TV manijak
Barbiko, srećan ti rođendan
Portret savremenika - Ljiljana Smajlović
Bez agremana »druge Srbije«
Makar i površan pogled na karijeru Ljiljane Smajlović ukazuje na nešto na čemu joj može pozavideti svako ko pretenduje na status javne ličnosti: uprkos nenametljivom nastupu, uspela je da stekne status osobe oko koje se lome koplja, sukobljavaju mišljenja, pletu kontroverze i izbijaju skandali
Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije 1999
Duga mračna noć
Da je već prošlo deset godina od tog dramatičnog događaja, podsetio me u ponedeljak moj prijatelj, glavni urednik "Vremena" Dragoljub Žarković. Pitao me šta mislim o tome da na desetogodišnjicu NATO bombardovanja Srbije 1999. podsetimo objavljivanjem nekoliko publicističkih tekstova iz tog vremena, a da seriju započnemo odlomkom iz knjige Stanka Cerovića U kandžama humanista, (Samizdat B92, Beograd 2000), koja je imala i svoje francusko izdanje pod naslovom Dans les griffes des humanistes, i tamo bila zapaženija nego ovde
10. Guitar Art Festival
Pusti da ti leut svira
Od svog prvog izdanja pa do danas Guitar Art je pokazao izvanrednu okretnost, ne samo u opstajanju nego i u širenju repertoara i redova publike
Iz knjige U kandžama humanista
Dolina plača u Vrlom Novom Svetu
Rat je bio prljav jer se nije mogao nastaviti nikako drukčije osim protiv civila, inače bi bio izgubljen. Perspektiva je bila katastrofalna: ne mogu se upotrebiti trupe na zemlji da se rat brzo završi, ne može se nikome objasniti zašto se vodi, zločini su bili očigledni, a gore od svega: nipošto se ne smije stati, i ovakav rat se mora dobiti inače je gotovo sa prestižom svjetske sile i ulogom NATO-a u izgradnji novog svjetskog poretka
Sportske integracije
Fudbalsko pipanje pulsa
Osam godina posle košarkaša i fudbaleri počinju da razmišljaju o zajedničkoj ligi, ali paralele nisu uvek poželjne
Učenje iz istorije – Kako je dr Milan Stojadinović konsolidovao dinar i stabilizovao devizni kurs pre skoro sto godina
Odlučnost, trikovi i šapat na berzi
Svetska finansijska kriza i pokušaji Vlade Srbije da pomogne privredi i građanstvu da prebrode posledice te krize, a da istovremeno ne poremeti makroekonomsku stabilnost, naravno, nemaju direktni uzor u našoj ekonomskoj istoriji. Ipak, treba se podsetiti nekih rešenja, pa zbog toga ovde objavljujemo insert iz portreta dr Milana Stojadinovića koji je sačinio naš novinar Dimitrije Boarov u knjizi "Apostoli srpskih finansija" (Beograd, 1997)
Alimentacija u Srbiji
Zmija u džepu za vlastitog potomka
Zakon kaže da u slučaju izdržavanog deteta visina izdržavanja treba omogućiti najmanje takav nivo životnog standarda za dete kakav uživa roditelj koji izdržavanje plaća. Upravo tu odredbu Porodičnog zakona najteže je prevesti u stvarnost
Knjiga nedelje
Plodovi dokolice
(Radomir Marković: "Kazna bez zločina"; privatno izdanje, 238 strana; Beograd 2009) Radomir Marković strpljivo gradi u svojoj knjizi jednu ambicioznu, mada klimavu političku konstrukciju: on je, naime, žrtvovan da bi se preko njega došlo do Slobodana Miloševića; tačnije, žrtvovan je i upropašćen upravo zato što je odbio da optuži Miloševića, a lepo su mu nudili sve. Prepošteni Radomir sve je odbio i pao žrtvom najmračnijih mahinacija zlih ljudi, sve zbog obraza, časti i profesionalizma
