Loader

Odlazak Vojina Dimitrijevića (1932-2012)

05.oktobar,15:56

Direktor Beogradskog centra za ljudska prava i stručnjak za međunarodno pravo Vojin Dimitrijević, danas je iznenada preminuo u 81. godini u Beogradu.

Rođen je 1932. u Rijeci. Osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet završio je u Beogradu, gde je diplomirao 1956, a doktorirao 1965. godine. Karijeru je započeo kao administrativni sekretar Jugoslovenskog skupa interparlamentarne unije (1958-1959). Bio je stručni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu (1959-1960). Potom je postao asistent, pa docent, vanredni i, na kraju, redovni profesor na Pravnom fakultetu.

Široj javnosti postao je poznat polovinom osamdesetih kada je na Televiziji Beograd vodio emisiju „Kino-oko“. Bio je dugogodišnji član Komiteta UN za ljudska prava i predsednik Jugoslovenskog foruma za ljudska prva.

Kad je donet čuveni Miloševićev Zakon o univerzitetu, bio je jedan od 16 profesora Pravnog fakulteta koji su stupili u štrajk. Dimitrijević je tada suspendovan na određeno vreme, a čim je suspenzija istekla, dobio je rešenje za penziju 1998. godine. Od 1995. radio je kao direktor Beogradskog centra za ljudska prava, a od 2005. kao honorarni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta „Union“, Beograd. Od 2000. bio je član Venecijanske komisije Saveta Evrope za demokratiju putem prava, a od 2001. član Stalnog arbitražnog suda u Hagu. Balkanski politički klub osnovao je 2001. Od 2006. bio je komesar Međunarodne komisije pravnika i član njenog Izvršnog odbora. Bio je član i potpredsednik Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (1982-1994) i sudija ad hoc Međunarodnog suda pravde (od 2001-2003).

Bio je jedan od osnivača Foruma za međunarodne odnose, član Srpskog PEN centra (od 1986), gostujući profesor na univerzitetima Virdžinija (SAD), Oslo (Norveška) i Lund (Švedska) i nosilac ordena francuske Legije časti.

Autor je ili koautor knjiga Teritorijalni azil, Međunarodne organizacije, Međunarodni odnosi, Pojam bezbednosti u međunarodnim odnosima, Terorizam, Strahovlada, Insecurity of Human Rights after Communism, Ljudska prava – udžbenik, Ljudska prava i pripadnici oružanih snaga, Osnovi međunarodnog javnog prava, Međunarodno pravo ljudskih prava, Silaženje s uma. Objavio je više od 250 članaka.

Ostaće upamćen kao vispren i oštar borac za demokratiju, jedan od heroja u borbi za bolju, uređenu i demokratsku Srbiju. Saradnicima i prijateljima najviše će nedostajati zbog znanja koje im je nesebično prenosio, sa strogošću i toplinom velikog profesora.

Poslednje izdanje

Mogućnost izbora mora da postoji (1)

Podele po dubini Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve