Odnosi SAD, Rusije i EU

02.август 2017. Milan Milošević

Dodavanje gasa

Ciljajući u Trampa i Putina, američki kongresmeni pogodili su nemački Uniper i Wintershall, britansko-holandsku grupu Royal Dutch Shell, austrijski OMV i francuski ENGIE. Evropljani su najavili kontramere, mada Evropska komisija još nije dala odobrenje za izgradnju tog gasovoda. Agencija Blumberg procenjuje da je briselska pretnja odgovorom Americi na klimavim nogama, jer su Evropljani podeljeni kad je u pitanju "Severni tok 2"

Intervju – Nikolaj Koljada, dramski pisac i pozorišni reditelj

10.мај 2017. Jovana Georgievski

Publika glasa parama i nogama

"Da bih nahranio 120 ljudi koji rade u mom privatnom pozorištu, trebalo bi samo na kartama mesečno da zaradim (nemam sponzore) pola miliona rubalja. Ali osećaj slobode je vredan svih mojih muka"

Politizacija Evrovizije

26.април 2017. Jovana Georgievski

Ko to tamo ne peva

Ruska pevačica Julija Samojlova neće učestvovati na Evroviziji u Kijevu zato što joj je zabranjen ulazak u Ukrajinu. Obrazloženje: kada je pre dve godine gostovala na Krimu, ušla je na ukrajinsku teritoriju preko nezvaničnog graničnog prelaza koji kontroliše Rusija

Trgovci oružjem

19.април 2017. Miloš Vasić

Bez sirotinje nema zarade

Opet se podgreva bajata priča o trgovini oružjem na Balkanu, ovoga puta iz trenutno političkih razloga, mada nema ničeg novog, niti će biti. "Epohalna otkrića" stara su četvrt veka, sve znamo – osim onih koji su zaboravili, a ne treba im ni zamerati, jer je sve to samo običan hohštapleraj. Trgovina oružjem uvek je tu, legalna ili ilegalna sasvim je svejedno, i nije jasno zašto se sada od toga prave scene

Bezbednosna konferencija u Minhenu – Evropsko viđenje rizika u svetu

22.фебруар 2017. Milan Milošević

Strepnja veća od nade

Evropske ekspertize o kremljaskim proročanstvima, raketama u Kalinjingradu, zamrznutom ratu u Ukrajini, porastu strasti na Arktiku, haosu na Bliskom istoku i neizvesnosti na Pacifiku i o ulozi lažnih vesti u postzapadnom dobu

Rusija–SAD – Čekajući potez Donalda Trampa

15.фебруар 2017. Milan Milošević

Tako govoraše Putin

Na Bezbednosnoj konferenciji u Minhenu 2007. Vladimir Putin je bacio rukavicu unipolarnom uređenju sveta po receptu Pax Americana. Posle toga rusko-američki odnosi su se pogoršavali, a popravljanja odnosa posle dolaska Donalda Trampa u Belu kuću mnogi se iz nekih razloga plaše

SAD – Izborni sajber rat

11.јануар 2017. Milan Milošević

Rusko hakovanje američkih izbora

Izgleda da hakersko-špijunska zavrzlama u vezi sa izborom Donalda Trampa za predsednika SAD ipak odslikava dublju zabrinutost američkih struktura, koje uočavaju da ističe period američke apsolutne posthladnoratovske dominacije

Najava osnivanja Demografskog saveta

23.новембар 2016. Sanja Šojić

Ima da nas nema

Kod nas žene zvanično imaju pravo na godinu dana porodiljskog odsustva, ali niko se ne pita koliko žena nije u mogućnosti da ga iskoristi. Preduzetnike najviše zanima profit, i u tome imaju veliku podršku vlasti. Ne može se računati da će stanovništvo rađati zbog srpstva i Srbije, nego zbog sebe

Intervju – Ralf Fiks, predsednik Fondacije »Hajnrih Bel«

02.новембар 2016. Andrej Ivanji

Simulacija reformi

Posmatrano iz perspektive Evropske unije, postoji fenomen koji ponekad nazivamo balkanfatikom, to je fenomen određenog zamora od proširenja, od bavljenja Balkanom

Vreme protiv nasilja

19.октобар 2016. J. Jorgačević

Da je bolest, lečili bi je

Svakih četrdeset minuta jedna žena u Rusiji izgubi život kao žrtva porodičnog nasilja. U Ukrajini je slično. Za iskorenjivanje bolesti koje imaju toliko visoku stopu smrtnosti ulažu se milioni smišljaju kampanje da bi ljudi obratili pažnju na moguće znake, lekari daju savete u javnosti, ističu važnost prevencije. Bilo bi dobro da se u zemljama kao što su Rusija, Ukrajina ili Srbija, s tom ozbiljnošću pristupi i problemu koji odnosi jednak, čak i veći broj života

Migrantska kriza

12.октобар 2016. Milan Milošević

Mora i zidovi

Dok se zbog izbeglica prolivaju suze licemerne samilosti, na granicama širom sveta niče sve više žica koje treba da ih zaustave. Broj izbeglica premašuje devetnaest miliona, što je najviše nakon Drugog svetskog rata

Intervju – Dr Vjekoslav Perica, istoričar

03.август 2016. Đorđe Matić

Narod, pleme, klan – Balkan

Srpski i hrvatski nacionalisti iskonstruisali su nove kolektivne identitete jedni naspram drugih, a zatim i u odnosu na susedne narode – tako da je onaj drugi negativan, tuđi i dalek, naravno – te novi identitet nasuprot same SFRJ i to da se bude sve suprotno od onog što je ona bila. Ove konstrukcije su dvadesetogodišnja noćna mora sveopšteg propadanja i frustracije u novim državama

Ukrajina – Dve godine kasnije

22.јун 2016. Dejan Anastasijević

Zamrznuti rat

Dve godine nakon Majdanske revolucije, otcepljenja Krima i oružanih sukoba na jugoistoku, Ukrajina se klacka između rata i mira, patriotizma i korupcije, daleko od očiju i interesovanja Brisela i Vašingtona

VREME BR.889 | 17. JANUAR 2008.

19.мај 2016. Momir Turudić

Krimski Tatari – egzodus i povratak

"Mržnja vekovnih neprijatelja" i višak nerešenih istorijskih računa kojima su mnogi skloni da objasne probleme koje danas imaju Tatari, Rusi i Ukrajinci na Krimu je mnogo više problem "narcizma malih razlika". Višedecenijski zajednički život učinio je svoje. Načinom života, ponašanjem, navikama, ponekad čak i izgledom, narodi koji su izašli iz sovjetskog lonca za topljenje nacija i religija više liče na svoje "osvajače" i "ugnjetače", nego na sunarodnike po imenu i istovernike po dalekim krajevima

TV manijak – Evrovizija 2016

18.мај 2016. Dragan Ilić

Geopolitika pesme

Već smo navikli da je evrovizijsko natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje

Čovek koji je obeležio 2015 – Vladimir Putin i njegova Novogodišnja poslanica

28.децембар 2015. Milan Milošević

Miris nafte u Kremlju

Ruski predsednik pred 1392 novinara u Kremlju o meandrima međunarodne politike, pojeftinjenju nafte, švercu ugljovodonika i islamistima, ljutnji na Tursku, ruskoj akciji u Siriji, bazama i raketama, o prekidu trgovinskog ugovora sa Ukrajinom, gasovodima, o izboru tuđih predsednika, Donaldu Trampu, Sepu Blateru i o vlastitim ćerkama

Anatomija destabilizacije zdravog razuma

02.децембар 2015. Jovana Gligorijević

Moždani udar

Posle svega čemu je javnost svedočila u poslednjim danima novembra, ostaje nejasno kako ovoj vlasti ide u korist da Srbiju predstavi kao nestabilnu državu. Vladajuća struktura ili ne zna da radi svoj posao ili smo svi i svedoci i akteri trajne talačke krize, u kojoj su taoci svi građani Srbije, a otmičari – njihovi legitimno izabrani predstavnici

Odnosi Srbija – NATO

25.новембар 2015. Milan Milošević

Polje visokog pritiska

U trenutku nastanka ovog teksta stiže vest da je Turska, inače članica NATO-a, 24. novembra oborila ruski vojni avion. Dok Ankara navodi da je suhoj 24 povredio turski vazdušni prostor, rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je njena kontrola leta u Homsu uočila da su zapravo turski lovci ušli u sirijski vazdušni prostor. Predsednik Rusije Vladimir Putin je izjavio da je to nož u leđa od saučesnika terorista i da će biti posledica po rusko-turske odnose... Može li Srbija biti neutralna ili se mora uhvatiti u ludo kolo

Pad ruskog putničkog aviona u Egiptu

04.новембар 2015. Milan Milošević

Smrtonosna enigma

Dugo će se istraživati uzrok katastrofe putničkog aviona male ruske avio-kompanije Metrodžet na Sinaju, nad kojim lebdi mnogo politike povezane sa ruskim vojnim angažovanjem u Siriji, ali i egipatska osetljivost kada je u pitanju delovanje islamskih ekstremista, imidž egipatske vojske, pa i bezbednost Egipta kao turističke destinacije

