


Povodom 40 godina TV serije »Otpisani« – Sećanje na Dragana Markovića
Kako je otpisivan autor Otpisanih
Mada se kuražio dosetkom da posle "Otpisanih" dolazi "Povratak otpisanih", Dragan Marković je teško podneo odlazak iz NIN-a. Strefio ga je infarkt

Srpska pravoslavna crkva i UNESCO
Sećanje na Ahtisarija
Diplomatska ofanziva Srbije u epizodi "Kosovo u Unesku" deluje farsično i kao još jedna loša predstava. Posebno i zato što Srbija još nije uspela da za pregovaračkim stolom pokrene dijalog o položaju i statusu SPC na Kosovu, imovini SPC i srpskoj imovini uopšte, makar o razrušenim nadgrobnim spomenicima na pravoslavnim grobljima

Zemlja ljudi – Kapadokija, Turska
Začarana zemlja prelepih konja
Od Vilinskih dimnjaka, preko Crne crkve, crkve Svetog Vasilija, crkve Svete Varvare i crkve Svetog Jovana, do derviškog plesa i podzemnih gradova, Kapadokija je začaran svet u koji treba skrenuti sa utabanih ruta masovnog turizma


Kultura sećanja – Gun Bergman (1916–1971)
Prizori iz ispunjenog života
Ovo je priča o ženi koju istorija pamti kao Gun Hagberg, Gun Grut i Gun Bergman. U brojnim knjigama i monografijama o Ingmaru Bergmanu, ona obično dobije tek tri ili četiri reference u indeksu. U opširnijim hronologijama života Ive Andrića takođe će da zavredi jednu do dve napomene. Reč je, međutim, o ženi koja je povezala dvojicu velikih umetničkih genija XX stoleća, ženi koja je proživela kratak, ali ostvaren život, ženi bez koje ni Ingmar Bergman ni Ivo Andrić u istoriji ne bi imali mesto kakvo imaju

Komunalna policija
Jedinica za borbu protiv građana
Dva napada na novinarske ekipe u samo mesec dana rezultat su rada Komunalne policije, osnovane kako bi pomogla građanima da se zaštite od različitih problema koje nosi život u gradu. Da li je to servis građana ili privatni servis vlasti

Strip – Tri ugursuza za vreme okupacije
Nosonja, Ćoronja i Bradonja kao heroji pozadine
Prvo strip izdanje koje se pojavilo nakon oslobođenja 1945. godine bilo je "Tri ugursuza za vreme okupacije". Bilo je to ujedno i prvo izdanje koje je nakon tri broja sudskom odlukom zabranjeno. Ovaj strip nedavno je u reprintu objavila izdavačka kuća Komiko. Pored teksta Zdravka Zupana, reprint je opremljen i osvrtom Saše Rakezića

Šta je bilo s junacima serije »Više od igre«
»Petnaest godina posle«
Slobodan Stojanović je nedugo posle završetka TV serije "Više od igre", emitovane 1977, započeo pisanje scenarija za njen nastavak koji nikad nije realizovan. Radnja nastavka, po Stojanovićevoj zamisli, smeštena je u 1956, petnaest godina nakon ustanka i prvog oslobođenja Gradine septembra 1941. godine, prikazanog u poslednjoj epizodi "Više od igre". Stojanović je napisao ovaj koncept nastavka serije u kome govori šta se u tih petnaest godina desilo s junacima popularne serije
Lisica i ždral
Čekajući verdikt
Kao i svaki molilac, moram dobrovoljno i lično da obelodanim izvesne brojke iz moje najdublje poslovne intime

Dokumenti – Šta je rekao dr Vladimir Kostić, predsednik SANU
Politika nam je pojela život
Prvi program Radio Beograda svake nedelje u 10 časova emituje emisiju "Sedmica". Ove nedelje 18. oktobra gost urednice i voditeljke Ane Tomašević bio je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti dr Vladimir Kostić. U trenutku kada ovaj broj "Vremena" odlazi u štampu, u Predsedništvu još traje sastanak predsednika Nikolića sa premijerom Aleksandrom Vučićem i patrijarhom Irinejom, na kom je prisutan i dr Kostić. Razgovara se o "diplomatskoj borbi zemlje protiv prijema Kosova u Unesko"

Lični stav
Jagma zadnjeg vremena
Hidžra – napuštanje društva, govora, jezika, pisma, kojim se Samom Bogu pridružuje, označila je početak poslednje četvrtine trajanja čovečanskog, a od tada evo prođe 1437 leta. Nije hidžra iz jezika u jezik, iz srpskog u bosanski, albanski, iz hebrejskog u arapski, iz grčkog, jermenskog u turski, već iz jezika svakog u svejezik jedan, iz svaštoljubnog jednog svakog u Bogoljubni svaki, jedan

Intervju – Petar Božović, glumac
Sve će biti juhahaha
"U pravu je Zoran Milanović, premijer Hrvatske, kad kaže da mi nismo država. Mi smo protektorat"

