Brazil – Druga strana Mundijala

18.jun 2014. Zoran Ćirjaković

Gledam da ubodem

S jedne strane Sao Paulo je skuplji od Londona, sa druge maloletne devojčice prodaju se za pet dolara. U zemlji ogromnih socijalnih razlika nije pitanje zašto ima protesta i nereda za vreme Mundijala, već zašto nisu mnogo veći

Više od klasičnog obrazovanja

18.jun 2014.  

Na granici umetnosti i nauke

Proširivanje vidika, sticanje neophodnih životnih veština, interdisciplinarna saradnja – neki su od ciljeva jednogodišnjeg programa za studente beogradskih univerziteta

Intervju – Borislav Čičovački, muzičar i pisac

18.jun 2014. S. Ćirić

Teret prošlosti

„Raseljavanje ljudi, promena spoljašnjeg životnog okruženja i njegova višeslojna refleksija na čovekov duševni i emotivni život, neiscrpna je tema prevashodno zbog ogromnog broja mogućih varijanti psiholoških reakcija u izmenjenim uslovima, koji su uvek nepoznati i nepredvidljivi"

Intervju – Mirko Demić, pisac

18.jun 2014. M. Rudić

Po(v)ratnički rekvijem

„Ako smo identifikovani kao Srbi, to je zbog toga što nas je neko tako video. Otuda mi je komično kad vidim pokušaje odricanja identiteta. Bio identitet izabran ili nametnut, s njim se treba nositi; nekad sa ponosom, nekad sa škrgutom zuba, a nekad i sa ironijom"

Izbeglička kultura

18.jun 2014. Mirko Rudić

Nešto između

Šta je izbeglička kultura, kako se formiraju i čuvaju kulturni identiteti u izbegličkoj populaciji i kuda nas vode stereotipi stvoreni u popularnoj kulturi

Intervju - Srđan Koljević, režiser

18.jun 2014. S. Ćirić

Vremena i strpljenja

"Uklapanje u novu sredinu je najveći psihološki problem teme o izbeglicama. Mnogi ljudi grčevito žele da zadrže elemente svog identiteta, života, navike iz svoje stare sredine, i zato ne prihvataju okolinu u koju su bačeni. Nekako uvek misle da je ono što su ostavili, napustili, značajnije i veće - što je najčešće i slučaj - od onoga gde su nasilno došli"

Izbegličke teme u kulturi

18.jun 2014. Sonja Ćirić

Tragovi nevidljivog naroda

Po podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, 1996. godine u Srbiji je status izbeglice imalo 617.728 osoba, od čega je 330.123 izbeglica bilo iz Hrvatske, 266.279 iz Bosne i Hercegovine i 21.326 iz ostalih delova bivše Jugoslavije. Izbeglištvo je velika društvena i ljudska tema, i kultura kao odraz dešavanja u društvu i čoveku – nije je mimoišla. Kako se u knjigama, na filmu, u pozorištu priča o izbeglicama

Lektira – Odlomak iz knjige Fajront u Sarajevu Dr Neleta Karajlića

18.jun 2014. Dr Nele Karajlić

Ravno do dna

Beogradska izdavačka kuća Laguna objavila je ovih dana autobiografsku knjigu Dr Neleta Karajlića Fajront u Sarajevu. Književni prvenac legendarnog frontmena Zabranjenog pušenja predstavlja zavodljivu i sugestivnu priču u kojoj se mešaju dva narativna toka: aktuelni i retrospektivni. U magnovenju, na ivici smrti, nakon preživljenog srčanog udara, Karajlić u svojoj glavi iznova prolazi kroz čitav dotadašnji život: od detinjstva u sarajevskom naselju Koševo početkom šezdesetih godina prošlog veka do stvarnosti bolničke šok sobe u Beogradu pola veka kasnije. Kroz Karajlićevu autobiografiju defiluju njegovi bližnji, širokoj publici i znani i neznani, ali i globalne političke i muzičke zvezde: od Tita do Eltona Džona. Čitalac će u ovoj knjizi iz prve ruke saznati kako su nastajali Zabranjeno pušenje, Top lista nadrealista, kao i ceo Nju primitivs pokret. Fajront u Sarajevu je hronika zlatnih sarajevskih sedamdesetih i osamdesetih XX veka: od Indeksa i Bijelog dugmeta do Olimpijade, ali i svedočanstvo o početku krvavih devedesetih, kada Karajlić sa svojom porodicom, zajedno s mnoštvom drugih, znanih i neznanih Sarajlija odlazi iz svog grada. Uz dozvolu izdavača, "Vreme" u ovom broju donosi poglavlje iz Fajronta u Sarajevu u kome pisac govori o tegobnom i mučnom rastanku sa zavičajem

NALED-ova kampanja za promociju investicija

18.jun 2014.  

Čekirajte se za bolje poslovanje

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) uvrstila je i region Vojvodine u svoju nacionalnu kampanju za promociju investicija na Aerodromu "Nikola Tesla". Razlog – najveći broj lokalnih samouprava sa sertifikatom o povoljnom poslovnom okruženju nalazi se upravo u Vojvodini

Srbija između Istoka i Zapada

18.jun 2014. Andrej Ivanji

Ruski gas i nemačka medicina

Da li će Srbija morati da zauzme stranu po pitanju ukrajinske krize. Zašto će politika "i Rusija i EU" proći kao deviza "i Kosovo i EU". Kako se Vučić obećao Angeli Merkel, zašto je to kratkovida strategija i kako loše ocene za umetnički dojam kvare prosek visokih tehničkih ocena koje Vučić dobija za klizanje po evropskom ledu

Akademski put master predsednika Tomislava Nikolića

18.jun 2014. Tatjana Tagirov

Toma diploma i druge priče

Predsednik je diplomirao, to smo svojim očima videli, na marketingu SRS, dok je master obranio temom o ekonomskim efektima prijema Srbije u EU, što još svojim očima nismo videli. Ostaje nam samo da (zasad) verujemo da je reč o "temeljnoj analizi" iz koje možda nešto možemo i da naučimo

TV manijak

18.jun 2014. Dragan Ilić

Težak utisak

Ovog vikenda Mića Jovanović je telom bio na Pinku, a delom na B92. Pre toga, obećao se telesno na B92, ali je SMS akrobacijom iz Londona uspeo da se teleportuje na Pink. Vlast uz pomoć surogat emisija pokušava da zbuni gledaoce, čak i u malim oazama kritičkog novinarstva. Dok je Mića Megatrend na Pinku otkrivao biblijske istine srpske politike, na B92 se raspravljalo o problemima kontrole privatnih fakulteta i hiperprodukcije doktorata

Lisica i ždral

18.jun 2014. Ljubomir Živkov

Novi Sad (vege)

U svakoj se lepoj varošici zapitam kakva je bila pre nego što će potpasti pod turizam, odnedavno se upinjem da zamislim događaje iz istorije mojih bližnjih, ali i iz života meni nepoznatih ljudi sa kojima me je povezala muzika

Tinejdžerski hit – Knjiga i film Krive su zvezde

18.jun 2014. Tatjana Ristić

Polako, a onda načisto

Iako nije reč o vampirima i zombijima, nema magije i tajnih društava, niti je u pitanju naučnofantastična priča smeštena u antiutopiju, knjiga i film Krive su zvezde postali su novi globalni fenomen među mladima

Intervju – Nikola Pešić, umetnik

18.jun 2014. Tanja Jovanović

Umetnost više niko ne voli

"Umetnici danas rade projekte koji im zadaju drugi, a projekte finansiraju uglavnom strani fondovi čiji je zadatak da formiraju onu vrstu javnih diskusija u društvu koje u principu odgovaraju neoliberalnom kapitalizmu. Umetnici se onda ‘uklapaju’ u temu i tu nema govora o umetnosti. Radovi koji nastaju su nategnuti i, najgore od svega, užasno dosadni. Pritom, umetnici ne samo da lažu druge kako ih strašno zanimaju teme kojima se bave, već počnu i sami sebe da lažu kako rade nešto mnogo važno za društvo"

Irak

18.jun 2014. Momir Turudić

Raspadanje nepostojeće zemlje

"Zaustavila su me prošle zime na ulici u Bagdadu trojica sa kalašnjikovima," kaže u telefonskom razgovoru za "Vreme" Ahmed N. "Bila je noć, vozio sam kući. Prislonili su mi cev na čelo i pitali: ‘Šta si?’ ‘Otac mi je sunit, majka šiit, žena hrišćanka. Ni sam više ne znam šta sam,’ odgovorio sam. Gledali su me, a onda su spustili puške i rekli: ‘Hajde, briši!"‘

Povodom stogodišnjice početka – Prvi svetski rat i trgovina oružjem

18.jun 2014. Miloš Vasić

Trgovci Velikim ratom

Tokom onih dvadeset godina, od 1918. do 1939, trgovci oružjem najvišeg ranga bili su istraživani i sa dobrim razlozima sumnjičeni da su ako ne izazvali, a ono produžavali Veliki rat. Kad je izbio još veći rat, sve je to bilo zaboravljeno, jer je cela stvar zadobila mnogo značajnije dimenzije planetarne borbe protiv sveopšteg Zla. Poslovne transakcije iz Zlatnog doba trgovine oružjem više nisu bile moguće; osim tu i tamo, sa švedskim čelicima i sličnim poslovima sa profitom kojem se nije moglo odoleti. Ali, to je bila dečja igra u odnosu na Zlatno doba