Reportaža – 56. Bijenale u Veneciji

17.јун 2015. Lidija Milić

U potrazi za budućnošću

Iza kulisa zvaničnog programa 56. Bijenala u Veneciji odigrava se i nezvanično bijenale u vidu gerila kampanja koje imaju za cilj da istaknu neka goruća pitanja u svetu, od pitanja imigranata, rata u Ukrajini do teškog položaja radnika u Abu Dabiju gde se grade ogranci Gugenhajma, Luvra i drugih muzeja

Intervju – Prof. dr Dragan Simić, dekan Fakulteta političkih nauka i direktor Centra za studije SAD

Balkanske integracije pod američkim kišobranom

Naš prostor nije u fokusu interesovanja SAD kao što je bio devedesetih godina – i to je činjenica. Taj vakuum sada popunjavaju i interesi drugih država, Turske, Ruske Federacije, pojačana je uloga Nemačke. Ukrajina je bila okidač da se SAD ponovo angažuju u našem regionu. Jedino one kao velika sila mogu delatno da primire te igrače koji nose konfliktni potencijal, u ovom slučaju mislim na albanski faktor

(Geo)politika zabave – Evrosong 2015.

27.мај 2015. Irena Šentevska

Na kauču s Končitom

Pravila za učešće na Evrosongu eksplicitno kažu da "tekstovi, govori, gestovi političke ili slične prirode" nisu dozvoljeni tokom održavanja takmičenja. Pa ipak, u šezdeset godina Evrosonga politika je kroz sporedne ulaze i na mala vrata često dospevala na evrovizijsku pozornicu, koja se koristi kao platforma za prenošenje poruka koje su u osnovi (geo)političke. Od samog početka Evrosong je bio platforma za artikulisanje i sučeljavanje političkih stavova: dok je, na primer, papa Pije XII u Evrosongu prepoznavao potencijal za "jedinstvo nacija", suzbijanje predrasuda i rušenje barijera, francusko komunističko glasilo Radio Liberté opisivalo ga je kao novo oružje psihološkog rata koje služi ujedinjenju Evrope

Reprint – Istorija i tumačenja, povodom obeležavanja 60-godišnjice pobede nad fašizmom

06.мај 2015. Frano Cetinić

Spasavanje redova Putina

Sedamdeseta godišnjica pobede nad fašizmom biće obeležena 9. maja velikom vojnom paradom u Moskvi. Polemike koje prate ovogodišnju moskovsku proslavu Dana pobede nastavak su polemike vođene i pre deset godina povodom obeležavanja šezdesete godišnjice pobede nad fašizmom, s tim da su stavovi u međuvremenu samo radikalizovani. O tome svedoči i danas aktuelan tekst Frana Cetinića (1947–2006) objavljen u "Vremenu" broj 749, 12. maja 2005. godine, koji ponovo objavljujemo ukazujući na postojanost istorijskog revizionizma, na tadašnje političke prilike na liniji Zapad–Rusija u ogledalu današnjih, ali i na ličnost Frana Cetinića, prijatelja "Vremena", dugogodišnjeg urednika Radio France Internationalea i vrsnog evropskog intelektualca

Grčka – Okretanje ka Rusiji

Grčki dug i ruski gas

Saterana u ćošak u pregovorima sa evropskim poveriocima, prezadužena Grčka u igru je ubacila svoj geostrateški položaj. Zbog planova Atine da se uključi u rusko-turski projekat "Turski tok" i zbog drugih aranžmana sa Vladimirom Putinom, na Zapadu poneko o Grčkoj već govori kao o "ruskom Trojanskom konju"

Intervju – Vesna Goldsvorti, književnica

22.април 2015. Muharem Bazdulj

Roman u Londonu

„Gorski je prevashodno roman o Londonu. Međutim, svi glavni junaci su u London stigli natopljeni politikom istoka i juga Evrope, i svoje otadžbinske priče upisuju u istoriju Britanije na jedan polifon, mnogoglasni način, često u protivurečju jedni s drugima a i sa samima sobom. Gorski je ruski patriota, čak i nostalgičan u odnosu na predjeljcinovsku Rusiju, ali istovremeno je i Jevrejin koji nosi određenu svest o tome da nije ’slovenska duša’. Natalija, u koju je zaljubljen, sanja da pobegne iz Rusije po svaku cenu, ali na Zapadu ne zna šta bi sa sobom. Nikola je beogradski tinejdžer čak i kada se približava četrdesetoj. U Englesku stiže u bekstvu od mobilizacije, kao čovek bez politike, ali i bez strasti; on je na neki način predstavnik srpske ’izgubljene generacije’ koja se devedesetih rasula po svetu i koja je moj pandan izgubljenoj generaciji Ficdžeralda i Hemingveja"