Srpski program za ublažavanje krize
Kreativno i hazardno
Čini se da je reč o planu sa nekoliko novih rešenja, domišljatijih od onih kojima zasad pribegavaju druge evropske zemlje – ali i planu koji se i dalje zasniva na kreditnoj podršci iz inostranstva
Izjava nedelje
»Toma mi je i pouzdan prijatelj i iskrena drugarica.«
Jorgovanka Tabaković, iz Srpske napredne stranke, o predsedniku partije Tomislavu Nikoliću ("Danas")
Vreme uspeha
Biznis
Najveće prosečne plate u decembru 2008. imali su zaposleni u strankama, sindikatima, komorama i udruženjima – 96.444 dinara
TV manijak
Geografija zločina
5. festival evropskog dokumentarnog filma "Sedam veličanstvenih"
Oaza spore hrane
Odziv publike na festivalu "Sedam veličanstvenih" svedoči da se i pored raznovrsne ponude dokumentarnih ostvarenja na nekoliko beogradskih festivala, pre svih "Slobodne zone", Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma i FEST-a, potražnja za ovim vidom filmskog izraza ne smanjuje. Svedoci smo zlatnog doba dokumentarnog filma, u kome je gledanje dokumentaraca postalo deo "kulture događaja", pogotovo kod mlađe publike
Evropska Unija i Srbija
Preporuke i uslovi
Ubeđenje Evropskog parlamenta je da svaka država pre nego što može da pristupi Evropskoj uniji treba da pokuša da reši svoje unutrašnje probleme, naročito one koji se tiču njenog teritorijalnog i ustavnog ustrojstva
Festivali
Boja zvuka
Nedavno je održan Prvi beogradski međunarodni festival elektronske višemedijske umetnosti, elektronske i radiofonske muzike, nov događaj na ovdašnjoj kulturnoj mapi
Milan Vukomanović, sociolog religije
Religija i politika
"Zatvorena društva, koja su prolazila kroz duže periode kriza i sukoba, i u kojima je religijski identitet bio, pre svega, antagonistička kategorija, trebalo bi, svakako, da u periodu svoje konsolidacije naročitu pažnju obrate na razumevanje razlika, uključujući, naravno, i raznolikost religijskog života i prakse u svetskim, ali i lokalnim okvirima. Bez toga ćemo teško razumeti svet u kome živimo, pa čak i vlastiti komšiluk"
Vreme uspeha
Biznis
Nuspojave
Bilbord metafizika
Jesu li Srbi veći i fanatičniji vernici od, recimo, Španaca? Naravno da nisu, ali to samo po sebi ne znači ništa; nije stvar u tome šta jeste, nego šta može i sme da se vidi
Zelenašenje i posledice
Kamata, kalibar i dužničko roblje
Kako dug od 4000 može narasti na 30.000 evra, objašnjava sagovornik "Vremena": "Tu ide kamata od deset odsto. On nije imao 4000 evra za prvu kamatu pa je prolongirao. Kada je zakasnio sa drugom kamatom, ovaj mu je lupio penal, ‘nije ti sada deset odsto, zato što te čekam sada je 20 odsto’. I tako, kamata na kamatu, pa veći penal, dođeš u situaciju da si dužan 30.000 evra, umesto 4000"
Iz ličnog ugla - Beogradski metro
Realan plan za efikasno rešenje
Povodom teksta "Sve je isto, samo njega nema" ("Vreme" 938) donosimo još jedan prilog raspravi kakav metro treba glavnom gradu Srbije – laki ili teški
Supruge vladara Srbije
Prve dame srpskog dvora
Novovekovni srpski vladari ženili su se po pravilu mlađim devojkama – u proseku devet godina, ali su dvojica oženili i starije: kralj Aleksandar Obrenović oženio je deset godina stariju udovicu Dragu Mašin (rođ. Lunjevica) a kralj Petar II Karađorđević dve godine stariju Aleksandru, posmrče grčkog kralja Aleksandra I