Miša Vacić, čovek za razne prilike

17.mart 2021. Jovana Gligorijević

Ortak kog se svi stide

On nije ni mudar ni hrabar, niti je šmeker svetskog glasa. Ne gazi preko stotke, ali može da trči 20 metara. Malo podržava vlast, a malo glumi opoziciju. Predsednika Srbije zove često, a on mu se javi tek svaki hiljaditi put. On je Miša Vacić

Ekološka katastrofa u Srbiji i političke posledice

20.januar 2021. Zora Drčelić

Atak na zdravlje i nema dalje

Da li se u Srbiji događa "ekološka pobuna"? Da li je moguće da se svi ti pokreti, zeleni i levičari, neformalne Fejsbuk grupe, inicijative, bitke i straže dogovore i naprave jednu političku platformu? Prepoznaje li opozicija ekološku katastrofu koja se događa u Srbiji kao par ekselans političko pitanje, ali i kao važnu temu za ozbiljne promene? Jesu li pijaća voda, čist vazduh i obradiva zemlja u Srbiji postali važniji od Kosova, ulaska u NATO, prijateljstva sa Kinom i Rusijom, evropskih integracija

Jugoslovenski španski borci

28.decembar 2020. Marko Fernandez

Kome je zvono zvonilo

U svetu bez ideologije gotovo nerazumljivo zvuči priča o 1800 Jugoslovena koji su zbog svojih ideala dobrovoljno otišli u Španiju da se bore protiv fašizma. Svaka od tih sudbina bila bi roman za sebe. Za mnoge španske borce prave muke su počele tek kada je republika poražena i Španijom zavladao Franko. Oni koji su preživeli uživali su ugled "španske elite" u socijalističkoj Jugoslaviji. Od ove godine njihovi potomci, u znak zahvalnosti, mogu od Španije da dobiju državljanstvo

Međunarodni dan migranata

16.decembar 2020. Bojan Stojanović

Moralne i pravne obaveze

Karakteristika migranata u pokretu je njihova vulnerabilnost, odnosno izloženost trgovini ljudima, ropskom radu, aktivnostima krijumčara i brojnim drugim protivpravnim radnjama uperenim protiv njih. A svetsko javno mnjenje jednostavno ćuti i ponaša se kao nemi posmatrač svih njihovih nedaća

Od devedesetih do 11/9

09.decembar 2020. Vukašin Obradović

Globalizacija terorizma

Iako je pažnja javnosti pre svega usmerena na ekstremne islamističke grupe, terorizam se kao fenomen sreće u svim velikim svetskim religijama – hrišćanstvu, judaizmu, hinduizmu, budizmu, sikizmu, i među mnogim nacionalnim i etničkim grupama (baskijska teroristička organizacija ETA u Španiji, irska teroristička organizacija IRA u Velikoj Britaniji, Tamilski tigrovi u Šri Lanki, Kurdska radnička partija u Turskoj, MEK u Iranu, PLO u Izraelu)

Intervju – Mari-Žanin Čalić

02.decembar 2020. Martin Maria Reinkowski

Partizanski duh Titove Jugoslavije

"Revizionizam ima iza cilj i da izvrši konačan obračun sa socijalizmom kao političkom ideologijom i društvenim poretkom. U to spada i distanciranje od Jugoslavije kao višenacionalne države. Pošto je Tito bio pojam svega što je opštejugoslovensko, on mora biti istorijski i moralno obezvređen. Ko ruši antifašizam, partizane i samog Josipa Broza Tita, uništava osnov legitimnosti jugoslovenske države. Dakle, u revizionizmu se kriju suštinske političke poruke"

Intervju – Vasil Hadžimanov

18.novembar 2020. Ivana Milanović Hrašovec

Sve je u našim rukama

"Čovek se oseća otuđeno i nalazi se u situaciji da zapravo niko nema potpuno razumevanja za to što je neko došao i rekao: ‘E, sad više ne možeš da radiš to što si radio poslednjih 30 godina’, pri čemu ne pričamo samo o finansijama, nego o svemu ostalom. A to je moj život, ceo život sam uložio u to da na taj način ne samo zarađujem, nego bivstvujem"

Intervju – Petar Matić Dule, poslednji narodni heroj u Srbiji

04.novembar 2020. Nedim Sejdinović

Borili smo se za pravo da odlučujemo o sopstvenoj sudbini

"Nemci su ubili tromesečnog sina ženi koja je odbijala da kaže gde se nalaze partizanske baze u kojima se krio i njen muž. Potom su joj polomili i obe ruke. Sticajem okolnosti, i ja sam se u tom trenutku nalazio u tim bazama, pa je i meni spasla život. Ali to nije bio jedinstven slučaj, takvih herojstava je bilo mnogo. Mladi ljudi, skojevci, do kraja su se borili, niko se nije predao, niko. Jedan borac ili će pobeći ili će biti ubijen. Ali predao se – niko nije"

Godišnjica ustanka u Mađarskoj 1956.

