskim tržištima rada otvaraju nove mogućnosti za žene sa Balkana koje su spremne da rade u inostranstvu. Za neke od njih to je ostvarenje sna, ali za njihove porodice to može da bude noćna mora

Intervju – Filip Glas, kompozitor

09.decembar 2009. Jelena Novak

Pevajuća ekonomija ljubavi i smrti

"Filmovi Žana Koktoa predstavljaju neku vrstu epske trilogije o kreativnosti u umetnosti, životu, smrti, ljubavi i onome što je suprotno od ljubavi, a to nije mržnja, već narcizam"

Studentski protest ‘09

02.decembar 2009. Jelena Jorgačević

Preko mosta na budžet

Protesti studenata simbolično su počeli petog oktobra. Tada je oko hiljadu studenata otišlo do Vlade Srbije, nakratko blokiralo Nemanjinu ulicu i predalo svoje zahteve, a iz Ministarstva prosvete je rečeno da će pregovori početi tog popodneva. Jedna od parola je bila i "Ajmo, ajde, svi na budžet". Skoro dva meseca kasnije, uz mnogo muka, nađeno je rešenje, ali ni ono nije zadovoljilo sve strane

Crna Gora – Položaj homoseksualaca

28.oktobar 2009. Nela Lazarević

Samo da bruka ne pukne

Nevidljivost homoseksualaca i lezbejki u javnom i društvenom životu dodatno usporava proces prevazilaženja homofobije u ovom konzervativnom društvu

Rumunija – Raskrsnica ilegalne imigracije

Putešestvije Murada Alina Erdogana

U Rumuniji i Bugarskoj lako mogu da se nabave lažni lični dokumenti. S njima brojni ilegalni migranti ulaze u zemlje zapadne Evrope. Početkom juna testirao sam svoje lažne isprave da bih utvrdio da li izmišljeni Turčin Murad Erdogan može da glasa u Rumuniji na izborima za Evropsku uniju. Otišao sam na glasačko mesto opremljen skrivenom kamerom. Niko ništa nije primetio i niko od zvaničnih kontrolora nije doveo u pitanje moj identitet

Readmisija Roma

21.oktobar 2009. Momir Turudić

Sanjati na nemačkom

Hiljade mladih Roma koji su godinama živeli u Nemačkoj ne uspevaju da se adaptiraju posle prisilnog povratka u zemlju koja više nije njihov dom

Istraživanje – Regionalni razvoj Srbije

Između partijske alavosti i lokalnih potreba

Pitanje nesrazmernog razvoja unutrašnjosti Srbije i većih centara kao što su Beograd i Novi Sad, s gorčinom je nazvano u unutrašnjosti beogradizacija, pa se Zakon o regionalnom razvoju, usvojen 8. jula, vidi pre svega kao pravi test spremnosti centralnih vlasti da idu dalje od puke administrativne podele koju Zakon predviđa. Iza velikih i, po mnogima, preuranjenih očekivanja, stoji ključno pitanje – finansijske dobiti od pretpristupnih fondova Evropske unije, jednom kada zemlja postane EU kandidat

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina (3)

15.jul 2009. Priredio: M. M

Odgovori čitalaca »Vremena«

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. U ovom broju objavljujemo odgovore o uzrocima raspada SFRJ Monike Alovjanović, koja je diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Ivana Jovanovića, Marka Dragićevića, kao i Milana Marinkovića i Dušana Ralevića, koji prizivaju i lična sećanja na taj period (priredio: M. M.)

Trgovina ljudima

U raljama suda

Trgovina ljudima odjednom je postala hit tema, samo što u svemu tome ipak postoji veliki nesporazum: između naše borbe i uspeha i ocene koju dobijamo iz sveta

Paviljon Srbije na 53. Venecijanskom bijenalu

03.jun 2009. Sonja Ćirić

Ćebad od ljudske kose

Srbiju će na Venecijanskom bijenalu predstavljati Zoran Todorović sa radom Toplina sa ćebadima izrađenim od ljudske kose i Katarina Zdjelar sa video radom Ali ako mi oduzmeš glas, šta će mi ostati u kojem se bavi problemom jezika i samorealizacije

Portret savremenika – Jovica Stanišić

04.mart 2009. Dejan Anastasijević

Naš čovek u Beogradu

"Uvek sam bio za kompromise, ja sam muzičar po vokaciji, nisam policajac", Jovica Stanišić u razgovoru sa haškim istražiteljima 19. novembra 2001.

Beskućnici

13.avgust 2008. Svetlana Seferović

Tu, pored nas

Stereotip da je beskućnik sredovečni alkoholičar koji spava na klupi u parku zato što je suviše lenj da bi radio sve slabije nalazi potvrdu u stvarnom životu

Internet i privatnost

13.avgust 2008. Marija Vidić

Saobraćaj i saobraćajni znaci

Pravilnik Republičke agencije za telekomunikacije RATEL o ovlašćenom nadzoru na internetu, koji je protekle nedelje izazvao burne reakcije u javnosti, narednih dana biće ponovo razmotren i najverovatnije – povučen

Ratni zločini

Tihi susedi

Egnerov potpis izronio je i iz naših arhiva kao čudovište sa dna mora. Zajedno sa svim drugim istorijskim čudovištima koja su počinjenim zločinima sebe lišila bilo kakvih razumljivih motiva i olakšavajućih okolnosti. Šta, uostalom, može biti motiv folksdojčera iz Crvenke da se 1940. pojavi u Beogradu, sačeka nemačku okupaciju Srbije i pridruži se okupacijskim trupama u masovnoj likvidaciji ljudi koji su do juče bili njegovi sunarodnici ili sugrađani