Roman – Dobro nam ide

09.avgust 2017. Teofil Pančić

Bečke muške migrene

Knjiga Arnoa Gajgera je minuciozna romaneskna studija modernog austrijskog društva i njegovih "posttraumatskih sindroma", koja se i nas i te kako tiče

Izbeglička kriza – Traumatizovana deca

22.mart 2017. Tatjana Ristić

Nevidljive i vidljive rane

Deca izbeglice i migranti nose se sa teškim psihološkim posledicama zbog iskustava kroz koja su prošla i situacije u kojoj se nalaze. Humanitarna organizacija Save the Children dokumentovala je stanje u zatvorenim kampovima na ostrvima u Grčkoj. Zaključak je dramatičan: kod dece su u porastu depresija, nasilno ponašanje, upotreba alkohola i droge, samopovređivanje i pokušaji samoubistva

Super Bowl reklame

01.mart 2017. Vladimir Ćosić

Kulturni fenomen odvojen od sporta

Tokom samog prenosa Super Bowla, gledaoci su pored sporta u prilici da vide i desetine, najčešće produkciono i kreativno superiornih televizijskih reklama

Holandija – Fenomen Gerta Vildersa

22.februar 2017. Đorđe Matić

Antiislamski fanatik

Najopskurniji pokreti svetske politike otvorili su Gertu Vildersu širom vrata, od ekstremnih izraelskih desnih partija do američkog evangelističkog andergraunda. Njih uglavnom povezuje ideološko-verskih fanatizam i nimalo im, čini se, ne smeta Vildersov izraženi sekularizam. Jer, njegova partija ima jednu stranicu programskog teksta koja se svodi na jednu reč – antiislamizam

50. Bitef

05.oktobar 2016. Teofil Pančić

Glupa Evropa, tužna Afrika, vesela Koreja

Jubilarno izdanje najuglednijeg pozorišnog festivala proteklo je u znaku prevazilaženja granica, ne samo regiona, nego i Evrope

Lični stav

23.mart 2016. Sanda Rašković Ivić

Zašto me napadaju

Vučićeva lojalnost zapadnom faktoru bezgranična je i u ovoj situaciji primereno se sprovodi kroz revnosno izvršavanje zadatka, dakle, kroz pokušaj potpunog uništavanja jedne legitimne političke i demokratske opcije. Ali, njegovi patroni nisu ni približno toliko lojalni. Već u prvoj prilici okrenuće se nekom ko može bolje i jevtinije da izvršava naloge

Intervju – Mišel Sen-Lot, direktor kancelarije UNICEF-a u Srbiji

28.decembar 2015. J. Jorgačević

Sa decom se mora biti iskren

U Srbiji samo 50 odsto dece uzrasta od tri do pet godina pohađa vrtiće, to jest mnogo manje od 85 odsto dece, što je prosek u Evropi. Naučne studije su pokazale da dečji razvoj ne počinje u petoj godini, nego mnogo ranije. I što ranije dete uđe u obrazovni sistem, ima veće šanse da ostane u obrazovnom sistemu i da završi školu

Knjige – Posledice jednog pucnja, Jelica Novaković i Sven Peters

11.novembar 2015. Đorđe Matić

U stidu zgarišta i stena

Srpski intelektualci jednom će morati da nauče "lekciju" da se pri dodiru sa svetom zauvek maknu iz biparticije čija su dva nepomirljiva dela prepoznatljiva namrgođena uvređenost s jedne ili, kao ovde, izvinjavajuća mea maxima culpa snishodljivost s druge strane

Intervju – Hanif Kurejši, pisac

24.jun 2015. Marina Lalović

Ima li budućnosti

"Danas u Evropi nemamo više pluralitet političkih ideja, odnosno ono što je multikulturalizam u prošlosti nudio – sistem alternativa. Svet je postao mnogo fašističkiji. Svedoci smo rasta fašizma i fašističkih partija u Francuskoj, Mađarskoj i Nemačkoj, kao i fundamentalističkih pokreta. Pisanje i umetnost nam služe upravo da bismo istražili na koji način čitav taj proces funkcioniše, ali i pokazuju koliko smo bespomoćni u odnosu na moć i autoritete"

Život i vlast

27.avgust 2014. Tamara Skrozza

Udarnik našeg doba

"S propuštanjem odmora dolazi i rizik od ‘burnouta’, ili akutnog premora, koji lako može preći u ozbiljnija stanja napada panike, povišene anksioznosti, dezorijentisanosti, naglih promena raspoloženja, čak i paranoičnog ponašanja", kaže za "Vreme" psihoterapeutkinja Lidija Vasiljević

Nauka u kriminalistici

02.april 2014. Marija Vidić

Tajne pulsa i krvnog pritiska

Tokom testiranja postavlja se niz pitanja, od kojih su neka irelevantna, druga dijagnostička a treća relevantna. U slučaju da je psihološka reakcija ispitanika na dijagnostička pitanja snažnija u odnosu na relevantna, smatra se da je osumnjičeni govorio istinu. Oni koji su krivi češće pokažu snažnu reakciju prilikom podsećanja poligrafiste na validnost testa, ali ovo je momenat u kome ponekad burno reaguju i nevini, plašeći se da će biti osuđeni za nešto što nisu uradili