
Vojvodina koje ima i nema
Oj Dunave, Dunave – plavi
O glasovima, harmonikašima, tamburašima i tamburama
O glasovima, harmonikašima, tamburašima i tamburama
"Pravda za Acu Lukasa"; VREME 1172
Ako mene pitate, rečenica: "Ja sam građanin Evropske unije" nema više smisla nego kad se Radovan Treći hvali da je član biblioteke. Ili ne, lažem, ima jedna korist, mnogima ovde značajnija od svega. Više od činjenice da su u Evropskoj uniji Hrvate veseli da Srbi tamo nisu
To što će Tomislav Nikolić autoputem bivšeg bratstva i bivšeg jedinstva nakon više od 20 godina doći u Zagreb, već je napredak, pogotovo što u svemu ima još neke simbolike: samo dva dana pre zvaničnog ulaska Hrvatske u EU i Srbija će dobiti bar zeleno svetlo za početak pregovora, ako već ne i datum
Slavica Đukić Dejanović, potpredsednica SPS-a i ministarka zdravlja, o partijskom drugu ministru prosvete Žarku Obradoviću ("Večernje novosti")
"Stremimo ka tome da poreski obveznici zapravo budu klijenti Poreske uprave, a ne neko ko samo izmiruje poreske obaveze"
Mislim da bi od Tita i Jugoslavije valjalo uzeti ono što je najbolje, a odbaciti ono što ne valja. Interesantan je način na koji je taj sistem u to vreme razmišljao o svetu, o velikom svetu: postojala je empatija za druge, male, udaljene
"Istorija nije gotova, istorija je živa stvar i stalno se oblikuje prema raznim interesima, a pre svega prema interesima moćnih. Priča o Gavrilu Principu je danas važna i biće uvek važna zato što je to priča o malom i nemoćnom koji sanja da bude jednak i važan, i zato što on u svojoj borbi strada misleći kako ona možda jeste uzaludna u tom vremenu, ali da će doći vreme, možda, kada će taj mali postati neko i nešto. I zato što je priča o Gavrilu Principu slobodarska priča o idealima slobode, bratstva i jednakosti"
Dok se Veliki rat zahuktava, a 1915. visoki izaslanik Kraljevine Srbije Jovan Cvijić odlazi u London da od saveznika traži podršku srpskom ratnom cilju – osnivanju jedinstvene države u kojoj bi bili Srbi, Hrvati i Slovenci – kninski fudbalski klub "Lav" menja ime u "Lastavica". Od tada pa do 1995. nastupa u lastavičjim, crno-belim dresovima. Crno simboliše otmenost, a belo čistotu. A zove se „Dinara"
Hrišćanin se bar teši i hrabri znajući da Crkva neće propasti. Ali ima li utehe za rodoljuba?
Direktiva partijskog vrha Istočne Nemačke je glasila: povećati normu kao rođendanski poklon predsedniku Valteru Ulbrihtu. U Berlinu su se 17. juna 1953. radnici pobunili, protest se proširio na čitavu zemlju, stotine hiljada ljudi zahtevalo je promene političkog sistema. Bio je to prvi ustanak u jednoj zemlji realnog socijalizma. Pregazili su ga tenkovi
Pre nepunih mesec dana, tačnije 23. maja, krakovska izdavačka kuća Wydawnictwo Literackie objavila je novu, dosad nepoznatu, knjigu Vitolda Gombroviča pod naslovom Kronos. Reč je o svojevrsnom apendiksu famoznom Gombrovičevom Dnevniku, čiji se kompletan prevod na srpski u jednom tomu pojavio prošle godine u izdanju Službenog glasnika. Kronos je poslednje parče u arhipelagu Gombrovičeve dnevničke proze, parče najintimnije i najkontroverznije
Džeparoši nisu isto što i razbojnici, uglavnom nisu nasilni i mahom se drže sive zone sitnih krađa i prevara. Uzimajući u obzir rizike "posla" i stres koji se tu javlja, teško je poverovati da zaista vole da kradu. Pre će biti da im je izbor drastično sužen
Suština je da imate kvalitet u parlamentu i da imate stvarno reprezente političke volje građana, da ti ljudi stvarno nekoga predstavljaju. Ovako imate situaciju da su u parlamentu ljudi koji ne bi osvojili ni deset glasova, a sede u parlamentu zato što je neko lepio plakate, vozio predsednika stranke, pa mu vi vraćate uslugu koju vam je učinio...
Razorna kombinacija slabe države i raširene političke korupcije bazira se na razuđenoj državnoj intervenciji, bez čvrstog institucionalnog okvira i preciznih pravila igre, kontrole javnih finansija i efektivnog antimonopolskog zakonodavstva i prakse. Politička korupcija i slaba država su zapravo dva lica iste medalje. Nema konsolidovanja demokratije bez raskida sa podaničkim mentalitetom i populističkom političkom kulturom
Dok su ovi naši trtljali o lideru u regionu, on je, Ivica Todorić, definitivno lider u regionu: kupujemo manje više sve njegovo i kad nismo svesni toga, a ubuduće će toga biti sve više. Todorićev bauk kruži Srbijom, ali njemu ovdašnje ekonomske patriote mogu da pljunu pod prozor. To je sad evropska firma. Evo kako je, pre godinu dana, opisan uspon porodice Todorić i kakva je uloga hrvatske države bila u tome
U ponedeljak veče prikazana je poslednja epizoda treće sezone HBO-ove serije "Igra prestola" pred letnju pauzu. Fama koja ovu seriju prati učinila je od nje jednu od najpopularnijih TV serija u svetu i globalni fenomen popularne kulture. Šta je to što je ovu seriju učinilo toliko popularnom, i zbog čega se ona pominje i kao jedan od najboljih televizijskih igranih formata svih vremena
Vojislav Šešelj, haški optuženik, lider SRS na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da je sa sadašnjim predsednikom Srbije sve zajedno radio tokom ratova u Hrvatskoj i BiH (B92)
Ova zemlja zaista ide u jednoumlje i jedina ozbiljna brana tome jeste najveća opoziciona stranka – Demokratska stranka. Ako se slomi DS onda će na red doći svi ostali. Tako to ide u autoritarnim, diktatorskim režimima. Pritom, najveća većina ljudi s kojima sam se zajedno borio za demokratiju u ovoj zemlji ćuti o tome. I to je realnost
Odavno nisam čuo praznijih i glupljih priča od ovih što sad odjekuju u srpskom medijskom prostoru. Te oni će ovo i ono, te oni će da smanje ono što su povećali, te oni će da rekonstruišu ono što su kreirali, te, na kraju, oni će biti ono što nikad nisu bili
Kako smo postupali sa ratnim tako postupamo i sa mirnodopskim zločincima
"Nije bitno da li se nešto zove ‘društvena odgovornost’ ili nekako drugačije, bitno je i suština je da smo društveno odgovorni kao pojedinci, kao menadžeri, kao zaposleni. Društvena odgovornost je model ponašanja koji kao društvo treba da usvojimo"
"Ulazak u EU za Hrvatsku istovremeno znači i automatski izlazak iz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini. To bi konkretno značilo oslobađanje znatnog dela tržišne teritorije u regionu od strane hrvatskih kompanija i mogućnost da srpske kompanije povećaju svoj izvoz na ovo tržište, pre svega proizvoda u oblasti agrara i prehrambene industrije. Srbija bi se tako učvrstila kao dominantna zemlja-izvoznica u okviru CEFTA"