Pozorište

U zagrljaju ekonomije

Praizvedba komada Tomasa Bernharda Trg Heroja izazvala je osamdesetih godina u bečkom Burgteatru veliki politički skandal, koji je pokrenuo debatu o autonomiji umetnosti. Sadašnji skandal u Burgu pokrenuo je debatu isključivo o finansijama, što je svojevrstan simptom stanja kulture u doba neoliberalizma

Odlomak iz knjige Samo bogovi mogu obećati (Geopoetika, 2014)

11.jun 2014. Božo Koprivica

I dečak može obećati

Dvadeseto svetsko prvenstvo u fudbalu počinje u Brazilu u četvrtak, 12. juna. Savršena lektira za njegovo praćenje jeste knjiga Bože Koprivice Samo bogovi mogu obećati, objavljena nedavno u izdanju "Geopoetike". "Vreme" je o prvom izdanju ove "megažanr knjige", koja je istovremeno i esej i autobiografija i intimni vodič kroz istoriju svetskih fudbalskih prvenstava, a koje je objavljeno 2010. u izdanju zagrebačkog "Ljevka", već pisalo ("Sve jeste ako voliš", "Vreme" broj 1025). Novo izdanje Koprivičine knjige je prošireno i dopunjeno poglavljem iz koga, preporučujući je čitaocima, donosimo odlomak

Predsednički izbori u Siriji i Egiptu

11.jun 2014. Momir Turudić

Nije šija nego rat

Zašto Zapad izbore održane usred građanskog rata u Siriji naziva "demokratskom farsom", a izbore u Egiptu u kome vlada vanredno stanje ocenjuje kao "poštene", i kako je ukrajinska kriza bacila u drugi plan dešavanja na Bliskom istoku

Gasni spor između Rusije i Ukrajine

11.jun 2014. Milan Milošević

Južni tok ukrajinske krize

Evropljani su navodili Ukrajinu da njihovim parama plati gasni dug Rusiji, a istovremeno su politički podgrejali dugo tinjajući spor o tome da li je "Južni tok" nesaglasan sa Trećim energetskim paketom, pa je tako ukrajinska kriza počela da plavi i nas u Srbiji

Na licu mesta – Palata Viktora Janukoviča

11.jun 2014. Jovana Gligorijević

Zlatni klozet i performans revolucije

U jednom od salona vile Viktora Janukoviča nalazi se beli Steinway klavir, model Imagine, proizveden u ograničenom broju, po uzoru na onaj na kome je Džon Lenon svirao u videu za pesmu Imagine. Teško da postoji pogrešnije mesto na kom bi jedan klavir nazvan po ovoj pesmi mogao da se nađe. Dok razgledamo velelepno zdanje bivšeg predsednika, kijevski trg Majdan, srce ukrajinske revolucije, i dalje je živ: tu su šatori, barikade, uniformisani ljudi, ali i ulični svirači, prodavci sladoleda i šećerne vune, pravi performans revolucije

TV manijak

11.jun 2014. Dragan Ilić

Elektronska cigareta, a prave pare

Naši TV kanali su se praktično podelili po tome da li u njihovim programima neko elektronski čibuči. Šta je to u ljudskom biću što ga tera da po ceo dan glođe i sisa nikotinski USB priključak?

O drami Zmajeubice Milene Marković

11.jun 2014. Mirjana Miočinović

»… Izvesna je samo smrt«

Tvrditi da su ovi mladi atentatori tek puko oružje kojim onovremena Srbija želi da ostvari svoje osvajačke ciljeve, znači poreći tim tragičnim junacima njihovu samosvest, njihovu ideološku pripremljenost koja nije stečena drilom već je crpljena iz knjiga do kojih su dolazili izborom po srodnosti i tako sticali znanja koja su uveliko premašala ona koja su mogli steći za svojih kratkih i tegobnih boravaka u tom slovenskom "Pijemontu". Njihove ideje o južnoslovenskom zajedništvu, njihove težnje za socijalnom pravdom nemaju nikakvih dodirnih tačaka s političkim ciljevima Srbije, duboko zaglibljene u Balkanske ratove, iako bajronovski hrle da joj se pridruže u njima. I ovaj "junački kabare" omaž je tim čistim mladićkim dušama o kojima Milena Marković piše s razumevanjem i dubokim osećanjem sapatnje