
Esej – O knjizi Mirka Kovača Vrijeme koje se udaljava
Njegova duša (le)bdi nad ovim gradom
Kovač je vratio dug svakom prijatelju. O tome svedoči i ova, poslednja Mirkova knjiga. Knjiga koja se koleba, njiše između memoara, autobiografije i romana
Kovač je vratio dug svakom prijatelju. O tome svedoči i ova, poslednja Mirkova knjiga. Knjiga koja se koleba, njiše između memoara, autobiografije i romana
Opozicija nema para, a vladajuće stranke su procenile da nema potrebe da se plaća za spotove, pogotovo ukoliko imate ogromnu prednost u minutaži kroz informativne emisije koje izveštavaju o aktivnostima tehničke vlade
Bio je osamnaest godina ministar spoljnih poslova Nemačke. Učestvovao je u rušenju dva kancelara. Ciljeve je prilagođavao trenutnim mogućnostima. Čestu sprdnju na račun sopstvenog izgleda umeo je da obrne u svoju korist. Imao je aktivnu ulogu u raspadu Jugoslavije. Bio je osvetoljubiv, ali istovremeno duhovit, neposredan i veseo čovek, a voleo je i da popije
Šešeljeva potreba za jeftinom provokacijom idealno se nadopunjava sa potrebom političkih filistara za ritualnim zgražavanjem
Nije li zaostavština svakoga od nas odavno već prekomerna – nepotrebna ili pak neizdržljiva?
Zašto se Vlada Srbije opredelila za "Esmark", ko tu šta daje, a ko uzima, na čiji teret padaju dugovi i kakve veze s tim ima sveti Petar
"Naš otac ima dvadeset pet godina šećera i šezdeset šest godina života sa čalmom u Knez Mihailovoj. Ko ume da čita, zna šta znači", kaže sin Muhamed za svog oca, beogradskog muftiju Hamdiju Jusufspahića
Nije da naši političari ne znaju da će najnovija prepucavanja najviše koštati građane Hrvatske i Srbije, ali tvrda retorika treba im za unutrašnju upotrebu: Hrvatska će krajem godine na birališta, Srbija najkasnije idućeg proleća
Kakav je život u zatvoru i posle njega? Kako tamo izgleda otići kod doktora i zubara? Da li, kada govorimo o kazneno-popravnim domovima, zaista verujemo u njihov popravni potencijal? Da li kazna prestaje kada se osuđenik nađe na slobodi? Zašto je za srpsko društvo važno, ali, ma kako to grubo zvučalo, i isplativo da uslovi u zatvorima budu dostojni ljudskih bića
Puj pike, ne važi: pečat na oprost bivšim radikalima stavile su svetske kancelarije, zadužene u ovo moderno doba da prodaju indulgencije, oprost od grehova, najgorima među nama
Svedoci smo porasta i produkcije i kvaliteta i interesovanja za dugometražne dokumentarne filmove, kako u svetu tako i kod nas. Razlog uspona ove filmske forme nalazi se, pored ostalog, i u krizi igranog filma. "Dokumentarni film donosi saznanje o životu i svetu", kaže jedan od naših sagovornika. "To saznanje je za mnoge dragocenije nego ono što nam donose igrani filmovi iz industrije zabave"
Za razliku od briselskih napada, gde se veoma vodilo računa o slikama koje su svetski mediji slali u svet, teroristički napad u Pakistanu izgledao je na TV ekranima sasvim drugačije
Politički učesnici i svedoci istorijskih događaja od 1991. naovamo napravili su takve vratolomne skokove i preumljenja, da sada, s ove vremenske distance, više ni oni koji su sve te događaje doživeli i u njima učestvovali, nisu više potpuno sigurni šta se stvarno događalo
Poslednjih godina prisustvujemo pravoj ekspanziji bombardovanja iz 1999; ako se nastavi tako, do 2030. u Srbiji neće ostati kamen na kamenu
Prijava je izgubila dosta od sjaja koji je imala u SSSR, i u FNRJ, ali ima još nas radih da ukažemo na pojave i pojedince koji podmeću klipove u zamajac našeg dijalekt. razvoja
"Službena levica izdala je svoje ideje. U takvim uslovima stanovništvo se okreće onim snagama koje urlaju o otporu i koriste strah od daljnjeg osiromašenja. Ako levica ne ponudi internacionalistički otpor tržištu, on će se pojaviti u nacionalističkom obliku – ma koliko taj odgovor bio lažan – u šta se onda uklapa i mržnja prema izbeglicama"
Umesto omaža sociologu i pacifisti Bogdanu Deniću (1929-2016) objavljujemo intervju koji je dao Vremenu 2001.
Dnevnica je bila svima ista – i predsedniku biračkog odbora i posmatraču – po dve hiljade dinara; za te novce su mogli da rade vredno kao mravi, daleko od svih insinuacija o krađi i "visoke" politike; da iznova i iznova broje listiće, proveravaju biračke spiskove, pomažu drugima, odmenjuju ih, idu po stanovima građana koji su nepokretni kako bi i oni glasali; ili, pak, da veći deo Đurđevdana provedu sedeći, pijući kafu i pušeći cigarete
Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane
"Stereotipi su proizvod nepoznavanja i neznanja, a predrasude, stereotipi, postojali su i za Bosance, Crnogorce, za svaki narod u Jugoslaviji, ne samo za Albance. I za to nije kriva naša generacija, bilo je to i pre nas. Ali tad su se puno pričali vicevi na tu temu, pričao sam ih i ja kad sam se šetao po Jugoslaviji. Čini mi se da više nema viceva, davno nisam čuo neki novi vic o Albancima i Srbima. A nije dobro što ih nema zato što je vic znak da je situacija opuštena. Čim se ne čuju vicevi, mora da ima neke tenzije"
Što se više udaljava od romana – vremenski, fabulativno, sižejno – ova predstava biva sve bolja
Iako je potrebno čudo da Berni Sanders dobije trku za predsedničkog kandidata demokrata, njegove pristalice su spremne da ga prate do kraja. Ima nešto iskreno u njegovom zagovaranju "političke revolucije" što privlači mnoge mlade Amerikance
Sankcije Zapada primorale su Rusiju da se okrene trećim tržištima, a kontrasankcije koje je Moskva uvela zapadnim zemljama primorale su je da u većoj meri pokrene domaću proizvodnju. Ruski eksperti kažu da su negativne i pozitivne posledica sankcija uravnotežene i govore o starim boljkama ruske privrede – velikoj korupciji i uplitanju vlasti u biznis
Može li RRA, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i organizacijama koje se bore za ljudska prava da preduzme mere protiv terora statistikom, u čemu je premijer, gle, tek na drugom mestu – posle sportskih izveštača
Srbija definitivno nije šaka pirinča da je vrane pozobaju. No, zna li vrana, uopšte, šta je pirinač...
Olivera Milosavljević, doktor istorijskih nauka i docent Filozofskog fakulteta u Beogradu, objavila je u specijalnom tematskom broju lista "Republika" rad "Javna politička delatnost Srpske akademije nauka i umetnosti 1986-1992." čiji su delovi u širokim izvodima objavljeni Dosijeu Vremena broj 247. od 17. jula 1995. U martu 2016, mesecu nekoliko "haških ishoda" i mnogih tragičnih godišnjica, u kojima se pomovo raspravlja o kontroverzama bliske prošlosti, ponovo objavljujemo dajdžest tog teksta