Post festum - 39. Bitef

06.октобар 2005. Ivan Medenica

Kroz prozirnu magmu

U kontekstu ovogodišnjih svetskih pozorišnih festivala, Bitef se izdvojio kao jedno od vodećih dešavanja, sa zanimljivijim programom od, recimo, čuvenog Avinjonskog festivala

Izložbe - 46. Oktobarski međunarodni salon

06.октобар 2005. Sonja Ćirić

Jednostavno privlačenje

"Tragali smo za radovima koje je rečima teško objasniti, za radovima koji ostavljaju utisak na posmatrača, koji su jasni u konceptu i ideji, još jasniji u realizaciji, u kojima se prepoznaju svest i namera umetnika da pokaže svoju ideju od nastanka do realizacije rada. Takvih radova, istina, ima svuda, ali ih nema puno", kaže Darka Radosavljević, umetnički direktor Oktobarskog salona

Zaštita životinja

06.октобар 2005. Jasmina Lazić

Zakon rešava haos

Domaći propisi ne definišu dobrobit životinja i njihovo zlostavljanje i ne obuhvataju sve životinjske vrste. S obzirom na to da se praktično ne sprovode, javnost gotovo da i ne zna da ovi propisi postoje

Tribina - Vreme izazova

05.октобар 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje

Lisica i ždral

29.септембар 2005. Ljuba Živkov

Mali jutarnji štrec

Osobu mlađu od 35 godina tražim radi izigravanja rasističkog paragrafa antipatičnog žirija

Portret savremenika - Svetozar Marović

Ni tamo, ni ovamo

"Možda je moja politička karakteristika trpljenje, to što sam uvek negde između, što verujem u neku meru", opisao je svoju "političku posebnost" predsednik SCG, koji, nakon optužbi za potpisivanje štetnog ugovora o nabavci vojne opreme, kaže da se ipak neće povući sa funkcije koju obavlja "u interesu evropskih ciljeva SCG"

Popis dijaspore

29.септембар 2005. Jelena Grujić

Od Pitsburga do Triglava

„O nebrizi naše države govori već sama činjenica da se ne zna koliko ljudi živi u inostranstvu. Postoje procene da je reč o četiri miliona naših ljudi. Da neki magacioner ne zna da li ima četiri stotine ili četiri miliona čaša, postavilo bi se pitanje njegove odgovornosti, a ovde su u pitanju ljudi", kaže u razgovoru za "Vreme" Aleksandar Čotrić

Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa

29.септембар 2005. Dejan Anastasijević

Tanana umetnost provokacije

"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"

Intervju - Dr Bodin Drešević, direktor Razvoja, Majkrosoft

29.септембар 2005. Slobodan Bubnjević

Ostrvo izuzetnosti

U beogradskom centru razvijaće se podrška za prepoznavanje rukopisa za veliki broj evropskih jezika uključujući i srpsku ćirilicu i latinicu. Povratak stručnjaka koji je izuzetno visoko pozicioniran u hijerarhiji direktora kompanije uneo je izvesno uzbuđenje u beogradsku kancelariju, ali i u domaću javnost

39. Bitef - rekapitulacija

29.септембар 2005. Ivan Medenica

Čežnja za izgubljenim

Protekli 39. po redu Beogradski teatarski festival bio je verovatno najbolji za proteklih desetak godina: njegov vrhunac bez ikakve sumnje bila je predstava Eraritjaritjaka švajcarskog Teatra Vidi

TV Manijak

29.септембар 2005. Dragan Ilić

Nacionalna avalska piramida

Da li se aktuelni sukob dva "Dnevnika u pola osam" – RTS-ovog i Pinkovog – može tačnije opisati kao rat televizija ili rat televizijama? Ovakvu dilemu oko subjekta ili objekta u aferama redovno imamo

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (1) - trgovina ljudima

21.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Novo ime starog posla

U relevantnim svetskim izveštajima koji tretiraju problem trgovine ljudima (trafficking in people), kao što su godišnji izveštaji američkog Stejt departmenta ili agencija UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala, područje Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope ne zauzima centralno mesto, ali je daleko od toga da se ovaj problem sveo na meru koja bi mogla da bude društveno podnošljiva. Prostor od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Moldavije i Rumunije, kroz Srbiju i Crnu Goru, ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dalje na zapad poslednjih je petnaestak godina bio meka za granu organizovanog kriminala koja je trgovala ženama, uglavnom u cilju seksualne eksploatacije, i decom, u cilju radne eksploatacije – prosjačenja ili prodaje porodicama na Zapadu koje nemaju decu. Serija tekstova koju će objaviti "Vreme" ima za cilj da predstavi stanje u ovoj oblasti posmatrajući problem u kontekstu regiona kroz analizu postojećih istraživanja, razgovorima sa relevantnim učesnicima u borbi protiv ovog dela organizovanog kriminala i predstavljanjem učinaka tih aktivnosti u poslednjih nekoliko godina

Lisica i ždral

21.септембар 2005. Ljuba Živkov

Lelek dragog slušaoca

Skidam kapu Bergmanu i blagosiljam ga za filmove u kojima se čuje samo ljudski govor (mada njegovi junaci dosta i ćute)

Intervju - Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge Telekom Srbija A.D

21.септембар 2005. Zoran Stanojević, BBC

Srbija ima jeftin internet

"Ako danas anketirate građane i pitate ih kako dolaze do potrebne informacije, videćete da većina ode na lice mesta. Čak ne telefonira, a kamoli da koristi internet. Telekom će u narednom periodu nastojati da ponudi i kvalitetan pristup i kvalitetne informacije, to su dve bitne stvari na kojima ćemo raditi"

Intervju - Saša Ilić, književnik

21.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Stvari se kreću, ali unazad

"Sve ovo ovde kod nas liči na jednu malu porodičnu manufakturu, koja će uskoro, baš kao ona iz špice za Mikijevu radionicu, odleteti u vazduh. Jer ranije ili kasnije, neko će morati da se zapita pred tim rashodovanim strojem: ‘Čemu ovo služi?’ Tek kada se bude stvorila kritična masa onih koje zanima odgovor na ovo pitanje, možda će se krenuti dalje"

Jedna stogodišnjica - Vladan Desnica (1905–2005)

21.септембар 2005. Mihajlo Pantić

O usporavanju sveta

Desničina famozna dvojna pripadnost, neupitnost njegovog značaja, podjednako u srpskoj i u hrvatskoj književnosti, podsećaju nas na jednu činjenicu bez koje nije moguće razumeti književnost jugoslovenskog veka, a bojim se, u velikoj meri to nije moguće ni danas. Kada se prisetimo kako se nekada, u vremenu kada je pisao i Vladan Desnica, postajalo veliki pisac, ne možemo ni zaobići ni zaboraviti činjenicu da je značaj nekog pisca određivao ne samo nacionalni, nego, upravo, i u presudnoj meri, nadnacionalni, južnoslovenski kulturni prostor