21.oktobar 2020. Ivan Ivanji

Unuk Mađarske revolucije

Po mom mišljenu, Viktor Orban je unuk Mađarske revolucije 1956, odnosno jednog njenog dela, onog negativnog, ekspanzionističkog, naglašeno nacionalističkog. On je politički unuk onih ustanika iz 1956. čija se dela ne samo u Mađarskoj nego i diljem zapadnog sveta najradije guraju pod tepih

Prilog kulturi sećanja

23.septembar 2020. Sonja Ćirić

Obaveštajci među komunistima i četnicima

Britanski arhivi čuvaju dokaze po kojima je SOE tokom Drugog svetskog rata u Jugoslaviji sarađivala sa vojskom Draže Mihailovića podjednako koliko i sa partizanima, kao i da su se obe strane borile protiv okupatora, kaže za "Vreme" pukovnik Nik Ilić, izaslanik odbrane Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu

Politički život – Potraga za novim licima

23.septembar 2020. Nikola Tomić

Crnogorske lekcije za srpsku opoziciju

Dritan Abazović i Aleksa Bečić nova lica su samo za one koji površno prate politiku u Crnoj Gori. Žestoko su se borili i izborili za veliku scenu, napuštali stranke i osnivali nove, gubili i pobeđivali, pravili kompromise i menjali se, ali i bili drčni. U Srbiji za njih dvojicu nema pandana dok je konkurs za "našeg" Krivokapića, u susret predsedničkim izborima, otvoren

Esej

10.jun 2020. Bojan Kovačević

Oblomov sa Kalemegdana

Beograđanin je Njegoš iako u Srbiji nikada nije bio. Beograđani su Andrić, Crnjanski, Selimović i partizan Ćopić. Beograđanin je Sarajlija Meho, musliman, koji na kiši sedi sam, sa rakijom, da budan sanja svoj san o komunizmu spram kog trezvena trgovačka preduzimljivost njegovog rođaka i brige svakodnevnog porodičnog života izgledaju kao besciljno ljudsko vrzmanje

Intervju – Sergej Trifunović

27.maj 2020. A. I

Vlast krade otimajući nam život

"Na moju odluku da odustanem od bojkota najviše su uticali navijači koji su u mojoj ulici pravili bakljadu, bacali topovske udare. Upadali su u stan penzionerke, dali joj paket ulja i brašna i sa njenog prozora bacali baklje na moju terasu. Ukoliko sad ne izađemo na izbore, šta je sledeće što će nam se desiti? Da uđu još i u naše spavaće sobe"

Izbori 2020

13.maj 2020. Zora Drčelić

Vučićev Cirkus korona

Nije ovde reč ni o kakvim opštinskim ćatama ili službenicima iz javnih preduzeća koji su, pod pretnjom otkazom, dobili odštampane tabele za evidenciju kapilarnih glasova. Za ovaj režim, to je skoro pa demokratska procedura u poređenju s poslovima Kristijana Golubovića, Zvonka Veselinovića, Milana Radojičića… Ovde je reč o kriminalcima, huliganima i ekstremistima koji za režim u Srbiji rade sve što treba, od batinanja studenata, premlaćivanja, zastrašivanja i hapšenja novinara i političkih neistomišljenika, paljenja baklji na krovovima zgrada, paljenja kuća, do "prikupljanja ekipe za glasanje". To je okvir u kojem se, pored pandemije virusa korona i performansa ispred Skupštine Srbije, nastavlja predizborna kampanja za izbore koji treba da budu održani 21. juna. Ništa od, do juče propagiranih – socijalne distance i zabrane okupljanja. Znači, korona parti

Sindikalne aktivnosti i posledice

13.maj 2020. Davor Lukač

Požar u Surčinu

Ko čeka rezultate istrage tužilaštva sigurno će se načekati – tužilaštvo bi pre toga moralo da se izjasni o Vulinovim "stelt kamerama" na severu Kosova, za koje su građani Srbije dali milion evra iz svojih džepova, pa o još nekim stvarima dok je bio na čelu Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo, pa onda o padu helikoptera Mi-17 u martu 2015. godine, rušenju u Savamali, raznim prijavama koje su protiv Vulina i njegovih kompanjona podnošene, sa dokazima

Srbija 2030. – koji je naš put?

26.februar 2020.  

Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha

Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030. – koji je naš put?". Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo

Intervju – Jan Fabr, vizuelni umetnik

26.februar 2020. Jovana Georgievski

Savremeni umetnik je marginalan

"Potrebno je mnogo vremena da se postane mladi umetnik. Danas sam mlađi nego kada sam imao trideset ili četrdeset godina. Sa trideset sam bio mator čovek – bio sam veoma ozbiljan jer sam želeo da budem ozbiljno shvaćen kao umetnik; to je ono što čovek želi kad ima trideset godina. Kada imate šezdeset godina kao što ja sada imam, vaše ambicije se više ne vezuju za spoljni svet"

Naprednjaci i predizborno bujanje ekstremističkih i profašističkih organizacija

19.februar 2020. Nedim Sejdinović

Produžena ruka režima

Udžbenici kažu da je fašistički sistem izgrađen oko jedne stranke i jednog vođe, da ga karakterišu progon opozicije i kritičkog mišljenja, kontrola medija, kontrola sredstava proizvodnje, trgovine i distribucije, kao i nekontrolisana i neprikrivena moć diktatora. Karakteriše ga i konstantno stvaranje "moralne panike" i osećaja ugroženosti. Svaka sličnost nije slučajna, a veza vlasti sa ekstremističkim i profašističkim grupacijama odveć se i ne skriva

Intervju – Sergej Trifunović, predsednik Pokreta slobodnih građana

13.novembar 2019. Jovana Gligorijević

Nemam problem sa nacionalistima, nego sa kriminalcima

"Najveći izdajnik u Srbiji je onaj koji targetira druge kao izdajnike. Tu priču o patriotama i izdajnicima slušamo 30 godina i više mi je muka od te reči, jer se svodi na zamenu teza, gle čuda. Kome neko može Srbiju da izda? Za šta? Sve su rasprodali. Sve su pokrali. Zakonski, to verovatno i može da se tretira kao izdaja, ali to je čist kriminal. Lažu, kradu, ubijaju ljude, pa to onda zataškavaju tako što ponovo lažu, kradu i ponekog ubiju. Srbija je ojađena kuća zato što je ‘glava kuće’ neotesani megaloman koji bije celu porodicu, pa babi krade penziju da bi platio kurve"

Međustranački pregovori, bojkot i EU

16.oktobar 2019. Zora Drčelić

Sindrom nadute žabe

Vučićeva mimikrija koju je doveo do savršenstva kolektivno se zapatila među naprednjacima. Tu je sposobnost u nas, da pojednostavimo, najtačnije opisao Borislav Pekić: "Imate lažne oči tamo gde vam je nezaštićena guzica. Mašete nečim što na bodlje liči, a perje je. Ukratko – folirate"

VREME | BR. 407 | 8. AVGUST 1998.

Žene u srpskoj istoriji – Oficirke

Posle velikog odjeka Zbornika "Srbija u modernizacijskim procesima" 1994, Institut za noviju istoriju Srbije, nastavio je istraživanja istorije srpskog društva na specifičniji način - proučavajući položaj žene kao ogledalo modernizacije. Početkom septembra na ovu temu biće održan naučni skup. "Vreme" će u nekoliko nastavaka objavljivati delove najinteresantnijih radova iz ovog zbornika u kome su osvetljeni zakonodavstvo, školovanje, institucije države i društva (dvor, crkva, vojska, državne ženske institucije), selo, grad, stvaralaštvo, politika, ličnosti, pripadnice drugih nacija, itd.

80 godina od kraja Španskog građanskog rata

11.septembar 2019. Marko Fernandez

Mala pomoć jugoslovenskih drugova

Fransisko Franko je bio jedini fašistički vođa koji je nakon Drugog svetskog rata ostao na vlasti sve do svoje smrti 1975. godine. Sa jedne strane Titova Jugoslavija nije otvoreno htela da se meša u unutrašnja pitanja jedne suverene evropske države, sa druge strane je na inicijativu španskih boraca, kakvi su bili Koča Popović ili Veljko Vlahović, pružala podršku antifrankističkim pokretima i održavala diplomatske odnose sa republikanskom vladom u egzilu

Jubilej

26.jun 2019. Sonja Ćirić

Grafika našeg vremena

Od prošlog jula, Grafički kolektiv je Galerija u pokretu. Zato sedamdeseti rođendan obeležava u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti

Izložba

05.jun 2019. Jovana Nedeljković

(Ne)moć fotografije

Predsednici Tito i Ulof Palme razgovarali su o bitnim državnim pitanjima Jugoslavije i Švedske, ali je najčešći rezultat pretrage tog susreta u Švedskoj – Titova priklještena ruka

VREME vanredni brojevi od 27. mart – 26. jun 1999

PRILOG KULTURI SEĆANJA: Ratno Vreme

Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.

Kina, Srbija i EU

Kineski put ka Evropi

Po završetku samita šefova vlada NR Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope u Dubrovniku, osmog po redu takozvanog formata 16+1, pokrenutog na inicijativu Kine pre sedam godina u Varšavi, potvrđeno je "čelično prijateljstvo Srbije i Kine", izraženo u sve većem ekonomskom prisustvu i političkom uticaju