Navikavanje na kapitalizam

15.oktobar 2003. Miša Brkić

Kako se kalio „Knjaz“

Srpskoj javnosti treba što pre otvoreno reći da aranđelovačku punionicu mineralne vode kupuje američki kapitalista Vlade Divac, koga će sutra nagon za profitom terati da se ponaša isto kao što se danas ponaša US Steel u smederevskoj Čeličani. Što pre to shvate, radnici "Knjaza Miloša" proći će mnogo lakše kroz tranziciju nego smederevski livci koji su se nameračili da pobede američki kapitalizam

Koncert - Eyesburn

09.oktobar 2003. Dragan Kremer

Tri godine vernosti

05. oktobar 2003, Studentski kulturni centar/Beograd

EKSKLUZIVNO - "Vreme" istražuje

09.oktobar 2003. Dejan Anastasijević

Večni plamen

Kako je Državna bezbednost, odnosno Bezbednosno-informativna agencija, sačuvala strukturu i kadrove nakon obaranja Miloševića i kako je spasavajući sebe dovela sve ostalo na rub propasti

Zločin i vijetnamski sindrom

01.oktobar 2003. Tamara Skrozza

Olako obećana dijagnoza

Čak i da ministar policije nije pribegao objašnjenju koje po ozbiljnosti više priliči dokonoj domaćici nego prvom čoveku MUP-a, vrlo je verovatno da bi se prva tumačenja svodila upravo na vijetnamski sindrom. "Pametni psihijatri nikada ne govore o onome što nisu videli, a čak i ukoliko su nešto videli, poslednju reč imaju sudski veštaci", kaže za "Vreme" dr Zoran Ilić

Slovenija

25.septembar 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Seksualni izazov

Službena Ljubljana se ovog leta uhvatila u koštac sa dugo odlaganim zadatkom – ulazak u Evropsku uniju diktira uređenje pravnog statusa zajednica istopolnih partnera

Tridesetogodišnjica smrti pesnika - Vistan Hju Odn (1907-1973)

25.septembar 2003. Muharem Bazdulj

Pesnik nepogrešivih pesama

Pre trideset godina, dvadeset devetog septembra 1973. godine, u Beču je umro Vistan Hju Odn, jedan od najvažnijih pesnika koji su pisali na engleskom jeziku, i – kako kaže Josif Brodski – najveći um XX veka. U izdanju niške "Prosvete" i prevodu Davida Albaharija nedavno se pojavila njegova "Nenapisana pesma"

"Sablja" na sudu

18.septembar 2003. Miloš Vasić

Provera zvanične verzije

Ove jeseni počinju suđenja po optužnicama nastalim posle akcije Sablja. Galama se stišala, neki "autogolovi" (Dušan Mihajlović) su priznati, a još neki bi mogli da se konstatuju pred sudovima. Tek narednih meseci videćemo ko će od onih za koje svi znamo da su krivi biti i pravosnažno proglašen krivim. Biće to presudan test sposobnosti, nepristrasnosti i političke volje policije, tužilaštava i sudova

Nuspojave

04.septembar 2003. Teofil Pančić

Puna soba magaraca

Uvek se naježim kada se baš tolerancija spomene kao privilegovani modus vivendi među ljudima istog podneblja, ali različitog porekla: ona je više podnošenje nego prosvećena interakcija

Izveštaj Komisije za ispitivanje obezbeđenja Zorana Đinđića

21.avgust 2003. Miloš Vasić

Propusti, javašluk, subverzija…

Već se može naslutiti šta će sadržavati izveštaj vladine Komisije koja je analizirala rad obezbeđenja premijera Đinđića: najveći deo činjenica već je bio poznat javnosti, a u međuvremenu su se pojavili i novi podaci. Ukratko: od konfuzije u zakonskim i podzakonskim aktima, preko amaterizma, pa do infiltracije i subverzije, završno sa sabotažom dela pravosuđa, sve je to stvorilo kontekst u kome je atentat planiran i uspešno izvršen. Izveštaj će morati da ukaže na sve te elemente, inače će biti uzaludan i suvišan

Lustracija

07.avgust 2003. Miloš Vasić

Ko seje dosijea

Demohrišćanska stranka Srbije pustila je u parlamentarnu proceduru još jedan zakon o dosijeima službi bezbednosti, tako da sada imamo dva predloga: taj i onaj Centra za antiratnu akciju iz 2002. Predlozi su veoma slični, osim u ključnom delu koji se odnosi na to: ko postavlja organ za rukovanje dosijeima i kome taj organ odgovara

Posledice akcije "Sablja"

17.jul 2003. Miloš Vasić

Golovi i autogolovi

Neki su u bekstvu, neki u pritvoru, a neki su pušteni. Neke hapse po inostranstvu, a neki snuju o novim zaverama. Tek će jesen i sudski procesi pokazati stvarne domete vanrednog stanja

Afere

25.jun 2003. Miloš Vasić

Mali od države

S obzirom na to kakvih su ga sve obaveza čuvanja tajne oslobodili, Čeda Jovanović i nije mnogo ispričao. Ispalo je, međutim, da je početno pitanje – ko je koga posećivao u zatvoru – potisnuto u stranu mnogo značajnijim detaljima koji potvrđuju da su razmere martovske zavere bile veće nego što se mislilo. Iz objašnjenja Čede Jovanovića i dokumenata na koja se oslanjao naslućuje se da je zavera bila dugoročni projekt sa kojim se ova vlast dugo i u tajnosti borila