70 godina Ujedinjenih nacija
Porodica nastala iz ratnog pepela
Kada se pogleda slika današnjeg sveta, preovlađuje osećaj da se ideali o trajnom globalnom miru nisu obistinili. Ipak, dostignuća UN-a u planetarnom razvoju su neosporna. Neprocenjiv je doprinos u dekolonizaciji, iskorenjivanju smrtonosnih bolesti, odbrani ljudskih prava i vladavini zakona
Nuspojave
Srbovanje, Kusti radovanje
Neofitska pregrejanost stvara nezdravu atmosferu u kojoj moraš da se braniš od optužbe da nekako nisi "dovoljno" ili "na pravi način" ono što oduvek jesi

Odlomak iz knjige Spisi i ljudi, priče iz advokatske arhive
Nova Crnja, gostionica Marije Kočiš, 22. decembar 1946. – Obrasci pesama i obrasci življenja

Intervju – prof. dr Tibor Varadi
Proza i poetika advokatske arhive
"Od oko 30.000 spisa ja sam pregledao oko 8000, a izdvojio sam nekoliko stotina. Jer u tim slučajevima video sam, a nadam se da će to videti i čitaoci, da je mimo istorije, sa njenim pobednicima i poraženima, trajala jedna svakodnevica koja se izgubila, a opirala se patetičnim promenama vlasti i sistema"

Poslovi gradonačelnika Beograda
Mali mi je ovaj grad
Afera sa 24 stana Siniše Malog još jedna je u nizu koje isplivavaju u mandatu Vučićeve vlade i pokazuju da su ljudi iz njegovog najbližeg okruženja potencijalno upleteni u velike korupcionaške poslove. Otkud prvi čovek Beograda u toj priči

Valjevo – Festival duvan čvaraka
Joj Mile, okani se šljive…
Dačića, sa drugovi, posadiše za sofru, odma pređe na čvarke, počisti tanjir, zatraži vode, dodadoše i rakijicu, nastavi da se zalaže, diže se, reče u kamere, doš’o kao građanin, ima kaže da Ovo nešto što Srbija treba da neguje...
Navigator
Ko vam drma Fejsbuk

Iz prve ruke – Na saslušanju zbog afere »Prisluškivanje«
Devičanska Ostrva ili kako sam uznemirio javnost
Nakon službenog dela razgovora, ostajemo u kancelariji, čekamo da zapisnik bude završen. Ćaskamo. Gospođa iz tužilaštva me pita da li sam razmišljao o tome da se preorijentišem isključivo na univerzitetsku karijeru, umesto što se borim sa vetrenjačama. "Časnije je boriti se protiv vetrenjača, nego protiv vetro-parkova", kažem

Zoom
Kristijan i balerina – Šta nam je uz pomoć novinskih primabalerina poručio Aleksandar Vučić u pauzi »Farme« i zašto neće biti izbora »barem šest meseci«
Provociranje opštih vanrednih izbora ogolilo bi nameru SNS-a da svojoj vladavini produži mandat pre nego što isporuči ono što je Vučić već obećao; na primer, da neće ometati prijem Kosova u međunarodne institucije
Nuspojave
Laž u baroknoj fazi
Ideja o izgradnji "Despotovog grada" pokazuje da su vlasti Aleksandra Vučića do "barokne", dekadentne faze bile potrebne samo tri godine

Skandali
Rehabilitacija izdaje
Ludilu očigledno kraja nema. Najnovija slaboumna ideja je rehabilitacija đenerala Milana Nedića, nečijeg omiljenog kvislinga, inače naše narodne sramote. Na stranu pravno pitanje – Nedić nije bio osuđen – ali to ove naše rehabilitatore ionako ne zanima. Istorijska istina ih takođe ne zanima, ali zanima ostale ljude i državljane Srbije, pa ćemo se zato na nju i osvrnuti

Intervju – Snježana Banović, rediteljka i teatrološkinja
Ptice, zveri i šišmiši
"Priču o ‘pomirenju’ zavađenih jugoslovenskih naroda i kultura ja zovem Brionskim sindromom, koji se najbolje objašnjava Ezopovom basnom o pticama, zvijerima i šišmišima. Kad su ptice i zvijeri bile u ratu, šišmiš se nije htio odlučiti da li je ptica ili zvijer. Kad su napokon ratnici, skroz izgrebani i očerupani, objavili primirje, šišmiš se iskidao od grljenja i cmakanja s jednima i drugima jer je navodno uvijek bio ‘njihov’. Na Brionima, ali i na još nekim mjestima preživjele ‘interesne YU kulture’, borave ta dvolična lica i dan-danas, a najgore je u svemu što im za to pare, nagrade i aplauze daju blesave ptice i slabašne zvijeri koje se još uvijek, nakon desetljeća njegovog ‘dilovanja’ emocijama i interesima, i danas daju impresionirati šišmiševim lažima"

Istraživanje javnog mnjenja
Zašto će glasati za Njega
Ljudi se plaše da govore o vlasti, a naročito o Aleksandru Vučiću, te ili odgovaraju neiskreno ("uostalom, ko zna ko to snima i ko će da dozna"), ili odbijaju da učestvuju u anketi i/ili da se izjasne o "osetljivim" pitanjima
Tribina »Kolika je snaga društvenih mreža«
Kafana »Kod Tvitera«
Peta u nizu tribina kojima nedeljnik "Vreme" obeležava četvrt veka postojanja održana je u Obrenovcu. O tome kolika je snaga društvenih mreža razgovarali su Jovana Gligorijević, Marko Marjanović, Tibor Jona i Goran Ješić. Tribinu je moderirao Zoran Stanojević