Loader

Slika Nemca u Luvru

09.maj,12:04

Nemački mediji složno ljuti zbog načina na koji ih Francuzi vide preko izložbe "O Nemačkoj 1800-1939" (De l'Allemagne, 1800-1939). Smatraju da je uspostavljena linearna veza između romantizma i nacizma

Izložba „O Nemačkoj 1800-1939“ De l’Allemagne, 1800-1939. De Friedrich à Beckmann, na kojoj je u pariskom muzeju Luvr od 28. marta do 24 juna 2013. predstavljeno oko 200 ostvarenja najznačajnijih nemačkih slikara izazvala je reakcije koje odražavaju trenutno pogoršanje francusko-nemačkih političkih odnosa, ali i podsećaju na mnogo dužu istorijsku kontroverzu.

Izložba je inače deo obeležavanja 50-godišnjice Jelisejskog ugovora o prijateljstvu Francuske i Nemačke (entente cordiale), koji su 1963. godine potpisali Šarl de Gol i Konrad Adenauer.

Kako za sajt Dojče vele, piše Dževad Sabljaković u članku O Nemačkoj u Luvru, to je antologijski izbor ostvarenja eminentnih slikara epohe (1800-1939)– od Kaspara Davida Fridriha do Maksa Bekmana koji je trebalo da osvetli istorijski, društveni, tehnički i intelektualni milje u kojem su ta ostvarenja nastala.

Izložba počinje Tišbajnovim portretom Getea koji meditira u ambijentu antičkog pejzaža, što odražava nemački fokus na grčku i rimsku antiku u 19. veku, a kasnije i na gotsku fantastiku…

NEMAČKI DUH 19. VEKA: Romantični portret Getea, Johana Hajnriha Vilhelma Tišbajna

Počev od tog čuvenog portreta, 200 izloženih ostvarenja izražavaju, na likovnom planu, teme i ideje koje u intelektualnoj istoriji Evrope reprezentuju nemački duh od tada pa do 1939. godine.

U prvoj polovini tog perioda, multikonfesionalna, teritorijalno rascepkana Nemačka, nestabilnih granica, različitih i suprotstavljenih političkih i kulturnih težnji, traži duboko jedinstvo koje će povezati sve Nemce – od Bavarske do Baltika. Izložba pokazuje da su stvaraoci iz konglomerata različitih nemačkih kraljevstava učestvovali u kovanju tog jedinstva do samog proglašavanja Bizmarkovog carstva u Versaju 1871. godine.

Ako su romantični period prve polovine 19. veka obeležili svojim ostvarenjima Kaspar David Fridrih i Oto Runge, Bizmarkovo carstvo, proglašeno 1871. u Versaju, reprezentuje Arnold Beklin i slikari koji u vreme industrijske ekspanzije ne sanjaju pred pejzažom u izmaglici. Nemačko jedinstvo ostvareno je politikom, ratom i industrijom. Nemačko carstvo je već tada moderna i moćna država i zato sa slika nestaju mitološka bića, pastiri i idilični pejzaži, a pojavljuju se građani i radnici i realni, neidilični ambijenti…

Od romantike, nakon ujedinjenja, nije ostalo mnogo – naročito u delima Maksa Bekmana…

Možda je, piše Dževad Sabljaković, najimpresivniji završni deo izložbe u kojem su jedni do drugih postavljeni prikazi strahota rata Ota Diksa, tragično viđenje stradanja Kete Kolvic, ironične, jetke, satirične slike Georga Grosa i proročke slutnje Drugog svetskog rata Maksa Bekmana. Izložba se završava njegovom slikom „Pakao ptica“, koju je naslikao 1938. u izbeglištvu u Holandiji, nakon što su mu nacisti sva ostvarenja svrstali u „degenerisanu umetnost“. Na toj slici užasna ptica, koja asocira na orla – simbol Trećeg Rajha, masakrira telo čoveka, možda i samog slikara koji nemoćan leži. Kao univerzalna antiratna poruka, ta slika se poredi sa Pikasovom „Gernikom“.

Izložba u Luvru, podseća Sabljaković, svoj naslov duguje knjizi „O Nemačkoj“ francuske spisateljice Madame de Stael (Žermen de Stael), koju je napisala u vreme kad je Napoleon osvajao Nemačku. Više od dva veka kasnije to literarno-istorijsko ostvarenje, koje je Napoleon naredio da se uništi, doživelo je ovom izložbom svoju tihu rehabilitaciju.

Međutim, izložba je u Nemačkoj izazvala kontroverze. Nemački komentari izložbe su jednoglasno uvređeni i složno konstatuju da izložba sugeriše da je nemačka umetnost programirana za rat („Cajt“), da predstavlja Nemce kao narod epskih poeta i budalastih sanjalica („Velt“), a da kad Nemci, koji izgubljeno bauljaju po mračnim tevtonskim šumama konačno nađu izlaz, onda se on zove nacionalsocijalizam“ (Frankfurter algemajne cajtung – FAZ).

„Ko bi rekao: nemačko ratničko pleme ima kulturu!“ (Zidojče cajtung)

Zameraju što je Nemačka prikazana kao nacija koja polazi od mističnog šumskog pejzaža Kaspar-Davida Fridriha, a završava u nacizmu.

List Cajt (die Zeit) u članku Auf dem Sonderweg piše: «Nemačka umetnost je uvek programirana za nesreći ili za rat? Izložba u Luvru 1800 do 1939 sugriše to i to je kulturni i politički skandal.

Kulturna politika u vreme Evropske krize mora biti delikatna upozorava Cajt i podseća kako su bile oštre poljske reakcije na TV miniseriju ZDF pod naslovom Unsere Mütter, unsere Väter, Naše majke i očevi, o snovima, noćnim morama i krivici nemačkih vojunika u II svetskom ratu…

Prigovara se što je na izložbi zaobiđen arhitektonski pokret Bauhaus i ekspresionistički Plavi jahač. Jedna od zamerki se odnosi i na to što je na izložbi u posebnoj prostoriji predstavljen insert iz filma OLYMPIA (Olimpija) Leni Rifenštal, koja se poznavala s Hitlerom i obožavala Treći rajh.

List Velt (Die Welt» u članku

Für Franzosen Volk der Dichter und Dumpfbacken, piše: «Francusko-nemački odnosi nisu najbolji. Jedna izložba nemačkog slikarstva u Luvru otkriva da nas Francuzi doživljavaju kao divljake. Ali kako je to vice versa?»

List konstatuje da je onaj ko duže prati nenačko-francusku scenu može samo da kaže da sadašnja izložba nije mnogo drugačija od izložbe nemačkoj slikarstva 1984. u galeriji Peti Pale (Petit Palais) – ona razvija ideju o „večitoj Nemačkoj“, a francuska strana pokazuje da se ne menja esencijalno pet stotina godina…

Direktor Luvra izrazio je žaljenje zbog kontroverznog prijema izložbe u Nemačkoj i naglasio da je namera bila da se izložbom koja je priprana u partnerstvu s nemačkim institucijama, a koju je platio Luvr, francuskoj publici pokaže raznovrsnost i intenzitet nemačke kulture, a ne linearna veza između romantizma i nacizma. Nemački koorganizator izložbe se distancirao.

Poslednje izdanje

Mogućnost izbora mora da postoji (1)

Podele po dubini Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve