Vreme Beograda – Stanovi za socijalno ugrožene

Svoj kutak, konačno

"Lepo mi je kada izađem nekud pa znam da se vraćam u svoj stan. Znate, ovo je za mene palata. Bez preuveličavanja. Nemam na šta bih se u stanu požalila, samo mi je strašno što sam opet u teškoj situaciji. Ali prebrodiću i ovu krizu, nadam se. Ja sam borac celog života", kaže Olga Ranković, korisnica stana za socijalno stanovanje u Kamendinu

Smrt Ričarda Holbruka u eri Vikiliksa – kako je Cukerberg prestigao Asanža, ili kako je "Tajm" pregazilo vreme

Kome zvona zvone

Vikiliks je revolucionarna pojava u novinarstvu, dok stari mediji pomalo podsećaju na crkvene lidere koji su svojevremeno pokušavali da spreče knjižare da štampaju knjige, jer knjige, koje nisu obično dobro, već posebna tajna duha, tobož smeju i umeju da pišu samo sveštena lica

Ekskluzivno

22.decembar 2010. Saša Leković

Dojava o Ratku Mladiću i šta je bilo sa deset miliona evra

Demonstrirajući političku i svaku drugu odlučnost da privede pravdi Ratka Mladića, država Srbija je ove godine dramatično povećala iznos nagrade za informaciju koja bi dovela do njegovog hapšenje. Dok se u medijima spekulisalo da li to može doneti neki rezultat i kakav, dva muškarca su se, verujući da će se obogatiti pošto – kako tvrde – znaju gde je Ratko Mladić i koje lažno ime koristi, obratili ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, te našim tužiteljima i istražiteljima. Priča koja sledi potpuno je istinita, ali su imena izmišljena zbog zaštite stvarnih osoba. Takođe, potpisniku teksta poznate su sve stvarne lokacije na kojima se događa priča. Tekst objavljujemo kako ga je autor napisao – bez skraćivanja i prepravki. Oprema je redakcijska

Srpsko-evropska posla

08.decembar 2010. S. Bubnjević

Zamislite da proizvodimo robote

Za razliku od Srbije gde se iz budžeta izdvaja za nauku znatno manje od jedan odsto BDP-a, u Francuskoj se daje čak 2,12 odsto bruto nacionalnog proizvoda, što u bogatoj zemlji poput Francuske iznosi čitavih 38,7 milijardi evra

Izložba – »Iza gvozdene zavese«, poljska i sovjetska umetnost 1945–1989.

08.decembar 2010. Sonja Ćirić

Lica i naličja

Da bi što plastičnije prikazali šta se i kako dešavalo u sovjetskoj i poljskoj umetnosti od kraja Drugog svetskog rata do pada Berlinskog zida, kustosi izložbe su radove svrstali u celine, naporedo postavivši artefakte oficijelne državne umetnosti i one nastale unutar nezavisne umetničke scene

Rak na mapi centralne Srbije

08.decembar 2010.  

Tipovi raka kod žena

Kod žena je maligni proces najčešće bio lokalizovan na dojci, kolonu i rektumu, grliću materice, plućima, telu materice i želucu

Intervju – Branko Milićević, upravnik Pozorištanceta Puž

01.decembar 2010. Sonja Ćirić

Narodni učitelj Branko Kockica

"To što me ne angažuju za odrasle nije slučajno. Samo bi me tupavi reditelj uzeo da igram, recimo, Šekspira. Kladim se da bi usred mog srceparateljnog, najtragičnijeg monologa kralja Lira neko iz sale doviknuo: tata-ta-tira"

Priča sa naslovne strane

01.decembar 2010. Jovana Gligorijević

Poslovi, putovanja i prijatelji Cece Ražnatović

Kako je došlo do toga da Ražnatovićeva dobije radnu vizu za Australiju, u koju joj je, baš zbog braka sa Arkanom i hapšenja u akciji "Sablja" isti zahtev odbijen, za "Vreme" je objasnio Majkl Korkil, portparol Odeljenja za imigraciona i pitanja državljanstva Vlade Australije. "Zahtev za vizu koji je gospođa Ražnatović podnela 2007. godine, odbijen je u junu 2009. na osnovu člana 501 Akta o migracijama, koji se odnosi na takozvani test karaktera. Ako osoba koja podnosi zahtev za vizu ne prođe test karaktera, to može da znači da ima kriminalni dosije, da je bila ili je i dalje povezana sa osobama, grupama ili organizacijama koje su bile ili su još uključene u kriminalne radnje. Korkil je u pisanoj izjavi za "Vreme" pojasnio da osobe odbijene na osnovu člana 501 imaju pravo da se žale Tribunalu za administrativne žalbe i da prilože izjave svedoka koji bi potvrdili ispravnost njihovih karaktera. "U slučaju gospođe Ražnatović, to pravo je iskorišćeno, pa je Tribunal za administrativne žalbe 31. maja ove godine deaktivirao odbijenicu za vizu

Povodom otvaranja Muzeja Narodnog pozorišta

24.novembar 2010. Zorica Janković

U punom ornatu

Priča o Milici Babić, prvoj srpskoj školovanoj kostimografkinji, supruzi našeg jedinog nobelovca Ive Andrića

Srpska pravoslavna crkva

24.novembar 2010. Jelena Jorgačević

Monah Artemije i njegov slučaj

Kako "Vreme" saznaje, u raspravi na sednici Sabora Srpske pravoslavne crkve, tada još umirovljenog vladiku Artemija branili su vladika banjalučki Jefrem, vladika kanadski Georgije i vladika banatski Nikanor. Na tajnom glasanju koje je usledilo bila su prisutna trideset četiri arhijereja. Šest arhijereja je bilo protiv, sedam uzdržanih, a dvadeset jedan je glasao da se bivši vladika vrati u red monaha. Javnost se iscrpno bavila tumačenjem rezultata glasanja, smatrajući da šest podržavalaca bivšeg vladike u Saboru znači novi kamen spoticanja. Međutim, unutar Crkve smatraju da taj rezultat nije nimalo obeshrabrujući. Na kraju Sabora svi episkopi su potpisali odluku o raščinjenju

Iskustvo sa Kembridža

10.novembar 2010. Filip Brković

Svaki dan – jedna knjiga

Profesor prava i razvoja koji mi je predavao na Kembridžu, Beri Rajder, predavanje na kome nam je predstavio konkretan slučaj pranja novca i njegov uticaj na razvoj zemlje, a u kome je lično učestvovao kao advokat oštećenih, završio je rečima: "Tim koji je vodio postupak brojao je šest ljudi. Na kraju se sveo na nas dvoje. Ostali su ubijeni." Takav stepen odgovornosti i shvatanje da se ono o čemu se u teoriji predaje i u praksi sprovoditi mora, na mene su ostavili neizbrisiv trag

Kultura sećanja

03.novembar 2010. Slobodan Georgijev

Bila jednom jedna braća

Dokumentarni film o prijateljstvu, raskidu prijateljstva i pokušaju izmirenja između čuvenih košarkaša Vlada Divca i Dražena Petrovića pokušaj je da se objektivnije sagleda proces raspada nekada zajedničke države

Intervju – Darko Babić, regionalni direktor
DHL International Beograd d.o.o.

28.oktobar 2010. Ana Radić

Partneri i u najtežim vremenima

Cenili smo što je "Vreme" htelo da promeni svet oko sebe i objektivno izveštava. "Vreme" je jedini medij koji nam se tada obratio i koji je želeo da u svet pošalje objektivnu sliku o dešavanjima u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji